DARA IZ JASENOVCA
1
Na post me inspirirala aktualna toksična situacija-sa ustašovanjem u principu inspirirao me pogledani film lani prvi put ako se ne varam-samo je sad aktualni hajp oko kreštvca bio poticaj da ga i reprizno pogledam. Moćan i kvaitetan. Dio iz recenzije:
“Dara iz Jasenovca” je ambiciozno postavljen film koji se bazira na tri teme. Jedna je priča prikaz ustaških brutalnosti, drugi prikaz osobne borbe desetogodišnje djevojčice Dare koja se skrbi za malog brata, a treći je borba Darinog oca (koji je odvojen od njih u drugom dijelu logora) da vidi svoju kći i sina. Nakon odgledanog filma čini mi se da su ustaške brutalnosti stavljene u prvi plan, i to po cijenu razvlačenja radnje u filmu. Drugi problem s ustaškim brutalnostima je što su osobe koje ih u filmu čine često svedene na karikaturu, na tragu “četnika” iz “Smogovaca u Domovinskom ratu”. Međutim, nisu svi čuvari koji su bili okrutni prema jasenovačkim zatočenicima bili genuini sadisti, o čemu je pisalo nekoliko povjesničara i nekoliko samih preživjelih logoraša. Bilo je i onih koji su odrastali u ekstremnom siromaštvu i deficitu osnovnog obrazovanja, a angažman u ustašama je donosio beneficije za sebe i obitelj koje na drugi način nikad ne bi mogli dobiti. Bivši logoraši spominju da neki čuvari nisu znali što znači riječ “jevrej”, nego samo “čifut”. To, naravno, nimalo ne opravdava užase koje su činili, ali u izgradnji uloga čuvara i raspisivanju scena donosi drugačije postavke. Iako je upitno jesu li časne sestre uistinu boravile kao “odgajateljice” u Jasenovcu (svakako jesu u dječjem logoru u Jastrebarskom), Tatjana Kecman je briljirala u ulozi hladne distancirane časne sestre, koja samom pojavom i načinom komunikacije izaziva jezu. To se ne može reći za veći dio glumaca koji su tumačili ustaše i koji su imali vidljivih nelagoda kako da se postave u ulogama zločinaca. Isto tako, upitno je da li je doista slika Alojzija Stepinca bila neposredno kraj slike Ante Pavelića, naročito ako se zna da Stepinac nikad nije odlikovan od strane poglavnika (za razliku od nekih drugih katoličkih svećenika), i da je u pismu Paveliću osudio logor Jasenovac."
Da? I što sve navodi dotičnog na povlačenje metafore kako je Dara jednim udarcem muhe samo okrznula?
2
Kad se upletu ideologije filmovi općenito dignu dosta prašine najviše od onih koji blage veze nemaju. Tako su negativne reakcije-po premisama donesenim kategorički unaprijed samo pljuštale na konto filma apsurdistana od države. Jedan od Brešanovih jačih satiricom filmova provokativan za dignutim apsurdima-refleksija realnosti adaptirane kroz fikciju-kako postići maksimalni efekt uvjerljivosti nego apsurde koji već u reali postoje dići na stepenicu više? Ostavljajući prostora da visina apsurda ne prelazi u granicu kad je to irealno. Radnja se vrti oko više likova a počinje sa bivšim generalom koji je sad u politici i konstantno razmišlja o samoubojstvu. Njegov je interes-odat će nam tajnu na kraju da se ukine država (u tom slučaju će odustati od suicida) jer se za ovo što imamo nije borio. Takvo što je neizvedivo-u startu ga srežu drugih želja nema-kad ćete si presuditi? Za troškove sprovoda i sve što ide uz to vlada će preuzeti. Može se još dodati da ima referenci na prošla vremena Tita i Tuđmana ali za ovu stvar irelevantno.
3
Ae, ali kakav bi to film apsurda bio kad i u reali ne bi doživio apsurdne poteze oko recimo njegovog emitiranja? Razlog? Datum se preklapa sa godišnjicom smrti prvog predsjednika a Brešan ga ipak "iskapa" iz groba-"Nije primjereno" "nije red" jer eto-živimo u novom obliku lakše varijante totalitarizma-nije zabranjeno ali nije red pa zašto još za koji dan ne pomaknuti emitiranje?
" Nakon što su mediji i korisnici društvenih mreža uočili da je film skinut, s HRT su poručili da je odlučeno da se Brešanov film emitira u nekom drugom terminu."
"Hrvatska televizija danima je najavljivala da će večeras na svom Drugom programu emitirati film Vinka Brešana “Koja je ovo država”. Međutim, film je bez objašnjenja skinut s programa, a u terminu u kojem je trebao biti emitiran sad je film “Vis-A-Vis”, redatelja Nevija Marasovića. Nakon što su mediji i korisnici društvenih mreža uočili da je film skinut, s HRT su poručili da je odlučeno da se Brešanov film emitira u nekom drugom terminu.
Hrvatska radiotelevizija (HRT) obavještava gledatelje da je film koji je večeras trebao biti emitiran u 21.00 sat u sklopu Ciklusa hrvatskog filma četvrtkom na HTV2 – “Koja je ovo država” u režiji Vinka Brešana i produkciji Ivana Maloče – bio predložen još u rujnu od strane uredništva Dramskog programa HTV-a. Glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević je danas, nakon pregledanog filma, donio odluku da je spomenuti film neprimjeren emitiranju na godišnjicu smrti prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana, te će biti emitiran u nekom od narednih termina Ciklusa hrvatskog filma četvrtkom. Umjesto filma “Koja je ovo država” premijerno će biti emitiran film “Via-a-Vis” redatelja Nevia Marasovića, izvijestili su priopćenjem s HRT-a."
Zna se-politika aktualnih jer stvarno u zemlji u kojoj oni kradu problem je i to najveći-emitiranje filma koji tu stvarnost ocrtava i što je slučajno pala na "sporan" datum. Elem sa Darom to nije slučaj-ne pratim previše televiziju posebno ne hrt ali sam uvjeren da film uopće niti nije u izboru za emitiranje. Jer je delikatan-ajmo tako reći kad se već govori uvjetno s obzirom na uglavnom negativne reakcije bilo to s tehničke/glumačke scenarističke strane iako ispod svega toga najvjerovatnije je u pitanju ovakav desno zadojeni profil
Što se konkretno događa u filmu? Priča o klinki u logoru to je priča o ustaškom režimu crnjak temama ubojstvima ali najviše psihološke igre-refleksija svega crkog i pokvarenjačkog na odrasle i na djecu.
color=#FF0000>INDEX.HR
4
Sjeća li se još netko telenovele Ponos Ratkajevih? sklizak je teren raditi usporedne relacije na film/serija relaciji posebno kad je fabula nebo i zemlja razlika iako je priča u istom vremenu. Radnja je pred početak rata priča o propasti "plemstva" glavni antagonist "plemeniti" s visoka gleda na one koji nisu njegov kalibar kao na kmetove dok sredinom serije ne prođe ustaški logor što ga zarotira za 360. Klik i od bahatog "grofa" postaje normalan čovjek koji ljude više ne gleda po njihovom položaju. Kako je to dramska serija u vremenima rata priča je stavljena na osobne traume svih od strane naci režima i pred kraj post-ratni period u novom sistemu socijalizmu. Ono što je ovdje bilo zanimljivo više od samog vremena radnje su uloge i njihove pozicije. Po principu reflektiranja zločinačkog režima na ljude tu je zajednička točka sa pričom o Dari iz Jasenovca.
5
Flashback
"Onda sam se sjetio jako popularne pucačine s kraja devedesetih i početka dvijetisućitih, u živom sjećanju mi je medal of honor:underground za današnje standarde trash grafika ali za onda izuzetno napredno a priča je skoro filmska-za dodavanje na realističnosti stavljeni su između misija i dokumentarci iz vremena drugog svjetskog rata. Elem radnja počinje u okupiranoj Francuskoj od strane nacista i višijskog režima, a protagonistica igre je članica francuskog pokreta otpora. Bez panike neće ovo bit recenzija igre ovo je samo u kratkim crtama. Poanta je da je ta priča prikaz jedne strane tog vremena-kroz isključivo ratnu priču i bitku za oslobođenje. U predstavi se dotiču tih vremena ali u daleko širim kontekstima od samo tog jednog."
Početak predstave nas vraća u četerdesete godine prošlog stoljeća Annie kao tek punoljetna tinejđerica sa prvim skesualnim i inim iskustvima koje imaju odrasli gledani od strane okoline kao nešto "prljavo" i "nemoralno" na aktualnu ratnu situaciju su ovdje reference stavljene samo u konstekstu tog vremena da se naglasi trenutak u kojem je ona (pro)živjela tu svoju fazu života. Negdje na polovici priča vodi do nje-studentice u dvadesetim godinama kad se suoči s neželjenom trudnoćom nedostupnosti legalnog pobačaja što rezultira opasnom situacijom na mjestima na kojima su se te stvari radile ilegalno. Jedna od jače psihološki nabijenih scena. Definitivno najintenzivnije doživljena od ijedne druge.
VIDEO
Što mi je sad s vremenskim odmakom još dalo materijala misliti. Nije konkretno definirano kad je protagonistica bila u dvadesetima-ako početak radnje navedene su četerdeset godine što otvara 2 premise. Nedostupnost legalnog pobačaja je (premisa1) jer je to bilo u vremenu nacističkog režima iako se to konkretno ne spominje kao razlog logična je pretpostavka u Francuskoj je bio višijski režim kao peta kolona i (premisa 2) post-ratni period kad je rat završen ali tek u sanaciju i uvođenje novih zakona tek treba ići. Nakon svega toga-što se konstantno provlači kroz dramu-tehnološki napredak ide sve dalje ljudi osvajaju svemir lansirani su prvi sateliti svaka druga kuća ima televizor ali na planu mentaliteta stanje stvari je poržavajuće. Ne stoji u mjestu nego još i nazaduje. A isto se proteže i u ova najmodernija vremena. Klečavci na trgu su primjer.
6
A jel ima još primjera? Ima ih gro. Od brutalnosti likvidacija deportiranja neke scene iz "Dare" asociraju na hitlerov "konačan pad". Ovdje i kler dolazi do izražaja. Da ne spojlam film treba doživjeti uglavnom kler je upleten u priču s crnokošuljašima preko časnih sestara "zaposlenih" ni manje ni više nego da "preodgajaju" djecu u hrvate katolike i da, da uče crnokošuljaške pjesme.
7
"Godine" su priča o jednoj protagonistici kroz sve životne faze ali u principu kroz nju-se govori više u pluralu o vremenu revolucije borbe za individualnost za osobne slobode.
"Predstava Godine, u režiji Jovane Tomić i adaptaciji Jovane Tomić i Mirne Rustemović, prati duh ovog iznimnog autobiografskog romana i prenosi ga prvi put na hrvatsku kazališnu scenu prizorima koji povezuju prošlost i sadašnjost, osobno i društveno, tijelo i emocije."
To je točka u kojoj osobni interes postaje opći kolektivan-iz perspektive jedne osobe projicira se perspektiva svih u ovom slučaju više na ženski dio društva nametnutim primitivnim narativima. U komentarima ispod posta o predstavi sam komentirao prizemno komentiranje jedne primadone iz publike-"borila se protiv obiteljskog života pobacila a sad sve to ima" dovodeći tu konstrukciju u kategoriju nebuloznih pizdarija. Borila se ona za svoja prava-dobila dijete u situaciji u kojoj joj to nije išlo na ruku i komplikacija bi bilo daleko više. Trauma je sama po sebi bio i abortus napravljen ilegalno jer legalan nije dostupan-a imati dijete kasnije-alo marsovci što nije jasno? Onda je to bila stvar izbora kad su se posložili uvjeti i prioriteti referenca na tu scenu iz te osuđivačke pozicije je totalno promašena štoviše imbecilna. Moć dominacija, kontrola ima toga i u Dari samo su ovdje žrtve toga srbi židovi i hrvati protivnici crnokošuljaškog režima.
8
"Za dom-spremni!"
"Za dom spremni, skraćeno ZDS, pozdrav je koji je nastao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.[2] Njime su se služili pretežito pripadnici ustaškog pokreta, a bio je ustaški ekvivalent nacističkom pozdravu Sieg Heil.[3] Taj pozdrav bio je jedan od simbola ustaškog režima te je kao takav upotrebljavan na svim službenim dokumentima NDH. Početkom 1950-ih dio hrvatske emigracije pavelićevskog izvorišta napustio je pozdrav „Za dom spremni!”, smatrajući ga politički kompromitirajućim.[4] Pozdrav je ponovo populariziran tijekom Domovinskog rata, u kojem su ga kao krilaticu upotrebljavale paravojne postrojbe HOS-a.[5] Tijekom Domovinskog rata i nakon njega pozdrav se često upotrebljavao u javnosti te je bio prisutan u medijskom prostoru i popularnoj kulturi. Odlukama Visokog prekršajnog suda od 27. siječnja 2016. i Ustavnog suda od 8. studenoga 2016. pozdrav Za dom spremni proglašen je protupravnim jer »simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti«.[6] Usprkos tomu, pozdrav se upotrebljava u hrvatskom javnom prostoru zbog suprotnih presuda u odnosu na one Visokoga prekršajnoga suda te odluka tijela javne uprave RH"
9
Inače preporuke za film su mi došle još nakon premijere od izvora čije mišljenje jako cijenim. To se nakon mog viđenja našlo na popisu onoga što se svakako mora pogledat iako mi teme ww2 opasno idu na stvarčicu ovo se nije smjelo propustit iz prvo filmskih razloga samih po sebi, onda i zbog problematizacije samog ustašovanja. Elem na svim skupovima unutar logora se koristio taj pozdrav, ne usputno nego kao sama stavka režima kao ikonografija. Iz istog tog raloga je kontaminiran za sva vremena. Film je snimjen u pravo vrijeme samo ne kao povijesni komad jednog vremena (iako i to ali u daleko manjoj mjeri) koliko je referenca na prošlost koja se proteže i u sadašnjost. Početno bijelo polje na šahovnici-važan kadar u filmu isto nešto što je kontaminirano tim režimom i naprihvatljivo.
10
Kad je bal nek jebal. U postu o godinama imao sam kratku referencu na scenografiju-moderniziranu doduše u "mjeri za mjeru"
"modernizacija je ovdje bila ključna jer su i vremena moderne tehnologije a mentalitet (posebno u recimo Poljskoj ili Iranu) je nepromijenjen, napredovalo se teghnološki ali ne i mentalitetom. Modernizirani Shakesprerae je eksperiment kako bi raj nazadni puritanski narativ funkcionirao u današnjem vremenu a to je nužno iz par ključnih razloga. Prvo jer je realan problem, mora se ponekad eksperimentirati i ići u korak s aktuaonom situacijom ali ima još, s obzirom kakvo je stanje-to nažalost izgleda kao neka budućnost."
"Dara iz Jasenovca" je važan film ne zbog prošlosti više zbog sadašnjosti kad se sva ta sranja reflektiraju kroz "za dom spremni" i crnokošuljaške poruke na koncertima. Realno govori o prošlosti a i o vraćanju u prošlost u sadašnjosti. Ima jedna scena u kojoj jedan od crnokošuljaša govori (citiram po sjećanju manje-više) "u dvijetisućitim kad mi budemo mrtvi da se zna da smo se borili za našu domovinu Hrvatsku" a što se vidi i sad-hrpa klinaca na thomsponovim koncertima s ndh ikonografijom i kojekakvi marginalni likovi koji baljezgaju o crnokošuljašima kao "borcima za Hrvatsku".
11
Da rezimiram, film sam gledao jer je preporuka relevantnog mi izvora i zbog filma samog. A istovremeno jer sam imao radar da će o crnoj prošlosti koja se reflektira i u sadašnjem vremenu kvalitetno i uvjerljivo intepretirat.
12
Ali to nije sve. Dnevnom redu treba dodati još poneku točku. Danas mi je došlo kao asocijacija-taj problem crnokošuljaštva i kroz politiku. Sjećamo se još situacije i pobune drame zagrebačkog HNK protiv haSSe. kazališta su projekcija društva korektiv kao i film protiv čega crne desne nakaze redovito skaču zagovarajući moć kontorlu i cenzuru. Sjećamo se tog slučaja jel tako da se sjećamo? Ono što konstantno govorim a tako je i ispalo dotični je javno imao masovnu potporu sebi sličnih jer to je taj profil-koji je individualno ništavan pa misli da je važan uvaljan u skupost. "Kolko nas ima jebote kolko nas ima" nije važno što smo ništavni važno da nas ima. Naravno ta priča je zaključena pravda je pobijedila glumci su uspjeli udaljiti od kazališta her filka koji bi zloupotrebljavjući položaj ograničavao umjetničke slobode i štoviše nametao svoju retoriku. Kako su to služebno izjavili: "Pokazao je zabrinjavajuću sklonost restrikcijama slobode demokratskog društva'' a to je sustavna represija režima koji problematizira i ovaj film.
