Plastično je fantastično

utorak, 30.09.2014.

Guverner Kalifornije potpisao zabranu plastičnih vrećica


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 73



*** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS ***




Prije nekoliko sati, danas, 30. rujna 2014., zadnji dan prema proceduri, svoj potpis na zakon SB 270 stavio je guverner savezne države Kalifornije Edmund G. Brown Jr. i time je uveo prvu zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini jedne savezne države Sjedinjenih Američkih Država. Početak primjene zakona je od 1. srpnja 2015.




Kao što je već pisano na ovom blogu u postu "Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice" parlament savezne države Kalifornije, donio je odluku o prihvaćanju zakonskog prijedloga senatora Alexa Padille SB 270 koji između ostalog predviđa zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države. Ovoje prvi prihvaćeni prijedlog koji u jednoj saveznoj američkoj državi brani korištenje jednokratnih plastičnih vrećica.

Prema zakonskoj proceduri, ovaj prijedlog zakona, 30. kolovoza 2014. prihvaćen je i na razini Senata savezne države Kalifornije, o čemu je pisano u postu "Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica".

Ovim zakonskim prijedlogom predviđena je zabrana jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, ali i mogućnost da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice. Također, zakonski prijedlog predviđa izdvajanje 2 milijuna $ u fond za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla. Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2015.

Prije nekoliko sati, danas, 30. rujna 2014., zadnji dan prema proceduri, svoj potpis na ovaj zakon SB 270 stavio je i guverner savezne države Kalifornije Edmund G. Brown Jr. i time je ovaj Zakon stupio na snagu, s početkom primjene od 1. srpnja 2015.

Međutim, protivnici ovog zakona American Progressive Bag Alliance (APBA) se ne predaju i u svojoj IZJAVI ZA JAVNOST najavljuju referendum. Zvuči li vam poznato?

Do sada na lokalnoj razini (okruzi, gradovi i mjesta) 123 lokalnih samouprava u Kaliforniji ima na snazi neku vrstu zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i koje obuhvaćaju oko 10 milijuna potrošača. Od 1. srpnja 2015. zabrana važi za cijelu saveznu državu i odnosi se na sve lokalne samouprave u Kaliforniji.



Izvori:
CA.gov: Office of Governor Edmund G. Brown Jr.:
Governor Brown Signs Legislation to Ban Single-Use Plastic Bags
Senate Bill No. 270
Plastic News: Brown signs California's plastic bag ban into law
Bag the Ban: Statement from the American Progressive Bag Alliance on Intent to Repeal Senate Bill 270




- 22:02 - Komentari (10) - Isprintaj - #

Ništa bez plastike

Vladine mjere za energetsku* obnovu kuća započele su se realizirati. Pogledajte letak:




Odmah želim istaknuti da se s ovim jako slažem. Energiju ne treba razbacivati, skupa je, teško se do nje dolazi, proizvodnja energije opterećuje okoliš, i štedimo li energiju i koristimo li ju racionalno, uštedjeti ćemo na više strana.

Da bi se mogla ostvariti ova energijska obnova kuća nužne su dva plastična materijala: pjeneći polistiren (PS-E) (u javnosti poznatije po komercijalnom proizvodu stiropor) i poli (vinil-klorid) (PVC).

Ploče pjenećeg polistirena različitih debljina (6 do 12 cm) postavljaju se na fasade kuća prvenstveno zbog činjenice da je taj materijal iznimno dobar toplinski, ali i zvučni izolator. Na te ploče moguće je postavljati tanki fasadni sloj u raznim bojama.










PVC se koristi za izradu PVC stolarije (pazite, ne PVC drvenarije, što naši vrli novinari znaju prenijeti). Od poli (vinil-klorida) - najčešće u dvije boje: bijeloj i smeđoj, izvlače se profili od kojih se izrađuju okviri vrata i prozora. Profili osim što su izrađeni od plastike koja je također odličan izolator, i svojom geometrijom profia omogućavaju dodatnu toplinskiu i zvučnu izolaciju.


Ali, ne možemo mi bez ali …

Na žalost, niti pjeneći polistiren (PS-E), niti poli (vinil-klorid) (PVC) više se ne proizvode u Hrvatskoj, a bili smo veliki proizvođači i izvoznici tih plastika. Evo, baš sam neki dan u postu Naši (bivši) plastičari - DIOKI (bez komentara) prenio oglas stečajne uprave kojim se prodaje postrojenje za proizvodnju pjenećeg polistirena odnosno kako su ga tamo zvali EPSIK postrojenje. Ne isplati se, DIOKI je u stečaju.

PVC se svojevremeno u Hrvatskoj proizvodio u Jugovinilu kasnije Adriavinilu, pa Adriachemu u Kaštel Sućurcu te u Polikemu u Zadru. Obje tvornice su tijekom rata zatvorene. Na prostorima nekadašnjeg Jugovinila, odnosno Adriachema, trebao bi, prema pisanju Slobodne Dalmacije od 7. 2. 2010., ... niknuti osmi Kaštel, investicija koja bi bila vrijedna više od pola milijarde eura, a koja uključuje nekoliko hotela, marinu, sportske objekte i terene, trgovački centar, stambene zgrade i društvene sadržaje s dva muzeja i jednom crkvom.

Što se zadarskog Polikema u industrijskoj zoni Gaženica tiče, upravo se završava rezanje i prodaja metala u staro željezo.

Bila je još jedna šansa, a to je izgradnja PVC postrojenja u DINA Petrokemiji na Krku. Nakon privatizacije (2004.) započelo se s realizacijom projekta, izgrađeni su temelji i osnovna infrastruktura, kupljena je oprema od Adriachema (koja je kasnije prodana u staro željezo), utrošeno je oko 15 milijuna Eura i 2010. sve je stalo. Još se čeka razrješenje predstečajne nagodbe.

Eto, ono što želim naglasiti je da smo imali te proizvodnje i da smo sve to uništili, a sada državnim mjerama sufinanciramo neke druge proizvodnje plastika. Srećom, PVC stolarija se izrađuje u Hrvatskoj i cijeli je niz vrlo kvalitetnih proizvođača, kao i građevinari koji vrlo kvalitetno i brzo postavljaju vanjsku izolaciju na fasade. Ajde, barem će oni imati neke koristi, nećemo razbacivati energiju i čuvati ćemo okoliš. Sve to uz pomoć plastike.


* Napomena: Ovdje sam u dvojbi kaže li se energetska ili energijska obnova kuća. Naime, prema naši jezikoslovcima pojam energetika odnosi se na sustav za proizvodnju, prijenos i pohranu energije, pa se tako kaže energetski sustav, energetski stručnjak (onaji se bavi energetskim sustavom), itd. Pojam energijski odnosi se na samu energiju pa ćemo za kabel koji prenosi električnu energiju reći energijski kabel, ili uređaj koji transformira električnu energiju jednog napona u drugi zvati ćemo energijski transformator.

Stoga, je li pravilno reći energetska ili energijska obnova kuća. Što mi radimo ugradnjom dodatne fasadne toplinske izolacije i PVC stolarije - štedimo energiju (prvenstveno toplinsku i električnu), dakle radimo energijsku obnovu kuća, a ne mijenjamo električni sustav u kući pa da radimo energetske preinake.

Do sada sam bio uvjeren da se kaže energijska obnova kuća, međutim na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja navodi se energetska obnova kuća, a oni valjda imaju jezičare koji im lektoriraju službene materijale.

Što vi mislite?




Izvori:
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja:
Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine
Ivo Gasperčić: Prilozi za povijest industrije plastike u Hrvatskoj: Proizvodnja poli(vinil-klorida), Polimeri, Vol. 31, Svezak 2, 2010.
Media Press: Nestaje industrijski Zadar: Sfere Polikema idu u staro željezo
Slobodna Dalmacija: Moralić i "Lavčević" na mjestu "Adriavinila" grade osmi Kaštel
Marija Znika: Jezični savjeti: Energetski i energijski, Polimeri, Vol. 28, Svezak 3, 2007.




- 09:40 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 29.09.2014.

Kanada povećava udio recikliranja


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 72





Udio recikliranja plastične ambalaže u Kanadi porastao je 10 % u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu. Rast udjela recikliranja bilježi se treću godinu za redom, bilježi se u izvještaju
Kanadskog udruženja plastičarske industrije (Canadian Plastics Industry Association - CPIA)





Ukupno gotovo 285 tisuća tona iskorištene plastične ambalaže je reciklirano u 2012. godini u Kanadi, što predstavlja 10 %-tno povećanje u odnosu na 2011. godinu. Plastični proizvodi koji su prikupljeni za recikliranje su boce (plastenke), kruta ambalaža, film, vrećice, folije za vanjsko omatanje i ambalaža od pjenećeg polistrirena. A taj materijal - reciklat iskorišten je u proizvodnji novih plastičnih boca, odjeće, cijevi, paleta, kutija, podnih obloga i opreme za vrtove.

Recikliranje plastenki bilježi rast od 3 % te je u 2012. godini bilo 174 689 t, tvrde plastične ambalaže (kutija) bilježi porast od 29 % te je doseglo 65 544 t. Recikliranje plastičnih vrećica i folija za omatanje ima rast od 18 % i u 2012. godini tog je proizvoda reciklirano 43 744 t, dok je udio recikliranja ambalaže od pjenećeg polistrirena (PS-E) porastao za 24 % i dosegao 983 t.










Kanadske tvrtke koje se bave recikliranjem traže još više otpadne plastike jer, prema izvještaju, imaju još značajnog prostora za povećanje proizvodnje reciklata. Kapaciteti recikliranja plastičnih vrećica i folija iskorištavaju se na razini 49 %, dok se kapaciteti za krutu plastiku (bez boca) koriste na razini 60 %.



Izvori:
CIPIA:
Recycling of Plastic Packaging Across Canada Continues to Increase
Moore Rcycling Associates Inc.: 2012 Postconsumer Plastics Recycling in Canada
Animated flags


- 20:20 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 28.09.2014.

S plastikom je lakše

Branje mandarina u dolini Neretve







Foto: Denis Jerković



Kašete, nosiljke koje danas koriste berači mandarina u dolini Neretve izrađene su od polietilena visoke gustoće (PE-HD), ima ih jednokratnih (nepovratnih) ili višekratnih, lagane su, čvrste, perive, otporne na atmosferske i ostale utjecaje i 100 % su reciklabilne.



Izvor:
Dubrovački vjesnik:
Počinje berba mandarina u dolini Neretve


- 14:41 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 26.09.2014.

Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila

Listajući web portale naših uvaženih svenacionalnih dnevnih novina Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, u jednom danu naiđem na dvije gluposti:


Članak iz Jutarnjeg lista, 24. rujna 2014. možete pogledati na sljedećem LINKU.



Članak iz Večernjeg lista, 24. rujna 2014. možete pogledati na sljedećem LINKU.


Prvo što mi je palo na pamet jeste da se na te notorne gluposti ne treba osvrtati, ali sam onda vidio brojač ispod jednog članka koji kaže da je taj članak pogledalo skoro 50 tisuća čitatelja. Zastrašujuće je kako se gluposti brzo šire i nailaze na interes čitateljstva.

Metodologija je jednostavna. Napisati zvučno-strašni naslov, po mogućnosti dodati sliku djeteta (izazivanje empatije) te koristiti teške riječi kao što su otrovi, opasnosti, bolesti i slično. I što će radoznali čitatelj, kojeg smo navikli samo na strašne i još strašnije vijesti, nego otvoriti i pogledati. Jedna novina, druga novina, stotinu puta ponovljeno isto, pa makar i notorna glupost bila, i eto nam neželjenog efekta.

Postavljam si pitanje imaju li urednici tih novina imalo odgovornosti prema onome što pišu, znaju li oni da među čitateljima imaju i stručnjaka koji znaju što god o toj temi? Kako tim i takvim urednicima i novinama vjerovati kad nas lažu na ovako običnim svakodnevnim stvarima - a samo da bi bili čitani i prodani?

O toj poznatoj metodologiji manipulacije javnosti pisao sam u postu: Otrovi oko nas, pa ako koga od čitatelja ovoga bloga zanima detaljnije, može pročitati na sljedećem LINKU.

Cijelu priču o poli(etilen teraftalatu) i PET ambalaži, što je to PET, kako se ambalaža proizvodi, gdje i kako se koristi te sve detalje o toj vrsti plastike napisao sam u postu: PET ambalaža: da ili ne? kojeg možete pročitati na sljedećem LINKU.

Također, vrlo detaljno sam obradio i bisfenol A, odnosno BPA u postu Bisfenol A (BPA), pa cijelu priču o toj kemikaliji , kako se upotrebljava u industriji hrane i pića te sigurnosnim aspektima upotrebe čitatelj ovog bloga može pročitati na sljedećem LINKU


I na kraju, dodati ću nekoliko natuknica:
- otkud u plastici koja se sastoji od ugljikovodika - dakle u različitim oblicima spojeva osnovnih elemenata ugljika (C), vodika (H) i kisika (O), tako opasne karakteristike.
- proces stupnjevite polimerizacije dobivanja poli(etilen teraftalata) u stručnim knjigama prikazuje se ovako:

Prvi stupanj:


Drugi stupanj:


- strukturna formula polikarbonata (PC) koji se proizvodi od bisfenola (A) (BPA) prikazuje se ovako:


Izvor za prikaz strukturnih formula:
Z.Janović: Polimerizacije i polimeri; Sveučilište u Zagrebu, 1997.


Gdje se tu vide teški metali, opasni otrovi i slični spojevi kojima nas novinari, urednici i ti kvazi istraživači plaše?

Valja reći da se u procese polimerizacije raznih plastika dodaju aditivi kao omekšavala za finalni proizvod, a to su sljedeći ftalati: dialil-ftalat (DAP), benzil butil-ftalat (DBB) - OPASAN, dibutil-ftalat (DBP) - OPASAN, bis(2-etilenheksil-ftalat) (DEHP) - OPASAN, dioktil-adipat (DOA), dioktil-decil-ftalat (DODP), dioktil-ftalat (DOP), trikrezil-ftalat (TCP) (o čemu više možete pogledati u Plastičnoj enciklopediji), ali oni se ne koriste u proizvodnji PET-a i PC-a, ali niti najčešćih plastičnih proizvoda s kojima se danas susrećemo od polietilena (PE), polipropilena (PP) ili npr. polistirena (PS).

Aditivi koji se dodaju tijekom procesa proizvodnje plastike, da bi plastika bila pogodnija za daljnju preradu doziraju se u količinama koje se mjere u ppm (part per milion - milijunti dio) ili ppb (part per bilion - milijarditi dio) te se tako male količine u gotovom proizvodu ne mogu niti registrirati. Pogotovo je važno naglasiti da je plastika stabilan materijal koji ne reagira sa svojim sadržajem (osim s nekim otapalima), ne degradira (pa zbog toga kvazi zeleni dušebrižnici je stalno napadaju), pa tako niti ne otpušta svoje sastavnice, ma koliko god one male bile.

Nekorektno je opasnosti određenih ftalata koji se koriste za omekšavanje npr. omota kablova, podnih obloga, automobilskih branika i slično, pripisivati ambalažnoj plastici koja se koristi za pakiranje hrane i pića. Da ne naglašavam da je tu zakonska regulativa vrlo oštra i dosljedno se provodi, stalnim kontrolama i u procesima proizvodnje, ali i kod gotovih proizvoda.

Te manipulacije opasnostima iste su kao i kad bi smo rekli da se čelik proizvodi u visokim pećima pri oko 800 oC, pa stoga pri korištenju metala može biti vrlo opasno i može doći do vrlo opasnih opeklina. I nije ovdje izrečena niti jedna laž, sve je točno, samo vrlo manipulativno povezano.

Moglo bi se još toliko toga nabrajati i argumentirano dokazivati kako se kvazi istraživači, novinari i urednici bave glupostima, kako manipuliraju svojim čitateljima i kako sve to skupa nema veze sa zdravom pameću.

Stoga, slobodno se koristite plastičnom ambalažom u koje su spakirana hrana i pića, ambalažu nakon što iskoristite odvojite u kontejnere za plastiku neka se reciklira te mirno spavajte.



Izvori podataka:
Jutarnji list:
Opasna kemikalija povezana s astmom u 80 % slučajeva! Koriste se u proizvodnji plastike
Večernji list: Evo koliko je zaista opasno piti vodu iz plastične boce
Blog plastično je fantastično: Otrovi oko nas
Blog Plastično je fantastično: PET ambalaža: da ili ne?
Blog Plastično je fantastično: Bisfenol A (BPA)
Blog Plastično je fantastično: Plastična enciklopedija
Z.Janović: Polimerizacije i polimeri; Sveučilište u Zagrebu, 1997.


- 20:20 - Komentari (11) - Isprintaj - #

četvrtak, 25.09.2014.

Ništa bez plastičnih vrećica

Plastični humor





Autor karikature: E Che
Primljeno od kolege blogera - zahvaljujem.


- 19:53 - Komentari (14) - Isprintaj - #

srijeda, 24.09.2014.

Komentar dana: Zabrana plastičnih vrećica nije pitanje zaštite okoliša







... Pa se onda u EU radi na zabrani plastičnih vrećica. Ali samo onih debljine 20 do 35 mikrometara. Naime EU ne može konkurirati u toj proizvodnji ostalima, najčešće Kini. Prema tome zabrana plastičnih vrećica nije pitanje zaštite okoliša, već EU od konkurencije. Zaokruženosti radi, vrećice, debljine do 20 mikrometara, zovite ih plastičnim, makar su od polietilena ili polipropilena, nikako najlona, su osnovna ambalaža, a one iznad 35 mikrometara nisu vrećice, već torbe. Hrvatska na plastičnim vrećicama ostvaruje trgovački suficit, ali naše lijeve i desne EU-zastupnice, usprkos protivljenju našega nadležnog ministarstva, glasovale su u korist zabrane. ...









Komentirao je prof.dr.sc. Igor Čatić u Barometru Večernjeg lista u temi:
Što je nama naša EU dala - čist zrak za nezaposlene i štedne žarulje sa živom


- 07:55 - Komentari (7) - Isprintaj - #

utorak, 23.09.2014.

Naši (bivši) plastičari - DIOKI

Bez komentara






Izvor: Jutarnji list, 23. rujna 2014.


- 12:05 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.09.2014.

Trodimenzionalni tisak i plastika

… mogućnosti su nesagledive



Evo, što otvara mogućnost 3D tiska s plastikom:

Saksofon napravljen tehnologijom 3D tiska uz korištenje poliamida (PA) odnosno najlona.




Tijela električnih gitara napravljena postupkom 3D tiska, a korišten je poliamid (PA) komercijalnog naziva Duraform (najlon posebno čvrste strukture):




Izgleda da je samo mašta granica - plastiku već imamo.



Izvori:
YouTube

Atom 3D printed Guitar


- 16:39 - Komentari (10) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.09.2014.

O sirovinama i zbrinjavanju

Činjenicama protiv mitova







- 15:17 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 19.09.2014.

Čamac od plastičnih boca

Dvoje mladih Čeha, student Jan Kara (22) i mehaničar Jakub Bures (21) iz gradića Nyburk (60 km istočno od Praga), odlučilo se na vrlo zanimljiv pothvat. Od plastenki sagraditi čamac s kojim će zaploviti rijekom Elbom od svog mjesta pa sve do Hamburga - dakle putovanje dužine 850 kilometara. Pored graditeljskog izazova, ovom dvojcu, kojem su se priključili i Jan Holan te Jan Brand, cilj je bio ukazati na neodgovorno ponašanje stanovnika uz Elbu koji odbacuju PET plastenke u rijeku kao i ukazati na prednosti recikliranja. Naime, nakon završenog putovanja planiraju svoj čamac reciklirati.

Pripreme za gradnju čamca, nazvanog Petburg (Grad PET-a) započele su skupljanjem PET plastenki. Prikupili su 50 000 plastenki, izgradili drveni okvir i ugradili mehanizme s bicikla za pokretanje lopatica pedalama kao i četiri plastične stolice.

Nakon 8 mjeseci gradnje, 12. srpnja 2014. četveročlana posada čamca Petburg uputila se na svoj put dugačak 850 km, nizvodno rijekom Elbom, kroz Češku i Njemačku do Hamburga. Dnevno prelaze 3 do 3,5 kilometra i cijelim putem nailaze na odobravanje i veliki interes šetača.






















Klikni za VIDEO PRILOG



Izvor:
Business Insider:
A Group Of Guys Are Sailing 500 Miles On A Boat They Built From Plastic Bottles
Reuters - video: Putting plastic to the pedal


- 21:33 - Komentari (17) - Isprintaj - #

srijeda, 17.09.2014.

Umjesto odgovora na komentare

Dragi moji vjerni čitatelji,

dosta je na ovom blogu pisano o bioplastici - bilo onoj bioizvornoj ili onoj biorazgradivoj. No, ipak ne očekujem od čitatelja da sve pamte, stoga Vam hvala na pitanjima s kojima mi dajete priliku odgovoriti i pojasniti neke stvari i moje stavove, kao što ste to napisali u komentarima na prethodni post.

Bioizvorna plastika je plastika nastala najčešće od uzgojina - škorba iz kukuruza, laktalne kiseline i sirovina za tu vrstu plastike se uzgaja, a to znači da se zauzima plodno tlo da bi proizvodili plastiku. Plastika koja se dobije ista je kao i svaka druga. Može i ne mora biti biorazgradiva.

Biorazgradiva plastika je ona plastika koja se (samo) pod određenim uvijetima (povišene temperature i prisustva vlage i kisika te mikroorganizama) razlaže na biološke komponente - kisik, ugljični dioksid i vodu. U pravilu to je klasična plastika kojoj su dodani aditivi za iniciranje i ubrzavanje razgradnje.

Osobno, ali i mnogu znanstvenici i stručnjaci se ne slažu ni s bioizvornom ni s biorazgradivom plastikom, osim u određenim posebnim primjenama. Sve ostalo je vrlo nepovoljno.

Procesi proizvodnje takve plastike su vrlo skupi i proizvod je skup i neekonomičan. Već sam spomenuo da se sirovine za bioizvornu plastiku uzgajaju, a uzgoj je ekološki vrlo nepovoljan - zauzima plodnu zemlju (što za posljedicu ima poskupljenje hrane), troši puno vode, traži gnojiva, herbicide i pesticide, emitira velike količine stakleničkih plinova te je proces prerade skup i neekonomičan - sirovinski i energetski.

Posebno želim razotkriti te takozvane prednosti biorazgradive plastike. Ta plastika da bi se razgradila treba biti odvojeno prikupljena, odvežena na posebna mjesta, izložena posebnim uvijetima i tek tada će se razgraditi. Neće se razgraditi ako vrećicu bacite tek tako olako u prirodu. A zašto raditi sav taj trošak da bi nešto nestalo. Plastičari umjesto toga nude recikliranje.

Nadalje, biorazgradiva plastika je vrlo opasna za sustav recikliranja. Danas gotovo svi proizvođači koriste i dio reciklata u svojim proizvodnim procesima - štede sirovine i energiju, ekonomičniji su, povoljniji za okoliš. Pitam sebe i Vas, što će se dogoditi kada se u reciklatu nađe razgradiva plastika, pa Vam je neki proizvođač ne znajući ugradi u izolaciju za kablove, ili u vaše prozore ili u Vaš automobil ili u bilo koju drugu plastiku koja bi trebala biti trajnija i ista ta plastka dođe pod uvijete za razgradnju i počne Vam se veš mašina iliti perilica raspadati, otpadati dijelovi vašeg limenog ljubimca?

A da ne govorim o tome da nam ta takozvana biorazgradiva plastika stvara lažan i vrlo opasan dojam: "Baci, samo će se razgraditi". E, neće i nemojte nasjedati tim proizvođačima aditiva i oxo aditiva. Vrlo su naporni i opasni - jednako kao i njihovi neekološki proizvodi. Ali isto tako ne nasjedajte ni onima koji se pridružuju tim proizvođačima aditiva, a to su neki neodgovorni trgovci i proizvođači plastičnih materijala, koji će ukoliko se npr. tanke vrećice zabrane i dozvole samo biorazgradive, znatno povećati potražnju i prodaju plastičnih sirovina - jednostavno, proizvodi će biti deblji, s više plastike i tražiti će se više novog (a ne recikliranog) polietilena, polipropilena, poli(etilen-teraftalata), poli(vinil-klorida), polistirena ...

Plastika je prevrijedna da bi se bacala i razgrađivala. Plastiku treba odvojeno prikupljati i reciklirati, i tako stalno, u krug. To je osnova cirkularne ekonomije koja se pokazala jedino održiva, ekološki prihvatljiva i koja omogućava razvoj.

Naravno, i dalje stojim na raspolaganju za sva pitanja i komentare.


- 23:11 - Komentari (15) - Isprintaj - #

utorak, 16.09.2014.

Raščistimo to već jednom!

Oxorazgradiva plastika - hoće li se biorazgraditi?



Biorazgradljiva plastika (bilo da je napravljena od obnovljivih izvora - uzgojina, kao što je to npr. polilaktid (PLA), poli(hidroksi-alkanoat) (PHA ), elastoplastomerni škrob (TPS) ili druge - ili bilo da je napravljena na fosilnoj osnovi kao što je poli(butilen-adipat.ko-tereftalat) (PBAT), poli(butilen-sukcinat) (PBS), itd.) mogu biti pogodne za određene vrste upotreba. Takve upotrebe danas već nailazimo u poljoprivredi (kao film za malčiranje), u domaćinstvima (vreće za biootpad) i još u brojnim drugim područjima. No, je li takva biorazgradiva plastika rješenje problema smeća, sasvim je drugo pitanje.

Međutim, u tijeku je velika rasprava širom svijeta o takozvanoj oxorazgradivoj plastici. Ti proizvodi su klasični (nerazgradivi) plastični proizvodi izrađeni od polietilena (PE), polipropilena (PP), poli(etilen-teraftalata) (PET), itd. kojima je dodan mali postotak aditiva. Kompanije koje su se s tim aditivima pojavile na tržištu, tvrde da se radi o biorazgradnji, ali stručnjaci (čije mišljenje dijeli i aktivno podupire autor ovog bloga i ovih redaka) prigovaraju da nedostaju znanstveno utemeljeni dokazi pribavljeni od nezavisnih i neutralnih laboratorija ili certifikacijskih tijela. Sve dok nedostaju ti dokazi, kritičari sumnjaju u biorazgradnju i takvu razgradnju plastičnih proizvoda nazivaju oxofragmentacija (usitnjavanje), a te proizvode oxofragmentirajuće.

Ipak, dvije svjetski priznate institucije: OWS (Organic Waste Systems) iz Genta u Belgiji i IKT (Institute of Polymer Technology) Sveučilišta Stuttgart u Njemačkoj imaju u planu provesti sveobuhvatno laboratorijsko istraživanje o toj takozvanoj oxorazgradivoj plastici. Istraživanje će biti nadogradnja OWS-ove studije koja je obradila rezultate dostupnih i do sada objavljenih istraživanja, a koja je naručena od PlasticEurope. Moguće ju je pogledati na sljedećem LINKU. Laboratorijski testovi trebaju dati konačne dokaze i jasan odgovor jesu li ti proizvodi biorazgradivi ili ne.

U prvoj fazi istraživanja, određeni broj oxorazgradivih plastičnih proizvoda, koji su dostupni na tržištu, bit će izloženi nebiološkim utjecajima (svjetlo, temperatura, atmosferski plinovi te ostali vanjski utjecaji). U drugoj fazi istraživanja, usitnjeni dijelovi biti će iskorišteni za daljnje ispitivanje biorazgradivosti u skladu s međunarodno prihvaćenim ISO i ASTM normama.



Izvor:
OWS:
Oxo-degradable plastics: do they biodegrade? In search of a definite answer


- 23:56 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 14.09.2014.

Uspješne i veliki vole

Naši plastičari - Kaplast



Priopćenje za medije:
Spajanje Kaplast d.d. sa DS Smith, Plastics Division





DS Smith Plastics Division objavljuje pripajanje Hrvatske tvrtke za injekcijsko prešanje, Kaplast d.d.

Netom pridružena tvrtka bit će integrirana u dio poslovanja grupe koji se bavi injekcijskim prešanjem, a čije je sjedište u Bilzenu, Belgija.






DS Smith Plastics Division objavljuje pripajanje Hrvatske tvrtke za injekcijsko prešanje, Kaplast d.d. proizvođača plastičnih proizvoda, specijaliziranog za visoko kvalitetnu povratnu ambalažu za hranu i piće. Uz povećanje proizvodnih kapaciteta i proširenje ponude te kombiniranje obostranih iskustava u inovativnom transportnom pakiranju, ovo udruživanje će omogućiti da poslovnim partnerima, iz raznih industrijskih grana, pružimo znatno višu razinu poslovnog odnosa.

Kaplast d.d. će biti integriran u diviziju plastike (DS Smith Plastics, Injection Moulded Products) vodećeg europskog proizvođača i dobavljača višeslojne te injekcijski prešane transportne ambalaže.

Hans Van Der Looij, generalni direktor DS Smith Plasticsa za Europu, kaže: ‘Akvizicija Kaplasta donosi nam vodeću poziciju na području cijele Europe i omogućit će nam rast i širenje ponude injekcijski prešanih proizvoda u regiji u kojoj smo već i prisutni s injekcijski prešanom i ekstrudiranom plastikom’.

Uzbuđeni smo zbog udruživanja snaga ove dvije dinamične organizacije’, rekao je Ivan Feitl, generalni direktor Kaplasta, sada DS Smith Plastics, Hrvatska. ‘I Kaplast i DS Smith poznati su i priznati po vrijednosti i kvaliteti koju donose svojim klijentima. Udruženi možemo donijeti novu energiju i unaprijediti strateški pristup prema klijentima, kapitalizirajući sinergiju i obostrano iskustvo u proizvodnji injekcijski prešane plastične ambalaže’.

‘Zajednička tržišna niša će omogućiti da ojačamo ponudu, zajedničko iskustvo industrijsko znanje’, rekao je Paul Baeyens, generalni direktor DS Smith Plastics, Injection Moulded Products. ’Također, udruživanje resursa obje tvrtke osigurava nam bolju mogućnost potpore klijentima u njihovom rastu i širenju.’

O DS SMITH PLASTICS DIVISION

DS Smith, Plastics Division je brzo rastuća jedinica DS Smith Plc koja ima godišnje prihode od 5 milijardi eura te proizvodne lokacije u više od 20 država. Poslovanje DS Smith Plastic Division fokusira se na tri glavna područja: fleksibilno pakiranje i zbrinjavanje, kruta pakiranja i proizvodi pjenaste strukture. Ovo je prvi proizvodni pogon DS Smitha u Hrvatskoj.

DETALJI O NOVOJ PROIZVODNOJ JEDINICI

Novi proizvodni pogon DS Smith-a smješten je u Vojniću, 30 km od grada Karlovca u centralnom dijelu Hrvatske, 80 km od Hrvatskog glavnog grada, Zagreba, i ima dobar i brz pristup glavnim hrvatskim autocestama i lukama. Tvrtka igra značajnu ulogu na području Vojnića, kao jedan od najvećih poslodavaca u tom nerazvijenom području na granici a Bosnom i Hercegovinom.



Izvor:
DS Smith:
DS Smith, Plastics Division acquires Kaplast d.d.


- 21:16 - Komentari (7) - Isprintaj - #

subota, 06.09.2014.

Sjeverna Irska nametima smanjila potrošnju vrećica za 71,8 %


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 71



Sjeverna Irska, slijedeći primjer Škotske i Welsa od 1. travnja 2013. uvela je naknadu na plastične vrećice od 5 Ł centi (oko 48 lipa) s prvenstvenim ciljem smanjenja potrošnje. Prema Odsjeku za zaštitu okoliša Sjeverne Irske - Department of the Environment (DoE), potrošnja je nakon toga smanjena za 71,8 %.

Prema objavljenim statističkim podacima Odsjeka za zaštitu okoliša Sjeverne Irske, naknadama na vrećice prikupljeno je 4,17 milijuna Ł (nešto više od 40 milijuna kuna) koji će biti utrošeni na projekte u zaštiti okoliša.

Statistički podaci govore o značajnom padu potrošnje i to kako slijedi: u prvom kvartalu 04.-06.2013. - 19,4 milijuna vrećica, u drugom kvartalu 07.-09.2013. - 21,6 milijuna vrećica, u trećem kvartalu 10.-12.2013. - 24 milijuna vrećica te u zadnjem izvještajnom kvartalu 01.-03.2014. - 19,5 milijuna vrećica - u tih godinu dana potrošeno je 84,5 milijuna vrećica odnosno oko 46 po glavi stanovnika u godinu dana.

Prema izjavama predstavnika Odsjeka, uvođenje naknade na vrećice samo je pojačalo dotadašnje napore na dobrovoljnom smanjenju potrošnje vrećica. Sjeverna Irska je 2006. godina potrošila oko 425 milijuna vrećica odnosno oko 244 po glavi stanovnika godišnje.

Sljedeća faza mjera za smanjenje potrošnje vrećica započeti će od 19. siječnja 2015. kada će se naknada od 5 Ł centi proširiti na sve vrećice za nošenje, uključujući višekratne vrećice, na one koje koštaju manje od 20 Ł centi (oko 2 kune) i kako smatraju u Odsjeku za zaštitu okoliša to će potaknuti potrošače da višekratno koriste vrećice i time zaštite okoliš.



Izvori:
Plastic & Rubber Weekly:
Northern Ireland cuts bag use following levy
Wikipedia: Northen Ireland
Northen Ireland Executive: Northern Ireland population rises to just under 1.75million
Animated flags



- 12:00 - Komentari (17) - Isprintaj - #

srijeda, 03.09.2014.

Bogomoljka na plastičnoj vrećici

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije



Suradnja s fotografima se nastavlja. Evo nam jedne zanimljive fotografije koju je snimila Alemka Goleš. Šaljući mi fotku, napisala mi je:

Šaljem mali prilog. To je bogomoljka snimljena na vrećici od smeća. Šokirala me kad sam je ugledala na balkonu (u vrećicu spremam plastične boce za susjede). Ima tako zločest i prodoran pogled. No, ipak sam skoknula po fotoaparat i fotkala je. Motala se po vrećici i zidu nekoliko dana, a kad se "usidrila" blizu vrata sobe, uhvatila sam je krpom i bacila u vrt. Da je ne lovim po stanu!

A ja dodajem: Eto, ne brine bogomoljku je li vrećica ili trava, je li vrećica zelena ili plava, jednokratna ili višekratna, razgradiva ili nerazgradiva. Ona odmara i na suncu uživa.



Foto & Copyright: Alemka Goleš, Zagreb.


- 13:00 - Komentari (15) - Isprintaj - #

utorak, 02.09.2014.

PVC cijevi rješenje za probleme


Piše mi čitatelj bloga:


Na slici (desno) je čep iz betonske cijevi koji je nastao tijekom vremena. Radi se o samostojećoj kući, sagrađenoj krajem sedamdesetih godina u Žumberku. Ovo je već drugi takav čep. Prvi je morao biti odstranjen pred desetak godina. Naime tijekom vremena u betonskim cijevima se pojavi granje. Sada su oba ogranka zamijenjena PVC-cijevima.


Sva sreća da postoje.




















- 14:20 - Komentari (8) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 01.09.2014.

NEWSLETTER 18

NEWSLETTER 18



Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec kolovoz.

Kolovoz - mjesec kojeg su obilježila dva značajna događaja - objava PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE te završne pripreme i zadnjeg dana kolovoza otvaranje izložbe fotografija PLASTIKA I PLASTIČNI PROIZVODI OKO NAS u Galeriji LAPIDARIJ u Omišlju. Ostale aktivnosti na blogu tekle su uobičajenim ritmom.

Evo pregleda objavljenih članaka (bile su 32 objave) tijekom kolovoza na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.08. - NEWSLETTER 16 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom srpnja.
02.08. - DORH i USKOK gdje ste? - Vrijedni suradnik bloga dr. sc. Viktor Simončič i dalje uporno vodi borbu protiv nelogičnosti i nepravilnosti u našem sustavu prikupljanja, razdvajanja, obrade i zbrinjavanja otpada. Djeluje prilično Don Quijotovski, kao da ga nitko ne čuje. Obzirom da već duže vrijeme iznosi vrlo ozbiljne argumente koji ukazuju na nepravilnosti počev od zakonskog okvira pa do odabira načina rješavanja kod naši lokalnih šerifa, sasvim logično pitanje je ono iz naslova.
03.08. - Naši plastičari - Podrum Surf - Zagrebačka Dubrava možda nije na moru, a jedine valove koje su njeni stanovnici nedavno vidjeli su oni toplinski, no to nije spriječilo Krešimira Svibena da u svom podrumu počne proizvoditi upravo daske za surfanje na valovima.
07.08. - SADRŽAJ 10 - Deseti pregled objavljenih postova - radi lakšeg snalaženja i pretraživanja.
08.08. - Najava događaja - Sinapsa Diane Sokolić - Najava otvaranja izložbe - svjetlosne instalacije Sinapsa akademske slikarice Diane Sokolić u crkvici Svete Trojice u Kastvu.
09.08. - Plastična Sinapsa - Slikovni izvještaj s otvaranja izložbe. Riječ je o ambijentalnoj svjetlosnoj instalaciji Sinapsa, autorice akademske slikarice Diane Sokolić, posebno osmišljenoj za prostor galerije - crkvice Svete Trojice u Kastvu. Elementi instalacije su monolitni luminoobjekt, klupica-klecalo, ovješeni prozirni, meki screen i projektor. Luminoobjekt je dojmljiva, kompaktna, trodimenzionalna »slikogradnja«, koja se sastoji od niza uslojenih pleksi-ploča (prozirne ploče od poli(metil - metakrilata) - PMMA) s iscrtanim/urezanim apstraktnim konstruktivističkim linijskim strukturama, oživljenim obojenim LED svjetlom
10.08. - Oblo - hrvatski plastični dizajn - Oblo, nagrađivana taktilno - didaktička igračka mladog hrvatskog dizajnera Marka Pavlovića izrađena od ABS-a - (akrilonitril / butadien / stirenske plastike). Proizvodi se u Kini, a kanadska tvrtka ga prodaje širom svijeta. Svoje mjesto našao je i u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu. Na žalost, u Hrvatskoj još nema interesa za njegovu proizvodnju.
11.08. - PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA - Započelo se s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To nije „Enciklopedija plastike“ preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika. PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA sastoji se od dva dijela. Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva biti će i kratica tog polimera nastala izvorno u engleskom jeziku, ali koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama). Popis je podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, biti će ubačena poveznica. Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru. Drugi dio PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.
11.08. - Plastična enciklopedija - sadržaj - pregled postova objavljenih u Plastičnoj enciklopediji.
11.08. - Plastična enciklopedija - Polimeri A-EV - Tablica s popisom polimera (plastika i dodataka) od A do EV na hrvatskom i engleskom jeziku, skraćenice i poveznice na relevantne mrežne stranice sa širim objašnjenjima za pojedini polimer.
11.08. - Plastična enciklopedija - Polimeri FE-PD - Tablica s popisom polimera (plastika i dodataka) od FE do PD na hrvatskom i engleskom jeziku, skraćenice i poveznice na relevantne mrežne stranice sa širim objašnjenjima za pojedini polimer.
11.08. - Plastična enciklopedija - Polimeri PE-PO - Tablica s popisom polimera (plastika i dodataka) od PE do PO na hrvatskom i engleskom jeziku, skraćenice i poveznice na relevantne mrežne stranice sa širim objašnjenjima za pojedini polimer.
11.08. - Plastična enciklopedija - Polimeri PP-SA - Tablica s popisom polimera (plastika i dodataka) od PP do SA na hrvatskom i engleskom jeziku, skraćenice i poveznice na relevantne mrežne stranice sa širim objašnjenjima za pojedini polimer.
11.08. - Plastična enciklopedija - Polimeri SB-X - Tablica s popisom polimera (plastika i dodataka) od SB do X na hrvatskom i engleskom jeziku, skraćenice i poveznice na relevantne mrežne stranice sa širim objašnjenjima za pojedini polimer.
12.08. - Ah, ti kondomi - Sve ono što ste do sada znali i mislili da znate o njima moglo bi se uskoro promijeniti. Stručnjaci su na tragu razvoja novog materijala za izradu ovog korisnog ljudskog izuma koji osim što pomaže u sprječavanju neželjenih trudnoća, štiti ljude od sve većeg i raširenijeg broja spolnih bolesti. Kondomi budućnosti biti će izrađeni od mekšeg materijala. Glavni sastav novog materijala su voda, sol i polimerne veze. Post je pobudio veliku znatiželju čitatelja bloga i drugih portala koji su prenijeli članak.
15.08. - NEWSLETTER 17 - izvanredno izdanje PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA - Newsletter, izvanredno izdanje, obavijest čitateljima bloga i primateljima newslettera o projektu PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA.
16.08. - Plastični humor - Ah ... te žene - Post - karikatura, kao rezultat blogerske suradnje, koji je poslala blogerica Čuvarica pinkleca.
17.08. - PET plastenka izgleda kao staklenka - Multinacionalna kompanija Sidel specijalizirana za proizvodnju PET ambalaže za tekuće proizvode, nedavno je na tržište plasirala prvu laganu PET bocu za pivo koja podnosi pasterizaciju te ima dno koje nije u obliku cvijeta i koja je izgledom gotovo identična staklenkama.
18.08. - PET bačve za pivo na tržištu - Engleska kompanija Petainer izbacila je na tržište PET bačve (bidone) različitih zapremnina. PET bačve zamjenjuju teške 30 ili 50 litarske aluminijske ili čelične bačve.
19.08. - Plastični humor - Bilo kuda PET svuda - Ekipa nagrađivane serije “Downton Abbey” dokazala je da britanski humor nije bez razloga svjetski popularan. Nakon gafa sa službenim fotografijama za petu sezonu te serije na kojima se greškom na kaminu našla i plastična PET boca vode, iako je radnja serije smještena u 20-e godine prošlog stoljeća, u doba kada PET ambalaža nije postojala, cijelu situaciju okrenuli su u svoju korist.
20.08. - Plastične vrećice s porukom - Slikovni prikaz različitog dizajna plastičnih vrećica s porukom. Post je rezultat blogerske suradnje - fotografije je poslao bloger Sjedokosi.
22.08. - IKEA i plastika - Virtualno-blogovska šetnja po novootvorenom centru IKEA i prikaz što to ovaj švedsko-multinacionalni trgovački lanac namještaja i opreme za stanovanje nudi od plastike.
23.08. - Praktična plastika - Ne bacajte plastenke - Slikovni prikaz kako se iskorištene PET plastenke mogu još jednom iskoristiti.
24.08. - Naši plastičari - Drvoplast - Drvoplast d.d. iz Buzeta proizvodi u tehnologiji ekstruzije i koekstruzije više od 600 različitih plastičnih profila raznih namjena. Ovdje se daje prikaz tvrtke i proizvodnog programa
25.08. - Zašto plastika? - Plastika je svuda oko nas. Ako se osvrnete u stanu, u autu, na radnom mjestu, na ulici, a posebno u robnoj kući ili trgovačkom centru, svugdje ćete zamijetiti plastične proizvode. Plastike se danas u svijetu proizvede više nego svih metala zajedno i to u količini od skoro 300 milijuna tona godišnje. Post daje jednostavan odgovor na pitanje iz naslova.
26.08. - Kalifornija opet nije uspjela, za sada - Vrlo glasni i odlično organizirani borci protiv plastičnih vrećica u Kaliforniji, predvođeni senatorom Padillom, ponovno u parlamentu savezne države Kalifornije nisu uspjeli izglasati zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države Kalifornije. Za sada.
27.08. - Najava izložbe u Omišlju - Najava izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas" u Omišlju s pozivnicom.
28.08. - Drugi život plastenki - Coca Cola je došla na zanimljivu ideju s ciljem višekratnog korištenja plastenki. Napravila je komplet čepova s različitim funkcijama, a kako bi se, nakon što potrošač popije ovaj napitak, plastenka još koji puta iskoristila.
29.08. - Plastične vijesti 69 - Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice - U svom drugom pokušaju parlament savezne države Kalifornije, donio je odluku o prihvaćanju zakonskog prijedloga senatora Alexa Padille SB 270 koji između ostalog predviđa zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države.
30.08. - U životu imamo izbor ... - Slikovna priča blogerice Valcer - blogerska suradnja.
30.08. - Plastične vijesti 70 - Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica - Senat savezne države Kalifornije izglasao zakonski prijedlog senatora Alexa Padille SB 270. Ovim novousvojenim zakonom zabranjuje se korištenje, distribucija i prodaja jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, omogućeno je da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice.
30.08. - Plastični nakit još jednom uspješno predstavljen - U Rijeci je održana modna manifestacija "8. Riječke stepenice" na kojima su poznate osobe iz sportskog i javnog života predstavile najnovije kolekcije večernjih haljina i odijela. Na vrlo uspješnoj modnoj večeri predstavila se je i Diana Sokolić, umjetnica i akademska slikarica iz Zagreba, suradnica ovog bloga, sa svojim plastičnim nakitom od poli(metil-metakrilata) (PMMA) (pleksiglas) i poli(vinil-klorida) (PVC) kao i s novim modnim dodatkom za muškarce - plastičnom kravatom.
31.08. - Izložba u Omišlju je otvorena - Kako je i najavljeno, u Galeriji LAPIDARIJ u Omišlju otvorena je izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas". Foto izvještaj s otvaranja.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
U kolovozu nisu revidirani postovi o uvedenim odlukama o zabranama plastičnih vrećica u ovom dijelu svijeta. A bilo ih je, pogotovo na američkom kontinentu (npr. Kalifornija). Do revidiranja, čitatelje upućujem na prilog Plastic Bag Bans in the United States and Other Countries u postu Koliko su zelene zabrane?.
- Zadnja obnova podataka: 29. svibnja 2014. - 23:00 - revizija 17.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
Napomena navedena za Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku važi i za post koji "pokriva" ovaj dio svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 29. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 5

NOVOSTI NA BLOGU:

Objavljen je projekt PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA, a poveznica na pregled objavljenih priloga izdvojena je s lijeve strane u boksu gdje su i ostale poveznice tematskih cjelina. Plastična enciklopedija daje popis kratica, hrvatskih i engleskih naziva, kao i poveznica na relevantne mrežne stranice sa širim podacima o plastikama i dodacima.

IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
12.12.2011. - Dihidrogen monoksid - Zanimljiv tekst o najopasnijem kemijskom spoju na našoj planeti, a možda i šire. Slikovit prikaz manipulacije javnosti putem medija, a koji je kasnije često korišten na blogu i u mnogim komentarima.


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. I za kraj:

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 15:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se