Sewen

Ja nemam ništa, a još mi stalo,
I srce bi mi još zaigralo
Za tobom.

Od sveg na svitu, više mi znači
Vrime sa tobom, zato ne plači
Jedina.

Odbaci sav teret što je na duši,
Svit se bez tebe, mrvi i ruši,
U bogatstvu srića nije
Već kog tvoja jubav grije.

Di ćeš pitaju me svi - ti u biloj majici?!
Na Poljudu gori sve, idemo do pobjede!

U srcu buktinja, na usnama pjesma hajdučka, torcida navija,
Jedanaest sinova Dalmacije, jedanaest kraljeva ove nacije.

Svi portuni, svaka kala.
Za pismu se otimala,
Cila luka za Hajduka
Nek' se ori, nek' se druka,
Nek' se čuje, nek' se zna
Ko je šampion svemira!

Ulaziš nonšalantno,
Zbunjoza stegla me,
Na srcu skroz, frapantno
Nervoza, peglanje.

Dan dobar il' je veče'
Koljena klecaju,
Zemlja se ne okreće
A zvijezde štrecaju!

Ako želiš možemo skupa
I što veliš, srce mi lupa,
Nebi ti možda na pamet palo
Da me podržiš malo!

Ja čisti sam dobitak
Na skali gornja kota
Očekuješ zgoditak?
Bolji sam od lota!

Samo zagrizi mamac,
Neka ti se osladi,
Sama si i ja samac
Uz mene se rashladi!

Od izvora staza vodi, nizbrdica ljuta.
Evo mene, evo mene, što si zabrinuta.
Pred izlogom ja sam stao
Pa se časom počešljao.
Da ti budem lijep
Da ne vidiš - pijan sam ko čep!

Ka i jastog se crveniš, stavi malo šminke,
Evo mene, evo mene do moje jedinke,
Lipo vonja, sve miriše,
Ako duboko ne diše,
Ljepotice joj
Ponosan sam, tvoj sam nespokoj.

Znači da me voliš i da ti je stalo,
Nije srce na beštimje spalo.
Pa ćemo se volit i sexom pogostit,
Tako ćeš mi sve grije oprostit!

Kad ti dođe da ćeš past,
Da ćeš s nikom tugom srast,
Ti se trgni, ne daj se
Nikome!

Kad ti magla ne da poć,
Kad ne sviće, još je noć,
Ti pričekaj, svanut će
Čoviče!

Da si ka i Veli Jože,
Ne moreš iz svoje kože,
Zato najbolje učini,
Sa života, grubo skini!
Puše jugo, puše bura
Pa nek dura dokle dura!

Kad pomisliš da si sam,
Tu sam ako ne tribam,
Prijatelju ne daj se,
Nikome!

Bajka u nekol'ko činova,
Žena i čovjek bez sinova.
Samo za udaju kćeri,
A dota se u svemu mjeri!

Bajka bi mogla bit basna,
A poruka sasvim nejasna!
Režiser sa šavom na glavi,
Nečasnim poslom se bavi!

Dobro došli u praznovjerje,
Dobro došli u guščje perje,
Neka vam bude meko;
Ja ću bez vas daleko!

Bezimeni ekscentrik reda svoje žrtve,
sklanjajući se pod sudbinskim rješenjem.
A nikog nema, nikog nema, nikog nema
da prihvati i razumije, nikog nema....

Prijatelju reci, što odavno znam
Čovjek nije rođen da bi bio sam,
Jer postoji svjetlo da otjera sjene
Prijatelju dragi, osloni se na mene

Kada vjetar baca, kiše kada tuku
Prijatelju tu sam, uzmi me za ruku,
Poklanjam ti srce, dušu da te grije
Prijatelju nitko plakati ne smije.

Ono što je u nama
Što nas pravi sretnima
Držimo u grudima
To nas čini ljudima.
Ono što nam nebo da
Ne briše se nikada
Kad sve ode, nestane
Neka ljubav ostane!

Palčice
Voliš li me malčice?
Da ne budeš s njim
Reci meni što da promjenim.

Zvončice,
Slatka si djevojčice,
Samnom si još slađa,
Takvu majka samo jednom rađa.

Nek' ovaj dan bude poseban,
Za tebe i mene i sve zaljubljene.

Rođeni za ljubav smo mi
Samo ljubav među nama postoji.
Nek nas vodi, pusti se
Podignimo kočnice
Nek se zna
Samo nam je ljubav suđena.

Birtija je puna dima
Blago nama blaženima,
Opet ćemo svjesno piti
Za sudbinu nazdraviti.

Rana boli, rana peče
Pusti vino nek poteče
Nek mi oči žarom žare
Zbog ljubavi bivše, stare.

Da sam znao da zbog žena toliko se pije,
Zaljubio bih se davno prije!

Ja od danas pijem čisto
Razvodnjeno može isto,
Lijevo, desno, tko ga šiša,
Laganini meni nije priša...

Dama pjeva, čaše zveče
Dabogda nam svako veče'
Sjale oči od tog pića
Sve zbog divnih ženskih bića...

Aj živjeli svi od reda
Pozdravlja vas glava sjeda
Nek se pije, nek se skače
A pred zoru i zaplače,
Nismo svoji, al' smo naši
Aj živjeli birtijaši!

Drugi niz kiša prolazi,
Oblaci su se stopili,
Sjene i hladni obrazi,
Sve smo vijeme propili.

Što je ostalo od nas,
Mi dužnici prazna džepa,
Pa nam nije drago što je
Pravda nedostižna, slijepa.

Samo jedno želim
Da ti ne vjeruje on,
Da te lakše vratim
I da preskočim bon ton.

Samo jedno želim,
Cijeli svijet to zna
Možda nisi svjesna
Da si bila najbolja!

Znao sam da postojiš
Negdje skrivena od svih
Samo da me poljubiš
Da me prvog nagradiš

Bacio sam ključeve
Raspakir'o kofere
Vrata širom otvaram
Uđi da te ne čekam.

Ovu noć...

Nek sam u nemilosti, nek me tuku
Oboje smo malo na svoju ruku
Al' znam od trena kada smo se sreli
Baš takvu ja sam čekao život cijeli!

Bacio sam ključeve
Raspakir'o kofere
Lutanja su kao sni
Ništa se ne ostvari!

Više nemam ideja,
Zatvorit ću ovaj krug.
Onako, spokojan i miran,
Bezizlazno sam.

Takav sam i rođen,
Pod mutnim oblacima slave,
Gdje svi ljudi na svijetu
Baš kao sva djeca na svijetu...

Da li sam ti ikada rekao, pjesniče,
Sa pola snage
Da mi je bescjenje melem,
A istina napukla pjesma...

Više nemam ideja,
Osim skladati jadikovku
Za ubogo srce
Koje rijetki još čuju...

Proći ću milenijskim pogledom,
Po ostvarenjima svojim.
I izbrisat svaki trag
Bezidejno hrabar!