_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

nedjelja, 30.09.2007.

Folklor Promine-Goran Knežević-III dio

Teško bi bilo danas u Promini naći troje starijih Prominjaca koji bi se u baš svakom detalju složili sa opisom naše narodne nošnje, a o mlađima da i ne govorim.

Neslaganja znaju biti različita.

Prema zapisima u jednoj knjizi Ivana Aralice, cure-neudane djevojke su u našim krajevima nosile crvenu kapicu, kao znak spremnosti za udaju.
I dok tako piše Ivan Aralica, i baba "Nikinca" iz Marasovina u svojim pričama opisuje kako su joj njeni dok je bila cura, kupili tu crvenu kapicu... neki drugi se ne slažu da su u nas ikad djevojke nosile tu kapicu.

Dok jedni kažu da muška kapa nikad nije imala rese (koje padaju niz leđa onoga tko je nosi) kao u ličana... moja baba kaže da su kapu s "kitom" nosili samo oni koji su stvarno bili bogati.
Što su bili bogatiji... to je kita-odnosno to su rese bile duže.

Često se postavljalo pitanje da li se pas kod muškaraca veže tako da njegov završetak visi niz lijevu ili desnu nogu?
Neki kažu da se veže tako da mu kraj završava na lijevu stranu, ali opet drugi pitaju zašto je kipar Vlado Radas na svom spomeniku "Prominskoj obitelji" (pred crkvom sv Roka u Čitluku) pas stavio da završava na desnu stranu?

Pitanja je puno, i dobro je da se ta pitanja uopće postavljaju i da to nekoga zanima... da to negdje ostane zapisano... da se ne zaboravi.

Goran Knežević u svojoj temu "Folklor Promine" nije trošio puno riječi na opisivanje muške i ženske narodne nošnje, nego je jednostavno priložio fotografije Prominke i Prominca u narodnoj nošnji, i svih djelova koji čine narodnu nošnju-posebno.

U nastavku posta nalaze se fotografije Prominca i Prominke u kompletnoj narodnoj nošnji, a fotografije je napravio Zoran Knežević.

................................



Koji detalji čine žensku narodnu nošnju prominskog kraja, pogledajte pod linkom, na www.ethno.hr-u.
Isto tako, pogledajte kako izgleda muška narodna nošnja našeg kraja pod linkom.


Sljedeći post na temu folklora u Promini, bit će posvećena načinu pjevanja u Promini.



Oznake: Folklor u Promini, Ivan Aralica, Marasovine

- 11:46 - Komentiraj post (3) - Link posta

petak, 28.09.2007.

Sveti Mihovil-Dan općine Promina

Odlukom međustranačkog vijeća Općine Promina, ove godine neće biti svečanog obilježavanja Dana Općine i blagdana sv. Mihovila u Oklaju.

Izostat će i svečana sjednica Općinskog vijeća u znak pijeteta kornatskim gasiteljima.
Blagdan sv.Mihovila u Oklaju u subotu 29. rujna bit će obilježen crkvenim pobožnostima u istoimenoj crkvi.

(Zahvaljujem se "Drnišu" na komentaru sa navedenim tekstom)



Obično se prigode kao što su "Dan Općine" koriste za upoznavanje građana što se sve postiglo i što se sve planira učiniti u Općini.

Općina Promina za ovu godinu imala je u planu napraviti sljedeće:


-izrada projektne dokumentacije kao osnova za obnovu, odnosno izgradnju sportskog centra «Žagra»,
-izgradnja sanitarnih čvorova te uređenje interijera u Domu kulture
-uređenje i opremanje novog prostora dječjeg vrtića, (nekadašnje kancelarije OPZ Promina op.a.)
-uređenje fasade Doma kulture te popravak središnjeg trga (fontana, klupe, rasvjeta),
-uređenje igrališta za predškolsku djecu iza Doma kulture
-izgradnja precrpne stanice u Lukaru
-nabavka i ugradnja montažnih autobusnih stajališta

Sve navedeno su prema riječima načelnika Žarka Duvančića navedenim u tekstu župnog lista "Promina" -aktivnosti koje se planiraju sa sigurnošću provesti u prvoj polovici 2007. godine.

Svi znamo da se od navedenog nije ništa napravilo.

Starački dom u Oklaju je priča koja se nastavlja... Uskoro bi mogli imati proslavu "Pet godina neotvaranja Staračkog doma-Oklaj".

Moram napomenuti da se vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće također planirao završiti do ljeta 2006, a da je skoro i jesen 2007. a stanovnici tih sela još nisu dobili vodu.

Spominjalo se i asfaltiranje ceste Čitluk Bogatići, najdalje do Uskrsa ove godine.
Svjedoci smo da je tek u tjeku ishođenje lokacijske dozvole za navedene radove.

Sjećate se "Poduzetničke zone-Promona" najavljene još 2004. godine, a koja bi kako je tada rečeno "uskoro trebala započeti s radom"?
Teško da se još tko sjeća tih obećanja....

Sad će netko reć da ja sve gledam crno, i da Općina ove godine nije ništa napravila.

Ipak oni rade... evo jednog primjera:

"Najveća plantaža badema u Hrvatskoj ona u Razvođu u Promini nakon dugih pravnih sporova i petnaest godina propadanja u 25-godišnji zakup dodijeljena je grupi građana iz Promine koju predvodi Rajko Žulj, vijećnik Općine Promina iz redova HSP-a, odlučilo je tako Općinsko vijeće Promine većinom glasova na svojoj sjednici jučer poslijepodne".

Eto tko kaže da Općina i vijećnici ništa ne rade.
Možda su ovaj put malo "zapeli", jer je na ovaj način navodno sedam vijećnika dobilo zemlju u koncesiju.

Zamoljavam sve koji znaju neke radove koje je Općina Promina planirala i ove godine napravila, a ja ih nisam spomenuo, da ih navedu...

Možda je meni nešto promaklo?

Na kraju, čestitam našim Općinarima, a i svim "strpljivim" Promincima i Prominkama sveti Mihovil- dan Općine Promina, i da ga sljedeće godine proslavimo što svečanije, a ja da na blogu napišem "hvalospjev" o svemu onom što je dobro napravljene u Općini Promini 2008. godine.

Živili!




Oznake: općina promina, Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, Vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće, cesta čitluk mratovo bogatići, Gluvače

- 20:21 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 27.09.2007.

Folklor Promine-Goran Knežević-II dio

Do prije koju godinu, malo se tko od mlađih mogao pohvaliti da zna zaigrati kola koja su se nekad igrala u Promini.
Zahvaljujući KUU "Promina" i našim starima koji su se uključili u rad udruge, naša kola su spašena od zaborava.
Paralelno sa radom starijih članova KUU "Promina", i najmlađi su polako počeli igrati kola.
Mojih svi troje djece često me znaju "satravat" igranjem kola po dnevnom boravku.
Mlađi sin i kćer su toliko bili oduševljeni djelom nastupa KUU "Promina" u kojem se "zabacuju" momak i dvije djevojke, da su i sami uvježbali "zabacivanje" i sad čekaju svoju priliku- "da odrastu".

Šteta je što nemamo dovoljno sredstava za izradu nošnji za djecu koja bi bila "pomladak" naše folklorne skupine, a siguran sam da bi ih bilo više od dvadesetak.

Goran Knežević je ostavio KUU "Promina" 70-ak pitanja koja bi valjalo postaviti našim najstarijim Promincima, kako bi što bolje i vjernije prikazali folklor Promine na svojim nastupima.

Jedno od pitanja je: "Što je za Vas značilo igrati kolo?"

Na to se pitanje, dvjema upitanim bakama odmah pojavio osmjeh.
"E moj sinko... meni je to bilo sve... meni je to bila radost... e kako smo se nekad družili... kako smo pivali... sada nigdi nikoga nema... ako 'ko zapiva... odma je ili lud ili pijan".

Kad sam isto pitanje postavio djejdu iz Puljana, on mi je odgovorio:
"E dite moje... teška su to bila vrimena... meni je mate rano umrla... ja sam ti bija sirotinja... bija sam gol i bos... ja sam samo gleda one koji igraju... ako nisi ima... nisi ni za kolo bija...."

Jedno vrijeme i ja sam sa KUU igrao kolo... i mogu reć da kolo ima neku posebnu energiju.
Kola Promine toliko su zbližila članove KUU, da smo svi, bez obzira koliko nas godina djeli u rasponu od 16. do 70. i nešto godina... postali kao jedna mala obitelj.

Istraživanje folklora nije lak posao.
Teško je doći čovjeku u kuću prvi puta... niti on poznaje vas... niti vi njega..
Teško je otvoriti "dušu" baka i djedova da iskreno popričaju o tim davnim danima.

Prije nekoliko mjeseci, posjetio sam u Marasovinama babu "Nikincu"....
Dogovor za posjeti babi Nikinci išao je preko prijatelja koji živi u Njemačkoj...
Puno toga se treba poklopiti za jedan "intervju"...
Prijetalje treba doći iz Njemačke... baba Nikinca biti kod kuće....
Ovih dana prijatelj mi je došao iz Njemačke i ja Ga odmah zovem... "Idemo li kod babe Nikince?".
"Baba Nikinca je u bolnici... slomila je kuk:"
A baba Nikinca mi je najljepše pjesme zapjevala... i najviše novih stihova "izrecitirala"... samo je videokazeta bila prekratka za sve snimit...

Goran Knežević, posebno je obradio Prominska kola.
Meni je najjače kad negdje nastupamo i voditeljica najavi:
"Sada će KUU "Promina" otplesati "dva naprid"????
Ma koja "Dva naprid?"
Koje je to kolo???
To je kao da netko za valcer kaže:
Sada će nam mladi par otplesati "lijeva-desna-lijeva"... ili "jen-dva-tri"???

Naravno... voditeljica najavi ono što joj netko od nas kaže... ali u Promini koliko sam se ja do sada raspitivao... a vidim i u tekstu Gorana Kneževića... ne postoji kolo "Dva naprid"... ali zato postoji "Colozec".

Kad je folklor u pitanju uvjek su rasprave je li se igralo ovako ili onako... je li se kolo zvalo ovako ili onako....
Zato je bitno napraviti što više anketa na temu folklora.
Što više "intervjuiranih" djedova i baka... to će folklor biti izvorniji.

Često se zna reći "Plešu u kolu"... svi stariji koje sam do sada pitao da li su plesali kolo odgovorili bi isto:

"Mi nismo plesali kolo!!!!! Mi smo ga IGRALI".


ŠETKE, STARAČKO - COLOZEC, BIRAČE KOLO, KOLO NAPOVRAT, POPASOVE (ZABACE), kola su koja je Goran Knežević opisao pod temom "Prominsko kolo" a možete pročitati pod linkom na www.ethno.hr.


Kakva se narodna nošnja nosila u Promini... tema je jednog od sljedećih postova.....





Oznake: Folklor u Promini, KUU Promina

- 16:08 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 25.09.2007.

Folklor Promine-Goran Knežević-I dio

Nedavno me novinarka «Hrvatskog radija» na izložbi «Dalmatinska Zagora-nepoznata zemlja» upitala zašto se tako malo zna o našem kraju… zašto je nepoznat?

Odgovorio sam da vjerojatno nemamo dovoljno ljudi koji vole kraj iz kojeg potječu, ljudi koji su spremni s ponosom reći iz kojeg su kraja…
Ljudi koji će reći: «Ja sam iz Promine, i time se ponosim…»

Goran Knežević je već jednom bio tema mojih postova.
Pretraživanjem bloga, lako će te pronaći spomenute postove…

Na promina.blog.hr često navrati «ententinovka» koja mi je ovaj put ostavila sljedeći komentar:

«Pozdrav! Kako sam već komentirala Vaš blog kad ste pisali o gospodinu Goranu Kneževiću te koreografiji Promina koju izvodi FA Ententin, poželjela sam Vas informirati da je gospodin Knežević objavio tekst temeljen na njegovom istraživanju prominske kulturne baštine na www.ethno.hr, pa savjetujem svima koje bi ova tema mogla zanimati da posjete stranicu i pritom eventualno nešto nauče.
Nadajući se da će Vam biti od pomoći, srdačno pozdravljam»

Zahvaljujem se «ententinovki» na ovoj jako lijepoj informaciji, koja će vjerojatno zanimati mnoge Promince, a posebno članove KUU «Promina».

Gospodin Knežević je jako lijepo opisao folklor Promine u temama: Prominsko kolo, narodne nošnje, pjevanje i dječje igre.

U samom uvodu Goran Knežević je napisao sljedeće:

«Što sam stariji to mi sve više naviru siječanja iz djetinjstva, a poglavito ona vezana uz moj boravak za vrijeme ljetnih i zimskih praznika u prominskom kraju. Volio sam dolaziti didu Stipanu i baki Anici Knežević. Ljudi u Promini su bili srdačni i nekako su se posebno toplo odnosili prema djeci. Otac, Josip Knežević bio je strahovito vrijedan i radišan čovjek. Zamislite uživao je kopati vinograd, a ja sam motiku mrzio iz sve snage. To rezultiralo brojnim međusobnim sukobima, koji su često završili mojim bježanjem po vinogradu ispred škurije razljućenog oca. Mama mi je bila jedino utočište i jedino me je ona shvaćala u tom tvrdokornom svijetu».
Naravno ovo je samo ulomak Uvoda, a cijeli tekst svakako pročitajte pod linkom http://www.ethno.hr/promine.html.


Tema je jako zanimljiva, jer po prvi puta imamo na jednom mjestu stručno obrađenu temu folklora našeg kraja-Promine.

Zahvaljujem se gospodinu Goranu Kneževiću što «otima» našu bogatu folklornu baštinu od zaborava i izumiranja.



Za sljedeće postove ostavljam Prominsko kolo, narodne nošnje, pjevanje i dječje igre.

Oznake: Folklor u Promini

- 19:35 - Komentiraj post (6) - Link posta

KUU «Promina» u Sv. Nedelji –Samoboru

Nakon nastupa u Pakracu u petak, subota je bila rezervirana za nastup KUU «Promina» u Svetoj Nedelji, gradu odmah do Samobora, na «VI Strmečkoj jeseni».

Prominci koji su za Veliku Gospu pratili večernji program, kao jednu od gostujućih folklornih skupina mogli su vidjeti KUD «Strmec».

Kako je KUD «Strmec» pozvan na našu feštu za Veliku Gospu, to je jedna malo duža priča u kojoj bi morao spominjati imena naših Prominjaca koji žive u krajevima iz kojih nam dolaze članovi Strmeca.

Kako smo mi pozvani u Strmec… to je sasvim logična stvar.
Tko nama dolazi u goste prikazati bogatstvo folklora svoga kraja, mi uzvraćamo svojim dolaskom na njihove fešte gdje odigramo naša kola i zapjevamo prominske pjesme.


Put od Pakraca do Sv. Nedelje prošao je prilično brzo.
Malo pjesme, puno smijeha na račun događaja u prethodnom danu u Pakracu… i već smo bili sa našim novim domaćinima … članicama KUD-a «Strmec».

Nakon kratkog obilaska mjesta Strmec, sa «domaćicama» smo dogovorili brzinski obilazak Samobora.
Prve asocijacije članova KUU «Promina» na Samobor, bile su «Samoborske kremšnite», ali nakon posjeta Samoboru… malo će tko od nas kao prvu asocijaciju na taj prelijepi grad imati kremšnite…

Samobor je stvarno prekrasan grad.
Urednost pročelja zgrada… detalji kojima su ukrašene fasade…detalji kojima su ukrašeni krovovi zgrada… uredni travnjaci… cvijećem ukrašeni balkoni.
Jednostavno… grad koji me oduševio svojom urednošću.

Naši «vodiči» pokazivali su nam dio po dio grada i tako smo u jednom dijelu obilaska došli i do crkve čiji je ogradni zid dvorišta uređen u spomenik Samoborcima poginulim u Domovinskom ratu
Cjelom dužinom zida poredane su mramorne ploče sa imenima pedeseti i dvoje Samoboraca, a uz svako ime jedna svjetiljka.
Koja simbolika… pedeset i dvije lampe svaku noć podsjećaju na one koji su dali svoj život za bolje sutra….
Njihov život se za slobodnu Hrvatsku «ugasio», ali svaku večer svjetiljke nas podsjećaju na visoku cijenu svjetlosti… visoku cijenu slobode.

A gdje su imena poginulih Prominjaca za slobodu Hrvatske….
Gdje su njihovi spomenici…
Zašto njihove «svjetiljke» ne svijetle i podsjećaju na njihovu žrtvu za Hrvatsku?

Nakon obilaska Samobora, odlučili smo konačno kušati u Samoborske kremšnite i kupiti koji suvenir za uspomenu.
Kremšnite mi i nisu baš nešto «sjele», ali zato će me suvenir, gitara koja je sad na zidu u dnevnoj sobi, uvijek lijepo sjećati na Samobor.

Nakon kupljene tri gitare… autobus se već orio od pjesme novonastalog tamburaškog orkestra… a Škarine solaže su posebno krasile svaku pjesmu.

Nakon Samobora… ručali smo u Samoborčeku…. Obukli se u prominske nošnje i nakon pucanja kuburaškog društva «Gromovnik», krenuli u svečanoj povorci prema šatoru u kojem su se održavale «VI Strmečke jeseni».

Program «VI Strmečkih jeseni» možete pogledati pod linkom

Cijeli program odvijao se u velikom šatoru, uz dobro organizirano ozvučenje, lijepe nastupe folklorni društava i puno pjesme i plesa.

Najviše su me oduševila djeca koja su pjevala i svirala pjesme i plesali kola svoga kraja…
A kako se zvao njihov KUD…

Nakon redovitog-službenog programa, mi smo po našem običaju uz harmoniku zapjevali dalmatinske pjesme…. Nakon nekog vremena sa nama su svirali tamburaši i jedan momak sa trubom…
Bilo je prva liga…
Na kraju se u našu pjesmu «uključio» i bend «Prijatelji» koji je bio zadužen za zabavljanje gostiju do kasno u noć.

Dva dana na putu učinili su svoje… i nismo imali snage feštati do kasno u noć kao u Pakracu (barem ne svi)….

Probudili smo vozača autobusa i krenuli na put kući….



Fotografije iz Samobora i Sv Nedelje možete pogledati pod linkom na www.oklaj.net-u.

Oznake: KUU Promina

- 14:03 - Komentiraj post (4) - Link posta

ponedjeljak, 24.09.2007.

KUU «Promina» u Pakracu

Klikni za sve fotografije iz Pakraca

Petak… sedam sati ujutro.
Autobus u središtu Oklaja, nestrpljivo čeka svoje putnike.
I tako… sa svih strana po jedno.. po dvoje.. negdje iz torbe viri pregača… negdje aljak… negdje iz torbe strše opanci.

Jesmo li svi tu?
Jesmo! Svi su odgovorili složno.


Tako je društvo Prominjana… točnije nas 25. krenulo u Pakrac na nastup prijateljima iz Kulturno prosvjetnog društva Pakrac.
Nije trebalo dugo da se autobusom zaori pjesma, ispriča koja šala… nasmije do suza.
Već je iza KUU «Promina» toliko nastupa i putovanja, da smo postali kao jedna velika obitelj… tako da je i ovo putovanje od skoro osam sati prošlo prilično brzo.

Na samom ulazu u Pakrac dočekuje nas dvoje Pakračana, a za većeg-krupnijeg od njih saznajem da ga zovu Gara… premda je on daleko od garava čovjeka.
Koji srdačan doček….
Kad vas netko zagrli sa suzama u očima i čvrsto vam stisne ruku…onda ste sigurni da ste dobrodošao gost…

Gara je od tog trenutka bio naš «službeni» vodič.
Malo smo prošetali gradom… popili piće u kafiću «Škorpija» … poslušali priče o stradavanju grada u Domovinskom ratu…ručali…pripremili se za nastup…

Brzo je došla večer, i vrijeme za nastup KUU «Promina», u folklornom djelu programu u kojem je nastupalo još nekoliko kulturno umjetničkih društava, te je Admiral Domazet predstavio svoju knjigu «Klonovi dolaze».
(Program večeri možete pogledati pod linkom).

Gospodin Damir Špančić (predsjednik KUD Sloga Pakrac-organizirao naš dolazak u Pakrac) uručio je svim gostima prigodne poklone, te izrazio želju za našim ponovnim dolaskom u što skorije vrijeme.
Predsjednik KUU «Promina» Mario Juric, zahvalio se na poklonu, te gospodinu Špančiću uručio poklon koji je aranžiran od našeg sivog kamena, na koji su lijepo složeni suhe smokve… bajemi… u središtu aranžmana jedan lijepo ukrašeni stari panj u čijem se zagrljaju nalazila boca vina najboljeg mladog vinogradara u 2006 godini u Hrvatskoj-Marka Duvančića.

Nakon službenog dijela programa, mi smo kao i svaki put nakon nastupa zapjevali naše dalmatinske pjesme…
Ubrzo su nam se priključili tamburaši pa smo zapjevali i slavonske pjesme…
Bilo je tu plesa.. pjesme… smijeha…
Feštalo se do ranih jutarnjih sati… odspavalo koju uru u đačkom domu… i već je došlo vrijeme za buđenje.

Našu prvu kavu u Pakracu popili smo u Škorpiji, i tamo smo odlučili popiti još jednu kavu prije odlaska.
Pola sata koliko smo imali na raspolaganju, dobro je došlo da malo bolje pročitamo isječke iz novinskih članaka koji su se nalazili na zidovima kafića… fotografije svih poznatih koji su u ono ratno doba… pedeset metara od «prve linije» ispijali kavu kao mi danas…Na fotografijama smo uočili jednog Prominca koji je davno prije nas posjetio Pakrac-pisca Ivana Aralicu.
Vlasnik kafića opisivao nam je događaje iz najtežih dana '92 godine kad je iz inata odlučio otvoriti kafić na prvoj liniji fronte, o čemu je i BBC napravio reportažu.


Pakrac je grad sa bogatom poviješću… grad koji polako uklanja tragove rata sa svojih ulica… grad u koji se njegova djeca još sporo vraćaju jer nema dovoljno novih radnih mjesta.
Pakrac je grad koji će mi ostati u sjećanju kao grad jednostavnih, dobrih i srdačnih ljudi…
Grad u kojem Prominci imaju svoje prijatelje…

Nakon što smo popili piće… pozdravili se sa našim domaćinima… krenuli smo put Samobora- Svete Nedelje na sljedeći nastup na koji je pozvana KUU «Promina»… ali to je već tema sljedećeg posta….

Fotografije našeg putovanja u Pakrac možete pogledati pod linkom.



Oznake: KUU Promina

- 15:25 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 20.09.2007.

16-Rujna 1991.

Godine prolaze, a ostaju samo sjećanja.
Čak i sjećanja polako blijede, gube se i nestaju.
Ali slike rata većinom s tim danom, u sjećanju Prominaca kreću.
Slike rata, slike onih koji od tog dana više nisu sa nama.
A njihova imena teška su za spomenike.
Kao da ih bilo nije.....






Krvavi rujan 1991. zavio je Prominu u crno.
Samo jedan dan bio je dovoljan da promjeni naše živote, naše snove, naše želje, naše molitve.

"Daj Bože da preživimo.... "
"Daj Bože da se vratimo kući...."
"Daj Bože...."

Svatko je imao svoju molitvu.

Prošlo je 16. godina, a Promina još nema spomenika žrtvama iz rujna 1991.

Zašto?
Zar njihovi životi manje vrijede?

Spomen obilježja za žrtve koje su poginule nakon 1991. godine, podignuta su u Mratovu i u Oklaju.
Imena žrtava zahtjevala su upisivanje velikog broja slova u mramornu ploču, pa se Ministarstvo odlučilo jednostavno riješiti problem.
Na ploču u Mratovu je upisano da se podiže u čast 10 poginulih civila, a u Oklaju kod crkve sv Mihovila da se podiže u čast 5 poginulih civila.


Za žrtve iz 1993. Slobodna Dlamcija nam u svom tekstu povodom otvaranja spomen-obilježja navodi sljedeće:

"Masovna grobnica u Mratovu nalazi se na groblju Sv. Martina u obiteljskoj grobnici Škarica. Iz nje je ekshumirano i identificirano 10 posmrtnih ostataka civila stradalih u razdoblju od 19. siječnja do 24. ožujka 1993.

Identificirani su:

Ivan Bračić (Lukin), Ana Bračić (Josipova), Marija Bračić (Petrova), Pavao Parać (Paškaljev), Anica Parać (Markova), Kata Parać (Mijatova), Božo Bračić (Ivanov), Petar Džaja (Antin), Ante Perica (Matin) te Tomica Vucić (Tomičin).

Na mjesnom groblju sv. Mihovila u Oklaju, pak, druga je masovna grobnica iz koje su ekshumirani i identificirani posmrtni ostaci civila stradalih u veljači 1993. godine.

To su:

Mate Vucić (Matin), Marija Vucić (Antina), Ivan Vucić (Matin), Kata Vucić (Ivanova) te Ana Bandalo.

Cijeli članak posvećen otvaranju spomen-obilježja u Mratovu i Oklaju možete pročitati pod linkom u Slobodnoj Dalmaciji od 29.05.2003.

Spomenika za "Rujanske žrtve 1991." nema.
Vjenci se za njih nemaju gdje položiti.

Ostaje nam samo da ih se sjetimo, da se za njih pomolimo, da našoj djeci ispričamo priču o prijateljima koji su sa tim danom zauvjek napustili našu Prominu, prijateljima kojih više nema.

Slava im,





P.S.

Netko će reći da i ja griješim, jer nisam objavio imena "Rujanskih žrtava".

Ja nemam "službeni popis" sa točnim imenima i prezimenima žrtava, a spominjati samo neke od žrtava, ne bi bilo u redu.

Nastojat ću što prije pronaći "službeni popis" žrtava rata u Promini..

Popis žrtava rata u Promini, koji su sastavili članovi prominskog zavičajnog kluba "Patar Svačić" , možete pročitati na blogu pod linkom.





Oznake: Ratna stradanja u Promini

- 20:52 - Komentiraj post (5) - Link posta

ponedjeljak, 17.09.2007.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković u Promini

Kako nam javlja Radio Drniš, Prominu je 13. rujna posjetio Ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Pa di ja živim, reći će čitatelji bloga... kad to nisam do sada objavio?
Baš tog trinaestog... bio sam u Zagrebu (neka mi ne zamjere oni koji me napadaju da iznosim na blogu svoje osobne "doživljaje i događaje")... pa nisam primjetio ništa "sumnjivo" u Promini.

Čobanković je u Promini prilikom svoga posjeta obišao poljoprivredno gospodarstvo Marka Duvančića u Razvođu, i obiteljskog poljoprivredno gospodarstvo Mirka Validžića u Podima.

Kako javlja www.drnis.hr:

"U Promini su jučer poslijepodne boravili i saborska zastupnica Mirjana Brnadić, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, dogradonačelnik Tomislav Vrdoljak, dekan Veleučilišta Knin Marko Jelić, voditelj projekta "Eko janje" prof. Miljenko Šimpraga, vlasnik Mini mljekare I-Pak Ivan Petrović, u čijem društvu je bio i domaćin načelnik Promine Žarko Duvančić".

Najbolje je da posjetite web stranicu Radio Drniša i peočitate cijeli članak.

Ne može čovjek otići jedan dan iz Promine, a da nešto ne propusti....





Oznake: Marko Duvančić, općina promina

- 12:38 - Komentiraj post (17) - Link posta

nedjelja, 16.09.2007.

Županija Šibensko-kninska - POZIV

Šibensko-kninska županije objavila
je "Poziv" , koji bi u Promini mogao zanimati "KUU Promina" i udrugu "Šport za sve".


ZA PREDLAGANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U PODRUČJIMA KULTURE, TEHNIČKE KULTURE, ŠPORTA I UDRUGA GRAĐANA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZA 2008. GODINU


Javne potrebe u područjima kulture, tehničke kulture, športa i udruga građana za koje se sredstva osiguravaju, prema financijskim mogućnostima, iz proračuna Šibensko-kninske županije jesu programi, odnosno aktivnosti, akcije i manifestacije, te poslovi i djelatnosti u narečenim područjima od interesa za županiju.

U programu javnih potreba Šibensko-kninske županije za 2008. godinu u skladu sa zakonom uvrstit će se:

- u području kulture - financiranje redovite djelatnosti ustanova u kulturi koje je osnivač županija, sufinanciranje djelatnosti ustanova u kulturi, udruga u kulturi i drugih organizacija koje su od interesa za općine i gradove, te županiju kao cjelinu, sufinanciranje programa poticanja kulturnog stvaralaštva djece i mladeži, sufinanciranje sanacija i adaptacija objekata u kulturi kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave na području županije.


.......Prijedloge programa pripremljene u skladu sa sadržajem ovog poziva treba dostaviti do 1. listopada 2007. godine na adresu:

Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport
Šibenik, Trg Pavla Šubića I, br.2

Prijavnice za programe mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prosvjetu, znanost, kulturu i šport Šibensko-kninske županije ili na web stranici Šibensko-kninske županije, na adresi: www.sibensko-kninska-zupanija.hr pod linkom.

Ovo je samo dio "Poziva", a za cijeli posjetite link na službenoj stranici Šibensko-kninske županije.


Oznake: KUU Promina

- 20:46 - Komentiraj post (0) - Link posta

Rehumanizacija revitalizacijom mliječnog ovčarstva (u Promini?)

Ovih dana česta tema u komentarima na blogu je "Natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine".
Vjerojatno sve čitatelje zanima kako izgleda projekt koji je bilo potrebno izraditi, kako bi se uopće sudjelovalo u natjecanju za zakup zemljišta.

Na mejl bloga, stigao je cijeli projekt gospodina Ivana Horvata i gospodina Marka Dizdar, a ja sam izdvojio sam jedan mali dio od 77 stranica sitno pisanog teksta.

Bilo bi zanimljivo kad bi i ostali sudionici natječaja javno objavili svoje projekte, da imamo mogućnost usporedbe istih, ovako ispada da ja favoriziram spomenutu gospodu.


1. Što i kakav je naš projekt?

Ideja Inovisa je nastala kao vizija. Razlikujemo strategijsku viziju od strategijskog planiranja. Danas su mnoge uspješne strategije rezultat vizije, ne plana. Naša vizija se odnosi na sveobuhvatnu cjelinu i kreativne ideje o poslovanju i njegovom usmjerenju što je zahtijevalo izvrsno poznavanje problematike, maštu i inventivnost. Planiranje, nasuprot tome, najčešće predstavlja tabelarne proračune i alate za prikupljanje , razumijevanje i manipuliranje postojećim brojevima, prije nego kreiranje nove, svježe ideje o poslovanju - vizije. Formalno se planiranje odnosi na unaprjeđenje postojećih kategorija, kao što su proizvodi i tržišta. Naša vizija je usmjerena prema kreiranju novog. Planiranje teži primjeni postojećih modela poslovanja i organizacijske arhitekture, naša vizija njihovoj promjeni.

Inovisova vizija je:

Aktiviranje resursa podneblja – razvojem zadovoljnih porodičnih gospodarstava
·Kvaliteta u svim segmentima - učenju, razmišljanju, analiziranju, razvoju i unapređenju
·Pouzdani proizvodi - na vrijeme, superiorni i konzistentni
·Bolja komunikacija - slušanje, pitanje, razgovor
·Udruživanje – zajedno možemo više

Vizija Inovisa je prihvaćena od menadžmenta. Isto tako, će pokretati i inspirirati osoblje kroz cijeli Klaster. Ona je pretočena i utkana u svaku aktivnost. Inovisova strategija nije čuvana menadžerska tajna već pogled na budućnost koju prihvaćaju i razumiju svi koji sudjeluju. Ona će se stalno razmatrati – da ne bi bila zaboravljena.

1.1 Javni sažetak projekta

Naš projekt je među-organizacijsko udruživanje uzgajivača ovaca (Klaster) na ciljanom području i njihovo organiziranje radi mogućnosti primjene najnovijih tehničko-tehnoloških rješenja. Primjenom inovativnih metoda razvijati proizvodnju genetskog materijala kojim ćemo omogućiti intenzivan uzgoj visoko-produktivnih pasmina mliječnih ovaca u čistoj krvi u kontroliranom okolišu, te utjecaj na razvoj mliječnih potencijala postojećih stada dodavanjem genetskog materijala.
Projekt želimo uključiti i razvijati uz pomoć „Centara za stočarstvo krša" Veleučilišta „Marko Marulić" u Kninu.
Iz proizvedenog mlijeka i mesa proizvodili bi prepoznatljive hrvatske proizvode koje bi plasirali preko hrvatskih turističkih kapaciteta i tako, pomoću novih komunikacijskih tehnologija, prodirali na inozemna tržišta.
Naš pristup je, u teoriji i u dokumentima Europske unije prisutan kao Integrated Quality Managementu (IQM), čime se naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup. Model razvoja temeljen je upravo na polazištima i načelima IQM-a, koji zahtijevaju inovativan pristup oblikovanju menadžmenta te prihvaćanje novoga koncepta upravljanja po načelima povratne veze.
Naš projekt je baziran na principima ekološke proizvodnje.
Primjenjivost: Primjenjivati ćemo Zakon o ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske koji točno predviđa način na koji životinje moraju biti držane, čime moraju biti hranjene, kakav im mora biti pasminski sastav, kako i čime moraju biti liječene, kako se mora postupati s njihovim proizvodima i na koji ih se način mora označavati, te kojom procedurom plasirati na tržište.
Predložena tehnologija Inovis klastera je uvođenje populacije visoko produktivnih grla i poboljšanje stare tradicionalne tehnologije proizvodnje ovčjeg mlijeka. Svi predloženi postupci u praksi su primjenjivi. Da bi ostvarili komercijalno zanimljivu količinu sira, a i pošto sva gospodarstva nemaju uvjete (siranu, zrionu, znanje) za proizvodnju sira na OPG, sir ćemo proizvoditi u zajedničkoj sirani. Proizvođači mlijeka imati će informacije i servis stručnih službi u odabiru životinja, načinu držanja, hranidbi i mužnji, te oplodnju njihovih grla kvalitetnim genetskim materijalom po usuglašenom programu.
Provedba: Provedba glavnog plana pretpostavlja prihvaćanje mjera i aktivnosti konsenzusom svih privatnih i javnih subjekata, povezanih u lancu pripreme i pružanja usluga usmjerenom ciljnom tržištu, neovisno o tome radi li se o sudionicima uključenima neposredno ili posredno u sustav ponude, ili se radi o podupirajućim djelatnostima koje imaju izrazito visoko značenje za ukupnu kvalitetu proizvoda. Uspjeh u provedbi Glavnog plana ovisan je i o stupnju horizontalne i vertikalne integracije koja se manifestira u prihvaćanju Inovisovih organizacijskih oblika, koji se naravno razlikuju prema stupnju formalnosti i spremnosti za različite oblike partnerstva i kooperacije, na što značajno utječe stupanj involviranja lokalne vlasti.


Probleme u hrvatskom ovčarstvu želimo riješiti udruživanjem uzgajivača i suradnjom korištenjem povezivanja preko umjetnog osjemenjivanja ili osiguravanja kvalitetnih životinja za uzgoj u čistoj krvi. Vjerojatno najvažnije je prethodno osigurati njihovu nezavisnost ili njihov identitet u sudjelovanju pri čemu program zahtijeva njihovu suradnju i poštivanje uzgojnih aspekta i dogovorenih proizvodnih normi.

Šest glavnih pretpostavka za identifikaciju suradnje :

·Razvoj zadovoljavajućih objekata za uzgoj i izbor kriterija.
·Prepoznavanje i snimak postojećeg stada.
·Prihvatljiv i obnovljiv program za snimljeno stado
·Servisiranje stada i sakupljanje informacija kako bi se osigurale postojeće vrijednosti uzgoja i mjerljivost s ostalim stadima, te izgradio sistem praćenja i sakupljanja podataka.
·način prepoznavanja i procjena genetskog materijala i praćenje genetskog napretka životinja te odvajanje perspektivnih grla u posebna stada
·Inovis centar kao tijelo za koordinaciju će osigurati selekcijski plan, testiranje, procjenu , promicanje i gladak komunikacijski tok i zadovoljenje jednog od uzgajatelja koji će biti izabran kao nepristrana osoba.

Interesna zona Inovis sistema


U interesnom području Inovis klastera živi, prema statistici Hrvatskog stočarskog centra cca 255 000 ovaca.
Inovis želi u svoj sistem za proizvodnju mlijeka uključiti 9 600 ovaca ili 0,038%, a za genetski razvoj i kooperaciju 39 000 ili 0,15%. Pošto je postotak ovaca obuhvaćen Inovis sistemom u početku vrlo mala nije nam bilo teško sakupiti zainteresirane uzgajatelje. Zainteresiranost pokazuje da mogućnost širenja sistema nije upitna i ovisiti će o mogućnostima Klastera u proizvodnji genetskog materijala.

Partner u razvoju programa:

·Abacus Biotech, Dunedin, New Zealand glavni menadžer Jock Allison
·KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA , d.d. ZAGREB Direktor Upravljanja kvalitetom Diana Kujundžić
·Hmezad inženiring d.o.o. Ljubljana kao programer i zastupnik opreme Invensys APV Danska

Podrška: Projekt je podržan od:

·Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kao krovno i
·Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
·Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
·Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
·Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

·Uprava za regionalni razvoj (Pomoćnik ministra Prof.dr.sc. Ljudevit Herceg, dig)
·Hrvatski stočarski centar (Voditelj Odjela Mr. sc. Zdravko Barać)
·Hamag (Tomislav Kovačević, dipl. oecc. Predsjednik Uprave)
·Hrvatska gospodarska komora (Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin Voditelj ureda: Josip Laća)
·Državno pravobraniteljstvo RH (Zamjenik državnog pravobranitelja Boris Koketi)
·Centar za interdisciplinarne in multidisciplinarne študije Univerze v Mariboru
·Centar za razvoj agroživilstva, Domžale (mag. Drago Kompan)
·Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije (V.D. Direktor Ervin Kuhar)


Memorandum o suradnji na projektu su potpisala sveučilišta:
·Univerza v Mariboru Rektor Prof.Dr. Ludvik Toplak
·Sveučilište u Zagrebu Rektor Prof.Dr. Branko Jeren
·Univerza v Ljubljani Rektor Prof.Dr. Jože Mencinger
·Universitat fur Bodenkultur in Wien Rektor Prof.Dr.Leopold Marz
·Universita degli Studi di Udine Rektor Prof.Dr. Strassoldo di Graffembergo
·Univerzitet u Prištini Rektor Prof.Dr. Zajnel Kalmendi
·Univerzitet u Sarajevu Rektor Prof.Dr. Nedzad Mulabegović
·Sts Kiril and Metodij University Rektor Prof.Dr. Aleksander Ančevski
·Veterinarski fakultet u Ljubljani Dekan Prof.Dr. Milan Pogačnik

Stručnjaci:

·Prof.dr. Boro Mioč
·Dušan N. Kovačević, dipl.ing.agr.
·Mr. Dubravko Viduč
·Dr. Petar Bosnić
·Mr. Hrvoje Šimić
·Milan Krajcar dipl.ing.
·Zdravko Zekić dipl. ecc.
·Mr. Zlatko Dominiković
·Prof. dr. Marijan Kotar
·Prof.dr. Marjan Kosec
·Prof.dr. Tone Vidrih
·Doc.dr. Polona Juntes

Udruga ovčara i kozara Promina i ovčari:

-Mirko Validžić
·Josip Dujić
·Vinko Sarić
·Dražen Bagić
·Niko Škovrlj

Oznake: Gluvače, Stočarstvo u Promini

- 12:56 - Komentiraj post (6) - Link posta

subota, 15.09.2007.

Kupujem-prodajem nekretnine u Promini

Zadnjih nekoliko godina često susrećem ljude koji bi kupili kuću u Promini, a ne znaju da li netko prodaje kuću.
Istovremeno, pozajem ljude koji prodaju kuće, ali nikako da pronađu kupca.
Veliki su problem i građevinske parcele kojih "nema" u Promini, dok veliki broj građevinskih parcela "leži" neiskorišteno i čekaju svog kupca.

Nedavno sam otvorio mejl adresu promina.blog.hr@gmail.com , te pozivam sve zainteresirane da pošalju svoj oglas ukoliko žele prodati ili kupiti nekretninu u Promini.

Ovaj post je namjenjen za buduće objavljivanje takvih oglasa, i ja se nadam da će pomoći svima onima koji su zainteresirani za kupnju ili prodaju nekretnina.


Prvi oglas, već je stigao:

x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x xx x x x x x x x x x x x x x x x x

Kupujem stare ruševine kamenih kuća, pojata, zidina i grumila.
Kamen mi je potreban za gradnju starinske kamene kuće u
Bogatićima. Informacije na mob. 098 209-551.

Osim ovoga kupujem stari kar u bilo kakvom stanju.

„Gumenjak“ ne dolazi u obzir.

Oglas objavljen 15.09.2007.(16:00)

x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x xx x x x x x x x x x x x x x x x x

Oklaj kod Drniša, teren 70 000 m2 pogodan za sve namjene, svi priključci u blizini, cijena 10 EUR/m2, uz moguć dogovor

Oglas sam pronašao pod linkom na stranici Momag-prodaja nekretnina Split

Oglas objavljen 16.09.2007.(18:15)

x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x xx x x x x x x x x x x x x x x x x




Oznake: Život u Promini

- 10:44 - Komentiraj post (1) - Link posta

"Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja"

Izložba 'Dalmatinska zagora-nepoznata zemlja' otvarena je prije desetak dana u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Svatko tko se odluči pogledati izložbu, bit će zaokupljen pogledom na više od tri tisuće izložaka izloženih na sve četiri etaže Galerije Klovićevi dvori.

Svaki moj odlazak u Zagreb, mojim kolegama iz firme, mojim prijateljima... malo kad pođe a da se u razgovoru ne spomene Promina.

Tako je bilo i prekjučer.

Kroz priču smo se dotakli izložbe "Dalmatinska zagora-nepoznata zemlja".

Odmah smo zaključili da bi bilo najbolje da nakon posla posjetimo izložbu.
Ova izložba je najbolji način da svojim prijateljima približim život moga rodnog kraja.

Dalmatinska Zagora je termini koji se često koristi za sve krajeve u Dalmatinskom zaleđu... unutrašnjosti Dalmacije.
Postoji veliki broj naziva, ali ukoliko pročitate barem jednu knjigu o Dalmatinskoj Zagori brzo će te doći do podatka da Dalmatinska Zagora svoje zapadne granice ima na rijeci Čikoli.
Lako je Zaključiti da je Drniš na samom rubu Dalmatinske zagore, da Knin nije u njoj, kao ni Promina.... Bukovica, ali to je tema više za povjesničare.

Pogledati svaki izloženi detalj zahtjeva prilično vremena, ali imam osjećaj da je dva sata koja sam tamo proveo, proletjelo u jednoj minuti.
Izložba je postavljena na četiri etaže, četiri putovanja od podruma i daleke prošlosti, do drugog kata i zvukova iz kraja koji je sve tiši i tiši.

Mene je zanimalo hoću li na izložbi vidjeti Starohrvatske naušnice s jednom jagodom, većih dimenzija koje su pronađene u Mratovu, a izložene u visovačkoj arheološkoj zbirci, o čemu nam svjedoči dokument na web stranici Samostana Visovac.
Nažalost, nisam ih pronašao.

Tražio sam brončani balzamarij u obliku egipatskog boga Besa, pronađen u Oklaju (Promina), na lokaciji Golobrig, pogranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, o čemi nam svjedoči web stanica Arheološkog muzeja, Rimsko-provincijalna zbirka-Balzamarij".

Nažalost, ni njega nisam pronašao.

Nadao sam se vidjeti prominsku narodnu nošnju koja se može pogledati u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju, gdje je u jednom od ovakvih ormara možete vidjeti i orginalnu nošnju Prominca i Prominke.

Nažalost, naša narodna nošnja, nije izložena.

Nadao sam se na izloženim fotografijama vidjeti koji motiv slapa Bilušića buka, Jezera Brlja, slapova Ćorića Buka, Manojlovca, Rošnjaka, Miljacke, Daljana... ali ih nisam vidio.
Ili možda kulu Nečven, informaciju o Babidubu ali ni to nisam pronašao.

Promina je predstavljena sa grbom obitelji Nelipić i Martinušić koji su vladali u našim krajevima.
Gradina Nečven pripadala je starohrvatskim kninskim knezovima Nelipićima do 1421. a nakon toga je bila u vlasti kneza Jurja Martinušića i drugih, o čemi nam govori takst pronađen na webu.

Dok sam sa svojim prijateljima razgledao izložbu, svaki pogled na eksponate podsjećao me na ulomke knjiga koje sam pročitao u životu u Promini i kraju koji je okružuje.

Gledajući dva luka Burnuma, sjetio sam se Fortisovih zabilješki iz knjige "Put po Dalmaciji" u kojoj opisuje Burnum kao ostatke građevine sa dva luka, dok ostatci druga tri luka leže srušeni, te navodi da seljaci te srušene ostatke koriste za gradnju svojih kuća.
Sjetim se riječi čovjeka iz Ivoševaca, sela pored Burnuma koji mi je pričao kako je veliki broj kamenih ulomaka, djelova kamenih kipova koji su pronađeni u blizini Burnuma završilo kao smljevena pješčana podloga asfalte ceste Kistanje-Knin.

Gledajući svirale, sjetim se svoga dida Mate, kao da sada na njih svira, kao da sada sjedi pored svoga stada ovaca i prebirući pristima po sviralama svira svoje najdraže melodije.

Cijela izložba osim vizualno, posebno odabranim melodijama, audio snimkama žena koje pričaju dok šišaju ovce, šum vode... zvukovima mlinskih kola, odvode posjetitelje u "nepoznatu zamlju".... mene u moju Prominu, kraj koji polako nestaje, izumire, tone u tišinu

U jednom momentu, prišla mi je jedna djevojka i upitala:

"Vidim da ste Vi stručnjak iz ovog područja. Možete li podjeliti svoja saznanja sa nama?"

Skoro sam pukao od smjeha... Stručnjak....Ma nije to baš neko znanje....
Riječ po riječ, i imam osjećaj da sam sa tom djevojkom mogao pričati još satima o lijepotama Promine koje nisu spomenute... arheološkim lokalitetima u Promini koji još nisu istraženi... ali moji prijatelji imali su obaveza pa sam morao skratiti priču.

Na rastanku mi djevojka kaže: "hvala Vam lijepo. Vaš intervju možete poslušati u posebnoj emisiji HR na prvom programu, ne ovaj, nego sljedeći utorak u jedan sat u emisiji .......?????"

Ja sam se toliko bio uživio u priče iz svog kraja, da se nisam niti obazirao na diktafon...
Mislio sam da se radi o nekoj anketi studenata...

Sad kad me čuju stručnjaci kako odgovaram na pitanje o egipatskom bogu Bes, i vjerovanju koje se uz njega veže... a ja kažem da malo o tom znam... samo znam da Ga uvjek pronađem na googlu kad pod fotografijama upišem pojam Oklaj.

Tješim se da nekad ni loša reklama ( moj intervju ) nije na odmet.... Nadam se da se neću puno osramotit.


Na kraju zaključak.

Izložba je stvarno odlična, i prava je šteta ne posjetiti je.
Tko zna kad će se opet ovako bogata zbirka povijesti Zagore pronaći na jednom mjestu.
To što se Promina ne spominje, to je još samo jedan dokaz da je izložba posvećena "nepoznatoj zemlji" koju još dobro i dugo treba istraživati.


Ako vas zanima što su mediji sve objavili na temu ove izložbe posjetite linkove:

Klovićevi dvori
Radio Drniš
Split on line
Culturenet
Nacional
Vjesnik
Slobodna Dalmacija
Večernji list






- 08:28 - Komentiraj post (3) - Link posta

petak, 14.09.2007.

Malonogometna ekipa Promine osvojila 1. mjesto!!!

Album fotografija na Oklaj.net-u

Maloprije sam pročitao sljedeći komentar na Blogu:

Čestitke ekipi Promine na osvojenom malonogometnom turniru u Drnišu.
Čveljo, vrati se u DOŠK!

Drnišanin,

I ja čestitam ekipi Pormine na osvojenom malonogometnom turniru "Sv. Roko Drniš 2007."

Drago mi je da je na kraju pobjedila ekipa koja nosi ime svog kraja, jer je to ujedno potvrda da je želja za pobjedom uvjek jača kad se brane boje svoga kraja, nego kad te netko "plati" da za njega igraš.

Svaka čast momci.

Ja nisam pratio turnir i baš mi je žao što nemam priču.......


Nadopuna posta:

Ovih dana sam bio u tolikoj gužvi, tako da sam post na ovu temu napisao prilično površno, što su mi moji vjerni čitatelji u komentarima "zamjerili".

Malonogometni turnir „Sv. Roko Drniš 2007.“ obično počima krajem srpnja, a završava na dan fešte sv Roka 16. kolovoza.
Nažalost, ove godine, turnir je zbog niza događaja koji su odgađali odigravanje utakmica završio tek prekjučer... sa skoro punih mjesec dana zakašnjenja.
Od samog početka turnira, Prominci su svakodnevno odlazili bodriti svoju ekipu na natjecanju, pa se "cijeli život" prilagođavao odlasku na turnir u Drniš.
Čak je i oklajski malonogometni turnir "JOKS 2007" nekoliko puta odgađan, zbog nastupa naše ekipe u Drnišu.

Logično je pitanje tko je sve igrao za ekipu Promine?

Vratar je bio Marko Odža koji je na kraju proglašen za najboljeg vratara turnira.
Za najboljeg igrača turnira proglašen je Mile Čveljo, a ostali dio ekipe čine braća Duić, Jurenović i momci za čija imena i prezimena nisam siguran, a nadam se da će ih netko napisati u komentaru.

Odmah po objavio ovog posta, te mom pozivu da Vi kao čitatelji nadopunite "rupe" u postu, na mejl promina.blog.hr@gmail.com stigle su fotografije turnira-ekipe Promine.


Zahvaljujući novinarki Radio Drniša Matildi Jelčić koja mi je poslala fotografije tehničara Radio Drniša Tomislava Bajića, posjetitelji Bloga mogu pogledati fotografije ekipe Promine na turniru "Sv. Roko Drniš-2007".
Matilda je fotografije poslala na mejl adresu Bloga, a ja sam ih postavio na www.oklaj.net i možete ih pogledati pod linkom.

Zahvaljujem se Matildi i Tomislavu na fotografijama.

Matildin članak sa istom temom možete pročitati na web stranici Radio Drniša., ili pod linom novosti, ako predhodni link ne radi.


Još jedna nadopuna posta:

Komentatorica "bb17" je napisala imena svih igrača ekipe Promina u svom sljedećem komentaru:

"Mislim da je sastav ekipe bio:
Marko Odža - najbolji golman turnira
Ivica Dujić
Mile Čveljo - najbolji igrač turnira
Denis Mijatović
Šime Cigić
Joško Goreta
Ivan Jurenović - Ićo
Hrvoje Dujić
Anto Palavra
Luka Brajković (bio na popisu).
Legendarni trener: Denis Bronić
Voditelj ekipe: Hrvoje Pandža".

Zahvaljujem se "bb 17" na popisu igrača.


Oznake: JOKS, Život u Promini

- 15:45 - Komentiraj post (5) - Link posta

četvrtak, 13.09.2007.

Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine IV dio

Kako sam i očekivao, natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine –konkretno Gluvačama nije još završena priča.
Pod prošlim postom koji se bavio temom iz naslova javio se gospodin Ivan Horvat, jedna od kandidata na natječaju.

Mislim da je najbolje da pročitate spomenuti komentar koji prenosim u cijelosti.



Ivan Horvat
Štovani gospodine, javljam se vezano uz Vaš tekst „Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine III dio“.

Ja sam voditelj projekta Inovis-Humanizacija revitalizacijom mliječnog ovčarstva i na nagovor Marka Dizdara želio sam projekt realizirati na području Oklaja, odnosno Općine Promina.

S načelnikom općine smo u kontaktu više od godine i pol.
Uvjeravao nas je da projekt u potpunosti podržava i za lokaciju je predložio Gluvače.
Napominjem da je program vrlo cjelovit i zahtjeva usku suradnju s lokalnom zajednicom zato smo predlagali javno-privatno partnerstvo i zahtijevali da s programom upoznamo šire zainteresirane.
Do toga, nažalost do danas, nije došlo.
Mi smo se u potpunosti držali dogovora s načelnikom i očekivali da ćemo teren dobiti na koncesiju, kupnju ili ulog lokalne zajednice kako bi mogli izgraditi potrebne objekte, no kada je raspisan natječaj za zakup, javili smo se u nadi da ćemo naći mogućnost realizacije programa.

Iz Vašeg teksta doznajemo da je natječaj zaključen iako smo u međuvremenu dobivali drugačije signale.

Ta je odluka u svakom slučaju pravno sporna i mi smo se žalili što možete vidjeti u priloženoj dokumentaciji.

Iz odgovora Vaših čitatelja vidim da napominju da je naš projekt previše „idealan“.
Projekt je u potpunosti definiran, svakako inovativan i podržan od naših i inozemnih znanstvenih krugova te zainteresiranim ministarstava i institucija.

Što se samog bademika tiče on sigurno nije u stanju koje sugeriraju neki Vaši čitatelji i predstavnici općine. Imamo mišljenje akademika Miljkovića koje govore sasvim suprotno i koje podržava simbiozu ovca-bademik kao kvalitetno rješenje.

Nažalost morati ćemo suočiti akademika i „stručnjake“ koje spominju u općini kako bi dobili pravi odgovor.

Radi Vašeg informiranja poslali bi Vam sažetak našeg projekta, i ostalu dokumentaciju, na znanje ako nam povjerite Vašu e-mail adresu.

U ime voditelja projekta Inovis
Ivan Horvat ing
Mobitel 00386 41 549906
e-mail ivan.horvat@gmail.com

DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU
POSTUPKA JAVNE NABAVE
10000 Z A G R E B
Kneza Mutimira 5/I

Ponuditelji : 1. IVAN HORVAT
Zagreb, Pantovčak 20
2. MARKO DIZDAR
Zagreb, Vojnovićeva 7

Naručitelj : ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Općina Promina
Općinsko vijeće

P R I J E D L O G
ZA NADZOR POSTUPKA JAVNE NABAVE

U javnom natječaju od 25. travnja 2007. godine Klasa: 320 – 02 / 06 - 01/ 4 Ur. Br.: 2182 / 09.06.02

U predmetu davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Promina.

Visina ponuđenog iznosa zakupnine 23. 629, 72 Kn.


1. U predmetu javne nabave uvodno označenog broja i naručitelja, kao učesnici javne nabave, kao učesnici javne nabave, a temeljem odredbe člana 69. Zakona o javnoj nabavi, podnosimo slijedeći

P r i j e d l o g

za obavljanje nadzora i kontrole postupka javne nabave Klasa : 320 – 02 / 06 – 01 / 4
Ur. Br.: 2182 / 09.06.02 naručitelja Općine Promina Općinskog vijeća


2. Naručitelj nas nije do današnjeg dana obavijestio o svojoj odluci i odabiru.

Otvaranje ponuda u ovom predmetu obavljeno je dana 28. svibnja 2007. godine.

Zbog toga što nas naručitelj nije izvijestio o svojoj odluci u ruku propisanom zakonom, počinjena je povreda odredbe članka 63. st. 2. Zakona o javnoj nabavi.
Najme, naručitelj je bio dužan odluku o odabiru poslati u roku od 30 /trideset/ dana od isteka roka za dostavu ponude. Kako to nije učinio, počinio je i prekršaj iz članka 74. točka 16. istog zakona.


3. Radi sprječavanja nastanka štete kao i nezakonitog postupanja, slijedom izloženog ponuditelji p r e d l a ž u


1. da se utvrdi činjenično stanje vezano za iskazanu povredu Zakona o javnoj nabavi
2. da se naručitelja upozori na utvrđenu povredu zakona i pozove da istu ispravi.

Ivan Horvat

Marko Dizdar

Prilozi:

1. Preslika objave o javnom natječaju
2. Preslika pismene ponude ponuditelja

Kraj komentara.



Zahvaljujem se gospodinu Ivanu Horvatu na komentaru.

Dodatnu dokumentaciju možete poslati na mail promina.blog.hr@gmail.com , i ja ću ih rado objaviti kao postove na Blogu, ukoliko Vi to želite.

Oznake: Gluvače, općina promina

- 21:09 - Komentiraj post (15) - Link posta

srijeda, 12.09.2007.

Hvar-Vinari još čekaju novac od lani?

Nedavno sam pisao post na temu dugovanja firmi koje otkupljuju grožđe.
Kako se berba grožđa ovih dana zahuktava, tako na vidjelo izlaze problemi sa otkupima grožđa iz prošlih berbi.


Danas sam u Jutarnjem listu pročitao članak iz kojeg Vam izdvajam najzanimljivije:

"Nekoliko dana uoči početka jematve u najvećem hvarskom polju između Starigrada i Jelse vrata Hvarske vinarije zaključana su lokotom, a vinarima još nije plaćen lanjski otkup grožđa za koji im se duguje više od sedam milijuna kuna".

"Posebno je teško u brojnim domaćinstvima koja žive isključivo od poljoprivrede, no rješenja za sada nema"

Uostalom, najbolje je da pročitate cijeli članak u Jutarnjem pod naslovom:

Vinarija zaključana, vinari još čekaju novac od lani

Ovi događaji možda bi trebali nagnati na razmišljanje sve one koji u Gluvačama planiraju iskorjenjivati bajeme i saditi vinograde.

Možda bi bilo dobro, da ostave za svaki slučaj makar jedan dio bajema.

Nikad se nezna što će se više cijeniti i bolje plaćati.

Oznake: Prominski vinogradari, Gluvače

- 15:00 - Komentiraj post (14) - Link posta

utorak, 11.09.2007.

Prominska misa u Zagrebu

Svake godine, prvu nedjelju nakon «Male Gospe-Rođenja BDM» 08. rujna, u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu održava se Misa za Promince nastanjene u Zagrebu.
Ove godine fra Šime je odlučio održati Misu drugu nedjelju iza Male Gospe.
Misa će se održati kako nam javlja Bogaćanin ..."16.09.2007. u 12,30 sati".

Prošle godine Misi u Zagrebu nazočili su i članovi KUU "Promina", te nakon Mise zapjevali naše pjesme i zaplesali kola iz prominskog kraja.

Hoće li ove godine KUU "Promina" krenuti u Zagreb?

Kako stvari sada stoje, izgleda da neće.

Zašto?

To i mene zanima...

Lani su članovi KUU "Promina" s guštom u nošnjama u velikom broju odlazili na Visovac za Veliku Gospu.... na Malu Gospu zaplesali su ispred crkve Gospe Čatrnjske.... nedjelju iza Gospe uputili su se u skoro punom sastavu za Zagreb i tamo zapjevali i zaplesali.......

Pokušao sam napisati post na temu Mala Gospa u Promini, ali sam odustao.
Ako bi napisao svoje mišljenje u vezi "Zahvalnica" onima koji su "pomogli" pri uređenju crkve Gospe Čatrnjske (mislim na djelatnike jedne velike firme) proglasili bi me neprijateljem crkve....

Svaki grijeh ima svoju cijenu????

U ovom slučaju i "Zahvalnicu"....

Oznake: Prominska misa, religija, KUU Promina

- 14:23 - Komentiraj post (48) - Link posta

Još malo o stipendijama...

Već sam pisao kako Općina Promina u proračunu ima predviđena sredstva za stipendije, ali malo tko zna tko će ta sredstva nakraju i dobiti.
Lutajući netom pronašao sam zanimljiv članak u vezi stipendija

petak, Zagreb,12 siječanj 2007

Pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS) Jadranke Kosor danas je održana sjednica Upravnog odbora Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na kojoj je donesena odluka o dodjeli stipendija tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga sveučilišnog i stručnog studija.

Odluka je donesena nakon provedenog javnog natječaja, a njome je dodijeljeno 1916 stipendija za srednju školu, 930 stipendija za fakultete i visoka učilišta te 26 participacija dijela troškova za poslijediplomske studije, priopćeno je iz Ministarstva.

Cijeli članak možete pročitati pod linkom. (koji se jako sporo otvara).

Drago mi je što se na popisu "dobitnika" stipendija nalazi i pet Prominaca-srednjoškolaca.

Popis srednjoškolaca koji su dobili stipendiju možete pronaći na googlu pod linkom, tražeći pojam Oklaj, stipendije.

Članak koji mi je poslužio kao "izvor" jeste iz sječnja ove godine, ali mislim da je ova informacija većini Prominaca nepoznata, a mogla bi biti korisna ukoliko traže stipendije za školovanje svoje djece.


Oznake: općina promina, Školstvo u Promini

- 14:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 10.09.2007.

Kratka vijest iz sporta

Malonogometni turnir Sv. Roko Drnis nakon nekoliko odgoda, nastavlja se danas/večeras 10.09.2007 (ponedjeljak) u 20:00 sati polufinalnom utakmicom Promina - Mirlović Zagora.

Javlja nam komentator "didi".


Nove vijesti od Didija 11.09.2007. (06:44)

Ekipa Promine je sinoć ušla u finale pobijedivši ekipu Mirlović Zagore nakon izvođenja šesteraca 4:2, u regularnom dijelu bilo je 2:2.
Ukoliko ne bude večeras kiše, utakmica za 3. mjesto je u 20:00 sati a finale "Promina" - "Da da da" U 21:00 sat.

Nove vijesti od Drnišanina 11.09.2007. (16:12)

Finale turnira u Drnišu je u četvrtak, 13. rujna s početkom u 21 sat.
Puno sreće ekipi Promine i pozdrav iz Drniša.


Sad tko je u pravu... Didi ili Drnišanin, nisam ni sam siguran?

- 14:09 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 07.09.2007.

Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine III dio

Centar Oklaja je sinoć bio posebno živ.
Baš me začudila ta živost, a tek kad sam vidio novinarku Radio Drniša Matildu... znao sam da se nešto veliko događa.

Ali što?





Do odgovora je lako doći.

Većina Matildinih članaka završi ili u Slobodnoj Dalmaciji ili na web stranici Radio Drniša.
Zahvaljujem se ovim putem Matildi na njenim čestim člancima sa temama iz Promine.
Članak koji je tema ovog posta nalazi se na web stranici Radio Drniša pod naslovom :

"Zakup poljoprivrednog zemljišta na Gluvačama u Razvođu posvađao Promince. Općinsko vijeće bajamik dodijelilo grupi građana koje predvodi vijećnik Rajko Žulj."

"Najveća plantaža badema u Hrvatskoj ona u Razvođu u Promini nakon dugih pravnih sporova i petnaest godina propadanja u 25-godišnji zakup dodijeljena je grupi građana iz Promine koju predvodi Rajko Žulj, vijećnik Općine Promina iz redova HSP-a, odlučilo je tako Općinsko vijeće Promine većinom glasova na svojoj sjednici jučer poslijepodne".

Prije dvadesetak dana napisao sam na tu temu post :

Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine II dio

Sad slijedi nastavak priče...

Odluku o izboru najpovoljnijih ponuda donosi Općinsko vijeće uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Baš me zanima koliko će vremena trebati nadležnom Ministarstvu za izdavanje suglasnosti?

Jedva čekam sljedeće nastavke ove priče.




Oznake: općina promina, Gluvače

- 16:47 - Komentiraj post (17) - Link posta

srijeda, 05.09.2007.

Javni poziv

REPUBLIKA HRVATSKA
URED DRŽAVNE UPRAVE U
ŠIBENSKO-KNINSKOJ ZUPANIJI
Služba za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove
Ispostava Drniš

Ured državne uprave u šibensko-kninskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Ispostava Drnišu u postupku izdavanja lokacijske dozvole po zahtjevu OPĆINE PROMINA, za zahvat u prostoru: rekonstrukcija lokalne ceste LC 65014, katastarska općina Čitluk, Mratovo, Bogatić Prominski, u duljini 7 km od Čitluka prema Bogatiću Prominskom, temeljem članku 94. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 103/96.), objavljuje

JAVNI POZIV

Vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama unutar obuhvata te neposredno uz obuhvat planiranog zahvata rekonstrukcija lokalne ceste LC 65014, katastarska općina Čitluk, Mratovo, Bogatić Prominski, u duljini 7 km od Čitluka prema Bogatiću Prominskom, da se poštuju kao stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Svi pozvani mogu izvršiti uvid u idejno rješenje za izdavanja lokacijske dozvole, te dati svoju izjavu, u prostorijama ove službe u Drnišu, Trg kralja Tomislava br. 1 (zgrada "Općine»), soba broj 1. dana 7. i 10. rujna 2007. godine, u vremenu od 7:30 do 10:30 sati.


Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

- 12:49 - Komentiraj post (20) - Link posta

Vrijeme je za berbu grožđa-merlota

Ova godina većini će poljoprivrednika ostati u sjećanju kao jedna od najsušnijih godina.
Dovoljno je reći da je Krka rijetko kad na Brljanu imala dotoku u kolovozu ispod prosječnih 4,5 m3/s, dok su ove godine već u srpnju zabilježene dotokoke manje od 3 m3/s, a kolovozu 2,5m3/s.

Kad bi usporedili dotok Krke s proizvedenom el.energiju u nizvodnoj elektrani Miljacki, bilo bi još zanimljivije.
Dok je zadnjih deset godina dotoka Krke osiguravala proizvodnju el.energije od najmanje 60 GWh do najviše 80 GWh od 01.01-01.08., ove godine proizvedeno je samo 50 GWh! ( 50 milijuna kWh).

Koliko štete je suša napravila vinogradarima u Promini, to će nam u sljedećih mjesec dana pokazati kvaliteta i količina ubranog grožđa.
Uglavnom, zbog meteoroloških uvjeta berba ove godine počima skoro mjesec dana ranije.

Već prošli vikend započela je berba merlota, sorta grožđa koja je najranije spremna za berbu, a koje je prijašnjih godina bilo jako malo na našem području.
Sadnjom novih vinograda, prominski vinogradi svake godine povećavaju količinu proizvedenog grožđa već poznatih sorti debita i lasina, ali i spomenutog merlota.
Porastom proizvodnje grožđa raste i proizvodnja vina, a najbolji dokaz da količinu prati i kvaliteta su brojne osvojene nagrade prominskih vinara na natjecanjima vinara širom Hrvatske.

Jučerašnji broj SD donosi članak o berbi grožđa u Promini a možete ga pročitati pod linkom.

Oznake: Prominski vinogradari

- 11:28 - Komentiraj post (4) - Link posta

utorak, 04.09.2007.

Modernizacija prometnice u naselju Oklaj

Općina Promina objavila je u "Narodnim novinama" broj 36. od 03.09.2007 natječaj za modernizacija prometnice u naselju Oklaj.

Rok za dostavu ponuda je 18.09.2007. do 12 sati, za kada je zakazano i otvaranje istih u zgradi Općine Promina.

Svi ponuditelji bit će pisano obavješteni o ishodu javnog natječaja u roku od 15 dana (03.10.2007).

Početak i rok završetka radova: po potpisivanju ugovora o građenju, rok završetka radova 60 dana (znači najdalje do kraja godine, ako natječaj prođe bez žalbi).


To je bio ukratko sadržaj oglasa, a cijeli oglas možete potražiti u "Narodnim novinama" broj 36. od 03.09.2007


Oglas to ne navodi za ali ovi radovi prema nekim neslužbenim informacijama ukučuju kopanje kanala i postavljanje cijevi za odvodnju oborinskih voda na dionici Osmanovac centar Oklaja.
Nadam se da ovaj put radovi neće biti duži od 60 dana koliko je navedeno u natječaju, te da nećemo mjesecima preskakati otvoreni kanal koji čeka postavljanje cijevi koje "kasne u dolasku".
Isto tako se nadam da "višak" građevinskog materijala neće biti prebacivan kao prošli put ispred pogona Metal-sinta, pa sad tamo "nagrđuje" okoliš.
Valjda u Promini ima dovoljno otvorenih kopova rudnika u koje bi se mogao pohraniti višak otpadnog građevinskog materijala?

I još jedna vijest....

Danas sam dobio informaciju da je u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji objavljen poziv svim vlasnicima katastarskih čestica na trasi asfaltiranja ceste Čitluk-Bogatići prominski, da dođu u Općinu kako bi dobili na uvid dokumentaciju u kojoj se vidi o kojim se katastarskim česticama radi.
Više o ovoj informaciji trebao bi znati sutra, kad dobijem tekst spomenutog oglasa.


Oznake: općina promina, cesta čitluk mratovo bogatići

- 19:38 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 03.09.2007.

Akcija «Hoću brži Internet!» II dio

Malo sam lutao netom i pronašao odluku Vlade koja bi mogla pomoći Promincima da brže dođu do širokopojasnog interneta.

Evo djela teksta koji sam pronašao:

VLADA REPUBLIIKE HRVATSKE

Na temelju clanka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 101/1998, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004),.........
............na sjednici održanoj 28. lipnja 2007. godine donijela


ODLUKU o kriterijima i mjerilima za dodjelu poticajnih sredstava za razvoj širokopojasne infrastrukture na podrucjima gdje ne postoji dostatan interes za razvoj i ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu.


U cilju provedbe Programa e-Hrvatska 2007, Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine te Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj za 2007. godinu utvrduju se kriteriji i mjerila za dodjelu poticajnih sredstava u ukupnom iznosu od 36.388.263,76 kuna, za razvoj širokopojasne infrastrukture na podrucjima gdje ne postoji dostatan interes za razvoj i ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu.

Utvrduju se ciljana geografska podrucja Republike Hrvatske na kojima ce se poticati razvoj i ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu (u daljnjem tekstu: ciljana geografska podrucja), kako slijedi:

Prva skupina podrucja posebne državne skrbi:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Ceminac, Darda, Donji Kukuzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovacko primorje, Dragalic, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Osijek (Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja), Petlovac, Plitvicka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara
Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vinkovci (Mirkovci), Vojnic, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovacka.

Druga skupina podrucja posebne državne skrbi:

Barilovic, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Cacinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji, Bogicevci, Gospic, Gracac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovicke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okucani, Otocac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polaca, Policnik, Posedarje, Promina, Ružic, Saborsko, Sirac, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grdevac, Vocin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Treca skupina podrucja posebne državne skrbi:

Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Cadavica, Caglin, Dekanovec, Donja Voca, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišce, Lecevica, Leva njska Varoš, Lokvicici, Netretic,
Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko–dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko–srijemska županija), Pakoštane, Perušic, Pisarovina, Podgorac, Podravska Moslavina,Podturen, Pojezerje, Pokupsko, Prgomet, Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovici, Satnica,Đakovacka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava,Unešic, Velika Kopanica, Vodinci, Vladislavci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zrinski Topolovac, Žumberak.

U slucaju da se sredstva na odredenom podrucju ne iscrpe u potpunosti, preusmjeriti ce se na podrucja gdje postoji interes veci od planiranog.

Ova Odluka Vlade (njena prva izmjena) objavljena je u Narodnim novinama br.: 69, 04.07.2007. a prva Odluka je bila objavljena u Narodnim novinama br.: 51 objavljenim 21. 5. 2007, što možete provjeriti pod linkom.

Nadam se da će nam ova Odluka Vlade ići na ruku kad prikupimo dovoljan broj potpisa zainteresiranih korisnika.

Oznake: Internet u Promini

- 14:10 - Komentiraj post (15) - Link posta

nedjelja, 02.09.2007.

Akcija «Hoću brži Internet!» započela u Promini

Nema mi ništa gore nego kad mi stigne poruka teška 10MB, i onda iz tri pokušaja za tri sata «skinem» istu.
Rodbina u Njemačkoj misli da ja imam internet brz kao i njihov, i onda mi pošalju fotografije u original veličini…
Nikad dočekat da poruka konačno stigne…

Već duže vremena u Promini se pokušava skupiti dovoljan broj ljudi, kako bi konačno T-com i kod nas uveo brži Internet.
Prema nekim informacijama, akcija bi mogla uspjeti ako bi zahtjev za brži Internet podnijelo najmanje 15. Prominjaca.

Maloprije je do mene navratio moj susjed Joža sa anketnom listom i pitanjem: jesam li ja za?

Naravno da jesam…

Koji sam po redu?

«Evo susjed… ja sam prvi, a ti drugi.
Do tebe sam došao prvog, a sad idem kod ostalih.
Za sada bi nas moglo biti šest, sedam, vidjet ćemo na kraju».

Najjeftinija varijanta MAX adsl-a je prema nekim informacijama oko 100,00 kuna mjesečno, što uključuje 1GB skinutih podataka sa interneta.

Pozivam sve Promince, ili firme u Promini koji imaju potrebu za bržim internetom da se uključe u ovu akciju.

Akciju vodi urednik Oklaj.net-a pa više informacija možete pronaći pod linkom., a možete i meni postaviti pitanja u komentaru, a ja ću se potruditi pronaći kvalitetan odgovor.

Nadam se da će se Prominci, svakodnevni čitatelji promina bloga, koji žive u Pormini, rado odazvati akciji.

Oznake: Internet u Promini

- 11:10 - Komentiraj post (3) - Link posta

subota, 01.09.2007.

DVD bez školovanih vatrogasaca?

Ove godine-ljeta po prvi put Općina Promina na svom području ima stalnu dežurnu ekipu DVD-a.
Ekipu čine dvojica Prominjaca i čini mi se četvorica Drnišana, a na raspolaganju imaju jedno vatrogasno vozilo.

Baš sam planirao pohvaliti Općinu što je angažirala ekipu DVD-a, jer su svake godine požari dobar dio prominskih šuma pretvarali u goli krš, a ove godine je zabilježen tek jedan malo veći požar kod Marasovina, dok su drugi na vrijeme lokalizirani.

Ipak na post me više nagnalo stradavanje vatrogasaca na Kornatima.
Tko može biti ravnodušan na vijest o tolikom broju poginulih i nastradalih na zadatku-gašenju niskog raslinja…
Za vatrogasce najjednostavnijeg zadatka koji je na kraju odnio toliko života?

Kad sam čuo iskrenu izjavu (bez cenzure!) Božića iz GSS-a, smučilo mi se…
Očito je netko gadno pogriješio kad je davao zapovjedi tim ljudima na koji će način i kada krenuti sa gašenjem požara.

Odmah mi je pala napamet jedna jednostavna misao…
Koliko uopće vatrogasaca ima odgovarajuću završenu školu za taj posao?
Malo tko me može uvjeriti da nastradali momak od 17 godina ima položene ispite za taj posao… ali možda se samo varam.
Možda svi ti gasitelji stvarno imaju potrebne završene škole, ali što ako nemaju?
Tko bi onda trebao biti odgovoran za njihovu smrt?
Da li su prošli sve potrebne obuke?

Svako zapošljavanje najčešće «amenuje» na kraju obično sam vrh firme… npr. Uprava…Predsjednik Uprave…. Ministar…
Da bi se čovjek primio na posao, njegovi dokumenti moraju proći u nekim Državnim firmama i nekoliko stepenica odlučivanja i odobrenja po cijeloj visini piramide vlasti uzlazno i silazno.
Taj sistem ne bi smio imati greške… i možda u vatrogasaca stvarno nema… Ali što ako ima?

Baš bi bilo zanimljivo pratiti broj zapošljavanja u Državnim firmama ili Državnoj Upravi, ali u vrijeme smjena vlasti… odmah nakon izbora.

Uskoro nam dolaze izbori i sada dok se jedni pripremaju za odlazak s vlasti (za svaki slučaj-nikad se nezna), a drugi za dolazak na vlast, najvažnije je vrijeme za nezaposlene.

Zašto?

Oni koji imaju nekoga na vlasti, a nije ih u zadnje četiri godine uspio ubaciti «na Državne jasle», sada je vrijeme da ih zadnjim trzajima ubaci.
Obično nakon smjene vlasti koja je u nas postala sasvim normalna pojava kao i godišnja doba, normalno je da se mijenjaju svi direktori redom.
Nije bitno kako kvalitetno su radili svoj posao, nego tko ih je na to mjesto doveo.
Ali tim direktorima neće se ništa specijalno dogoditi, jer oni idu u «rezervni sastav» koji mora samo čekati povratak «svojih» na vlast.
Naravno sa primanjima kao da su i dalje direktori… samo bez provizija…

Oni koji nisu zaposleni sad imaju šansu da se učlane u neku stranku i odrede «Državnu firmu» u kojoj bi radili.
Škola na kraju za posao uopće nije bitna… sve se da srediti.
Ako imate srednju školu… možete raditi sve gdje je uvjet SSS.
Ako imate osnovnu, možete postati tajnica ili konobarica….tehničar???
Ako vam ipak zatraže odgovarajuću stručnu spremu, novac uvijek rješava sve probleme.

Sve je super do jednog trenutka…

Kojeg?

Trenutka u kojem radnik stvarno mora odraditi posao za koji je primljen.

A što se događa tada?

Možda se slučajno sruše helihopteri…
Možda na pruzi stradaju željezničari…
Možda sa ceste slete autobusi….
Možda dio broda u montaži «odleti u zrak»…
Možda turisti nezadovoljni napuštaju zemlju jer nitko ne govori njihov jezik…
Možda na neki službeni dokument čekate godinama…

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

Kako bi Mate mogao zaposliti sina?

Nazove svoga kompanjona Stipu kojem je pomogao sa svojom ekipom da postane predsjednik stranke u svome malo većem mistu, nakon čega je on daleko dogura:

M «Stipe…. Ima li šta posla za mog malog»
Š «Mate moj ima… samo učlani još pedesetak ljudi u stranku i sve je OK»
M «OK Stipe… Ovih dana ću to riješit»
Nakon nekoliko dana… skoro mjesec Mate opet zove Stipu..
M «Stipe, pedeset ljudi je učlanjeno, sad si ti na redu»
S «Dobro Mate… Javi se Šimi u xy firmu i reci da sam te ja posla, ako mu šta nije jasno nek' mi se javi»
M«Ali Stipe, moj mali nema tu školu… on nije te struke?»
S«Ništa si ti ne sikiraj… kad mi njega primimo, više Ga nitko ne može otpustit. Platit će mu školovanje i sve će bit u redu»
M «Hvala ti Stipe… Reka' sam ja da si ti čovik»

Nakon nekoliko mjeseci, Matin mali je postao dio priča iz Crne kronike.
Nastradao je u nezgodi na radu, zbog nepoštivanja osnovnih pravila zaštite na radu.

Ovaj dio priče je izmišljen, ali u današnjim uvjetima čitajući dnevne novine, sasvim je očekivan i normalan.

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

Na kraju me zanima samo hoće li netko stvarno odgovarati za stradanje vatrogasaca na Kornatima, ili će nastradali kao u mnogim slučajevima do sada biti sami najveći krivci???

A što se može pročitati u medijima?


"Na početku komemoracije u šibenskom kazalištu uzrujani roditelji poginulih vatrogasaca napali su Sanadera, njegove ministre i županijskog vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavicu".

"U ovom slučaju životi su izgubljeni u bespotrebnoj avanturi, jer ništa nije vrednije od ljudskog života, pa ni najvrednija materijalna dobra, a kamoli trava ili koja god kuća ili zgrada. Samo je drugi ljudski život vrijedan ljudskog života", poručio je Mesić."

"Prije, tijekom i nakon komemoracije, članovi obitelji, rodbina i prijatelji poginulih vatrogasaca glasno su kroz plač negodovali prozivajući odgovorne u vatrogasnoj zajednici za tragediju i tražeći oštre kazne protiv onih koji su ih, kako su ustvrdili, poslali u smrt. "To je ubojstvo", uzviknuo je jedan vatrogasac prozivajući na odgovornost županijskoga vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavicu."

"Želi se za smrt vatrogasaca optužiti čovjeka koji je zajedno sa svojim momcima poginuo na terenu."

"Predsjednik sindikata vatrogasaca Mladen Magdić uvjeren je da vatrogasci nisu mogli stradati samo zbog požara u kojem je gorjelo nisko raslinje. Tu je tezu potvrdio i patolog KBC-a Split".

"Recepcionar NP-a "Kornati" Paško Petrina, koji je u subotu priveden u Županijski sud pod sumnjom da je odbačenim opuškom izazvao požar na Kornatu, pred istražnim sucem Daliborom Dukićem izjavio je da se ne osjeća krivim."

" Petrina je žrtveno janje. Požar su izazvali radnici koji su palili prazne vreće cementa - uvjereni su neki vatrogasci, koji su nam se javili u redakciju, te mještani Murtera".






Oznake: općina promina

- 22:28 - Komentiraj post (7) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić