Sewen

Dolazio sam prijatelju u bolnicu,
A onda sam tebe spazio.
Prijatelj je ozdravio odavno,
A ja sam i dalje do bolnice gazio.
Da bih te vidio i da me vidiš.
Možda ti se svidim ko što mi se svidiš.

Mislim da bih trebao prestati,
Nisu svi ljudi u bijelom i bijeli.
Nemam više sitnih za dnevne novine.
Možda te zaboravim i sjećanje zacijeli.
Isprani jeans sam danas obukao,
Nebi li se namjerno obrukao.

Kava iz aparata i gumeni bomboni,
Postali su navika koje se ne želim riješiti.
Zviždim u sebi kao čajnik na vatri,
Tko će me ako odem tješiti.
A otići ću jer nije ovo pogodno tlo.
Kao da sam na betonu pšenicu sijao...