Jezični savjetnik

< lipanj, 2006  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

10.06.2006., subota

O refleksu jata


Refleks ije nalazi se u dugim slogovima, refleksi e, i u kratkim slogovima, a refleks je i u kratkim i u dugim slogovima.

Refleksom e zamjenjuje se refleks je u slogovima gdje se sreće skup suglasnički fonem + r + je:

bregovi (prema brjegovi od brijeg)
crepić (prema crjepić od crijep)
sprečavati (prema sprječavati od spriječiti)
vredniji (prema vrjedniji od vrijedan).

Refleks i zamjenjuje reflekse ije i je kad se nađu ispred o koje je nastalo zamjenjivanjem l:

cio (prema cijeo od cijel)
htio (prema htjeo od htjel)
vidio (prema vidjeo od vidjel).

Refleks i zamjenjuje refleks je kad se refleks je nađe ispred j:

razumijem (prema razumjejem od razumjeti)
smijem (prema smjejem od smjeti)
umijem (prema umjejem od umjeti).

Promjena suglasnički fonem + r + jesuglasnički fonem + r + e ne provodi se kada suglasnički fonem pripada prefiksu, a ostali dio (r + je) osnovi:

razrjeđivati (prema raz + rijediti)
razrješavati (prema raz + riješiti).

Navedeno načelo u praksi se može i napustiti u korist (babićevskih) oblika: brjegovi, crjepić, grješka, sprječavati, vrjedniji i sl.

U jeziku, naime, uvijek iznova događa se dvoje:
a. dugi slogovi mogu postati kratki; u tom se slučaju refleks ije (koji dolazi u dugim slogovima) zamjenjuje refleksom je, odnosno refleksom e (koji dolaze u kratkim slogovima)

b. kratki slogovi mogu postati dugi.

Do kraćenja dugoga sloga i do odgovarajuće zamjene refleksa ije refleksima je odnosno e dolazi:

a. kada riječ dobiva slog više - to se događa u sklonidbi nekih imenica u kojih se refleks jata nalazi u dugom slogu:
brijeg - bregovi, cvijet - cvjetovi, dijete - djeteta, vrijeme - vremena

b. kada se uzastopce (jedan za drugim) pojave tri duga sloga, prvi se obično krati; pa ako se u njemu pojavi ije, može postati je, odnosno e:
koljevaka (uz kolijevaka)
crevaca (uz crijevaca)

c. kada se primarno dugi slog nađe ispred sloga koji je pod naglaskom:
bregovit (prema brijeg)
ljepota (prema lijep)
primjenjivati (prema primijeniti)
sprečavati (prema spriječiti)
stjenovit (prema stijena)
vrednota (prema vrijedan)

d. kada se imenice i pridjevi izvode od glagola:
primjena (prema primijeniti)
okrepa (prema okrijepiti)
odljev (prema odlijevati)
ljepljiv (prema lijepiti)
pogrešiv (prema pogriješiti)

e. u komparativu i superlativu, gdje je korijenski slog uvijek kratak:
bjelji, najbjelji (prema bijel)
bješnji, najbješnji (prema bijesan)
preči, najpreči (prema prijek)
vredniji, najvredniji (prema vrijedan)

f. u složenicama (i u prvom i u drugom dijelu) poput dugovjek:
1) kad znače pridjev:
skupocjen, ljeporjek, sjedoglav
2) kada znače imenicu, mogu imati i drukčiji oblik (jer im je u tom slučaju posljednji slog dug), npr. ljeporijek (s naglaskom na prvom slogu); no vidi se, i tada je prvi dio kratak, pa se u njemu uvijek nalazi je odnosno e

g. u riječima izvedenima sufiksima:
- (ljevač prema lijevati)
-ača (brestača prema brijest)
-ačnica (ljevačnica prema lijevati)
-ahan (ljepahan prema lijep)
-ak (ljevak prema lijevi)
-ance (bjelance prema bijel)
-anica (cjevanica prema cijev)
-anjak (bjelanjak prema bijel)
-ar (crevar prema crijevo)
-ara (crevara prema crijevo)
-arna (ljekarna prema lijek)
-arnica (cvjećarnica prema cvijeće)
- (bjelaš prema bijel)
-ašce (dljetašce prema dlijeto)
-av (tjestav prema tijesto)
-ba (primjedba prema primijetiti)
-čica (cjevčica prema cijev)
-čić (mješčić prema mijeh)
-ence (djetence prema dijete)
-enica (tjestenica prema tijesto)
-ešan (vremešan prema vrijeme)
-ešce (djetešce prema dijete)
-etina (mješetina prema mijeh)
-ica (lješica prema lijeha)
-ičak (djeličak prema dijel)
-ičast (bjeličast prema bijel)
- (djelić prema dijel)
-idba (bjelidba prema bijeliti)
-ik (sjenik prema sijeno)
-iljka (cjediljka prema cijediti)
-ina (bjelina prema bijel)
-ište/-lište (cjedište prema cijediti i lječilište prema liječiti)
-it (rječit prema riječ)
-iv/-jiv/-ljiv (rješiv, primjenjiv, primjenljiv)
-(j)avati (rješavati prema riješiti)
-(j)ivati (primjenjivati prema primijeniti i zaprećivati prema zaprijetiti)
-kast (bjelkast prema bijel)
-lac (bjelilac prema bijeliti)
-lo (bjelilo prema bijeliti i krepilo prema krijepiti)
-nica (naljepnica prema nalijepiti)
-nik (rječnik prema riječ)
-oća (sljepoća prema slijep i vrednoća prema vrijedan)
-onica (ljevaonica prema lijevati)
-ota (ljepota prema lijep i grehota prema grijeh)
-ov (bjelov prema bijel)
-ovača (ljeskovača prema lijeska)
-ovina/-evina (žljezdovina prema žlijezda, brestovina prema brijest i mlječevina prema mliječ)
-ovit/-evit (cjelovit prema cijel i bregovit prema brijeg)
-telj (djelitelj prema dijeliti i povreditelj prema povrijediti)
-ulja (mljekulja prema mlijeko)
-uljak (cjevuljak prema cijev i brežuljak prema brijeg)
-unjav (bljedunjav prema blijed)
-urda (cjevurda prema cijev)
-urina (cjevurina prema cijev)
-uša (cvjetuša prema cvijet)
-ušan (ljepušan prema lijep)
-ušast (bjelušast prema bijel)
-uškast (ljepuškast prema lijep)
-utak (bjelutak prema bijel).

Neke imenice muškoga roda ne krate korijenski slog u množini. U tom slučaju zadržavaju ije: lijekovi (prema lijek) i brijestovi (prema brijest). No kako prve (cvijet, cvjetovi) djeluju na druge (lijek, lijekovi), i one poput lijek katkad krate korijenski slog (tako uz lijekovi imamo i ljekovi).

Do kraćenja dugoga sloga, pa onda ni do odgovarajuće zamjene refleksa ije refleksima je i e, NE dolazi:

a. kad se izvode glagoli od imenica i pridjeva:
liječiti (prema lijek)
griješiti (prema grijeh)
bijeliti ili bijeljeti (prema bijel)

b. kad se izvode imenice od pridjeva sufiksom -ost:
vrijednost (prema vrijedan)
lijenost (prema lijen)
smiješnost (prema smiješan)

c. kad se izvode imenice od imenica sufiksom -je:
cvijeće (prema cvijet)
briješće (prema brijest)
liješće (prema lijeska)

d. kad se izvode imenice od imenica sufiksima -ce, -ak, -ka:
odijelce (prema odijelo)
dlijece (prema dlijeto)
cvijetak (prema cvijet)
smiješak (prema smijeh)
cijevka (prema cijev)

e. kad se izvode pridjevi od imenica sufiksima -ov/-ev, -in:
pijetlov (prema pijetao)
slijepčev (prema slijepac)
zvijezdin (prema zvijezda).

Pri duljenju kratkoga sloga moguće su ove pojave:

a. refleks je zamjenjuje se refleksom ije:
1) dosljedno samo pri stvaranju nesvršenoga glagola od svršenoga sufiksom -va(ti):
razumje(ti) + vati… razumijevati
uspje(ti) + vati… uspijevati
2) pri stvaranju glagolske imenice na -će od glagola kojima osnova završava na je (osim glagola izvedenih od sjesti, mjeriti i mjestiti, npr. zasjesti, zasjedati, zamjeriti, zamjerati, namjestiti, namještati):
umje(ti) + je… umijeće
prispje(ti) + je… prispijeće
dospje(ti) + je… dospijeće.

b. Kao glagoli na -je(ti) ponašaju se i glagoli s korijenskim slogovima -leg-, -let-, -li- i -zre-/-zrje-:
leg-(ti) + ati… lijegati
na-let-je(ti) + ati… nalijetati
na-li-(ti) + vati… nalijevati
na-zre-/-zrje-(ti) + vati… nazrijevati.

Na svim drugim mjestima osim spomenutih refleks je pri duljenju korijenskoga sloga ostaje nepromijenjen:
medvjeda
vidjevši
djedo.

Tako je i tada kada se refleks je nađe ispred glasovnog skupa samoglasnik + l, lj, m, n, nj, r, v, j + suglasnik:
ponedjeljka (prema ponedjeljak)
vjernost (prema vjera).

Glagol sjeći i njegovi oblici i izvedenice imaju:

a. refleks je:
1) u infinitivu:
sjeći
2) u prvom licu jednine i prvom, drugom i trećem licu množine aorista:
sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoše
3) u glagolskom pridjevu radnom:
sjekao
4) u glagolskom pridjevu trpnom:
sječen
5) u glagolskom prilogu prošlom:
posjekavši
6) u glagolskoj imenici:
sječenje

b. refleks ije:
1) u prezentu:
siječem, siječeš, siječe, siječemo, siječete, sijeku
2) u imperfektu:
sijecijah, sijecijaše, sijecijaše, sijecijasmo, sijecijaste, sijecijahu
3) u drugom i trećem licu jednine aorista:
siječe
4) u imperativu:
sijeci, sijecimo, sijecite
5) u glagolskom prilogu sadašnjem:
sijekući.

Prefiks pre- u imenica piše se dvojako:

a. kao prije-:
prijegor, prijelaz, prijenos, prijepis, prijestup, prijevoj, prijevoz
b. kao pre-:
prekid, preskok, prezir.

Oblici izvedeni od spomenutih zadržavaju reflekse oblika iz kojih su izvedeni:
rječitost (prema rječit)
bregovitost (prema bregovit)
odljevni (prema odljev)
lječilišni (prema lječilište)
dugovječan (prema dugovjek)
prijelazni (prema prijelaz)
sljepariti (prema sljepar)

a. prema refleksu ije u infinitivu imamo refleks ije i u ostalim oblicima:
prema primijeniti - primijenim, primijeni, primijenio, primijenih, primijenivši, primijenjen

b. prema refleksu je u infinitivu imamo refleks je i u ostalim oblicima:
prema primjenjivati - primjenjujem, primjenjuj, primjenjivao, primjenjujući, primjenjivan, primjenjivah.

- 13:27 - Prokomentiraj (27) - Ispiši - #