Plastično je fantastično

nedjelja, 31.01.2016.

Tri video vijesti

- 15:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #
  • Pojavljuje se neki eror. Ne mogu otvoriti. (Mela 31.01.2016. 16:21)
  • petak, 29.01.2016.

    Plastična čeljust

    Na riječkom KBC-u ugrađena donja čeljust uz pomoć 3D tehnologije


    … jer plastika to omogućava


    Prvi put u Hrvatskoj u riječkome Kliničkome bolničkom centru (KBC) izvedena je operacija u kojoj je pacijentu ugrađena donja čeljust izrađena tehnologijom trodimenzionalnog printanja od akrilatnog polimera (pleksiglasa), rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.




    Umetak je izrađen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Kirurg Robert Cerović rekao je da su se u svijetu dosad za kosti lica više puta koristili umetcima izrađenim od titana, no akrilatni polimer - poli(metil-metakrilat) (PMMA) - ili šire poznatiji kao pleksiglas, je znatno jeftiniji.

    Operacija je trajala devet sati, a izveo ju je tim Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju u kojem su, uz Roberta Cerovića (na donjoj slici u sredini), bili kirurg David Hamicar, anesteziolozi Kazimir Juričić i Maša Biberić te njihovi suradnici. Operacija je izvedena prije dva tjedna, a pacijent se uspješno oporavlja.

    Mladen Šercer i Miodrag Katalenić (na slici lijevo i desno) sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje naveli su da je kalup za umetak izrađen na temelju CT snimke čeljusti. Ocijenili su da je to bio dosad najsloženiji zadatak koji su obavili na tom fakultetu uz pomoć najsuvremenijega 3D printera u Hrvatskoj.

    Riječka Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju priprema još jedan složen zadatak rekonstrukcije kostiju lica, i to kostiju gornje čeljusti i očne duplje. I u tom slučaju koristit će se umetcima nastalim 3D printanjem, najavljeno je.



    Izvori:
    Večernji list:
    Pacijentu ugradili 3D donju čeljust
    t-portal: Na riječkom KBC-u ugrađena donja čeljust uz pomoć 3D tehnologije


    - 23:27 - Komentari (7) - Isprintaj - #
  • Čestitke vrijednim i pametnim ljudima! (lion queen 30.01.2016. 00:22)
  • Super! (Sjedokosi 30.01.2016. 07:05)
  • Kod malignih tumora čeljusti i kod teških povreda ovo je zaista
    revolucionarno rješenje,. Sve čestitke konstruktoru i kirurzima! (Lastavica 30.01.2016. 08:14)
  • Ko je zdrav ne shvata što znači ne biti to.
    Može reći čovjek prestaje biti čovjek, sve više je zamjenjenih "delova" u njemu.
    Oni kojima je nastavljen normalno život tim intervencijama, klanjaju se plastici... (mecabg 30.01.2016. 08:28)
  • Zadivljujuće je koliko je medicina napredovala. Čestitke riječkim kirurzima, baš sam ponosna. (O-da životu! 30.01.2016. 09:58)
  • Velik napredak. Nadam se da mi neće trebati. (Mela 30.01.2016. 11:45)
  • Odgovor mecabg. Koliko mi je poznato u tijeku su dvije akcije. Povezivanje medicine i tehnike i rad Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam. Zaključak, Živimo dulje, moguća ja zamjena organa i udova ljudskog bića (živo) s onima od neživoga. To je kiborgizacija. Što je tu plastika vrlo prisutna je rezultat je njezinih svojstava. Naime plastika iz fosilnih izvora i bioizvora je uvijek organski polimer, kao što je u ljudsko biće organski polimer. Tako je i pleksiglas organski polimer. Međutim dame često vole imati povećane dijelove tijela, npr. od silikona koji su anorganski polimeri. Izbor optimalnog materijala nije klanjanje plastici ili metalima, već rješenje koje je najpovoljnije.

    Odgovor O-da životu. Liječenje je zaista napredovalo, ali u velikoj mjeri zahvaljujući tehničarima. Zato je Lastavica ispravno zaključila. Treba čestitati onima koji su izradili potrebni materijal i kalup (tehnika i vrlo sposobnim i spremnim na rizik riječkim kirurzima. Već po drugi puta. (ranko rabačević 31.01.2016. 07:49)
  • srijeda, 27.01.2016.

    Dome, slatki plastični dome

    Kada razmišljate o industriji plastike i o povećanoj potražnji za plastikom, sigurno pomišljate da se radi o plastičnoj ambalaži ili o automobilskim dijelovima. Međutim, samo jedan posjet međunarodnom sajmu graditeljstva (International Builders Show - IBS) pokazati će vam bezbroj primjena plastike u gradnji današnjih kuća. Međunarodni sajam graditeljstva (IBS) ovog se tjedna održava u Las Vegasu i to je upravo idealno vrijeme da SPI - Američko udruženje plastičarske industrije objavi svoju analizu: Plastics Market Watch: Building and Construction (Pregled tržišta plastike: izgradnja i graditeljstvo). To je njihov četvrta analiza u kojoj sagledavaju ključne čimbenike na tržištu plastike i plastičnih proizvoda.

    "Od poda do krova, iznutra i izvana, plastika je upravo pogodan konstrukcijski materijal koji se primjenjuje širom svijeta" - rekao je William R. Carteaux, predsjednik i izvršni direktor SPI. "Inovacije u plastičarskoj industriji na području poboljšanja i razvoja novih materijala i proizvoda usklađene su s intencijama građevinskog sektora za pronalaženje novih rješenja, a kao odgovor na temeljna pitanja kao što su strukturni integritet građevine, ušteda energije kao i smanjenje troškova izgradnje".

    Najvažnija područja upotrebe plastike u gradnji stambenih i poslovnih građevina obuhvaćaju krovove, izolacije, zidne obloge, stolariju, cjevovode, panel ploče i nosače za krovove i nadstrešnice, podove i podne obloge kao i obloge za nosive konstrukcije. Prema izvještaju odnosno ovoj analizi tržišta, prisutni rast potrošnje i primjene plastike i plastičnih materijala u građevinarstvu u vremenu kada se građevinski sektor još uvijek nije vratio na pred-krizni tempo, svakako je vrlo obećavajući za budućnost plastičarske industrije. "Globalno", kako se navodi u izvještaju, "Kina, Indija i SAD biti će vodeće zemlje u rastu građevinskog sektora, a Indija je u prilici za preuzeti poziciju od Japana kao trećeg tržišta na svijetu u razdoblju 2017. - 2022."

    Ovi "dramatični koraci" koje radi plastika u građevinarstvu posljedica su prvenstveno zbog široke primjenjivosti plastike, niskih troškova, jednostavnosti ugradnje, dugovječnosti kao i spremnosti plastičarske industrije na stalan razvoj i unapređenje materijala i novih proizvoda koji zamjenjuju klasične građevinske materijale u svim fazama procesa gradnje.

    Na ovom sajmu može se vidjeti koje razine razvoja su postignute u primjenama plastike u građevinarstvu - od "brodskih" podova, laminata, ograda, unutrašnjih i vanjskih obloga, pa sve do proizvodnje vinilnih crjepova (šindre), pa čak do imitacije kamenih podnih i zidnih obloga koje stvarno izgledaju kao pravi kamen. Plastični crjepovi toliko su odlična imitacija da se gotovo i ne mogu razlikovati od cedrove šindre za krov ili za pokrivanje prilaznih staza, što je vrlo pogodno za šumske kuće, a posebno zbog protupožarne sigurnosti koja nije tako dobra kod drvenih pokrova i obloga. Upravo zbog toga brojni vlasnici šumskih kuća zamjenjuju drvene obloge i krovne pokrove s plastičnima izrađenim postupkom injekcijskog prešanja što im donosi niže premije osiguranja od požara, što nije za zanemariti.

    Prihvaćanje i primjena svih tih plastičnih materijala u građevinarstvu nije došla preko noći. Trebao je cijeli niz godina da se dizajniraju proizvodi od raznih plastičnih materijala kako bi bili tradicionalnim građevinarima sve prihvatljiviji. Nije bilo jednostavno probiti se na to tržište i dokazati da je gradnja s plastičnim materijalima, koje svi obožavaju mrziti, upravo "zelena" gradnja. Tradicionalni materijali u građevinarstvu na poželjnoj su listi i građevinara i kupaca dok se plastika uvijek blisko povezuje s fosilnim gorivima i prečesto ima (neopravdano) ekološki negativan predznak.

    Međutim, u posljednjih desetak godina, kada su građevinari ipak uvidjeli kako je jednostavnije i lakše raditi s plastikom, kako je plastika primjenjivija i jeftinija u odnosu na klasične građevinske materijale, a kako su i kupci uvidjeli kako je takav način gradnje jeftiniji i rezultirao je građevinama čije je korištenje dugoročnije i također znatno jeftinije (uštede na održavanju i energiji) te se štede prirodni resursi - što upravo jest ekološki, tako je potražnja i primjena plastike i plastičnih proizvoda u građevinarstvu rasla s tendencijom dugoročnog rasta.

    "Plastika igra uzbudljivu i ima rastuću ulogu u građevinarstvu širom svijeta, posebno što pametna (smart) rješenja u dizajnu pojedinih proizvoda unapređuju ekološku i energijsku učinkovitost građevina" - zaključuje Carteaux. "Nužna je daljnja uska suradnja plastičarske industrije s građevinskim inženjerima i arhitektima na razvoju građevinskih materijala kako bi se pronašla nova rješenja i poboljšanja. Plastičarska industrija ima kvalitetan, svestrani i ekološki odgovoran materijal - te će stoga plastičari značajno povećati svoju prisutnost u građevinskom sektoru u godinama koje dolaze."



    Izvor:
    Plastics Today:
    Home, sweet plastic home


    - 21:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #
  • Meni novost za plastiku u gradjevinarstvu! (annaboni 27.01.2016. 23:31)
  • @Anči, siguran sam da ti nije novost, samo nisi razmišljala na taj način. Siguran sam da znaš za PVC stolariju, za PVC oluke i gurle, za fasadnu izolaciju od stiropora i bezbroj drugih plastičnih dijelova. Čak se i čelične konstrukcije plastificiraju kako bi se zaštitile od korozije. Samo pogledaj oko sebe ili kad izađeš na ulicu. Sva ova energijska obnova kuća zasniva se na plastičnoj (stiropor) izolaciji. I da ne nabrajam. Danas se sve kanalizacijske cijevi izrađuju od PVC-a, a sve vodovodne cijevi od polietilena visoke gustoće, istog onog polietilena od kojeg se izrađuju tanke vrećice. Nema više pocinčanih cijevi. A siguran sam da si vidjela da je sva elektro instalacija provučena kroz plastične cijevi odnosno bužire, a i te električne žice izolirane su plastikom. Itd., itd. (Plastik 27.01.2016. 23:55)
  • Ima li u laminatu plastike ? Pozdrav veliki. (Mela 28.01.2016. 15:01)
  • @Mela - zavisi, većina onih koje sam ja do sada vidio su od iverice - dakle drvene piljevine prešane s ljepilom, a gornji dio prekriven furnirom, ali sve više i više se na tržištu pojavljuju plastični laminati koji su gotovo identični onim drvenima. (Plastik 28.01.2016. 22:13)
  • Hvala Plastiku za ovaj tekst. Građevinarstvo je po potrošnji plastike na drugom mjestu, odmah iza ambalaže. Izvrsna vijest za hrvatsko općinstvo. Ukidaju se udruge i časopisi koji misle o plastici drugačije od vladajućih. Uskoro će Udruženje za plastiku i gumu pri HGK biti jedini izvor svih informacija o plastici. Dokazali su se kao najmoćniji predstavnici. Posebno na području obrane plastičnih vrećica, jer je Hrvatska jedina glasala protiv njihove zabrane. Što je pritom Plastik sa svojim portalom uz pomoć nekolicine zaljubljenika u plastične vrećice odlučujuće pridonio svojim portalom stvaranju takve atmosfere, to nije nitko priznao. (ranko rabačević 29.01.2016. 09:46)
  • @Ranko - vremena se mijenjaju, mijenjaju se prioriteti, mijenjaju se ljudi. Dolaze nove generacije koje će, siguran sam, "zelenije" promišljati svijet oko sebe. A to "zelenije" znači više i odgovornije s plastikom. Možda će to mladi bolje. Treba im dati priliku.

    Na žalost sadašnje stanje svijesti zapadnog društva u potpunosti je usmjereno samo na interes i to materijalni. Ja se samo nadam da ćemo uspjeti mlađim kolegama dokazati da upravo njihov interes ostvaruje plastika - interes u širem smislu riječi, a ne samo čisti materijalni. A taj interes se očituje u primjenjivosti, praktičnosti, energijskoj učinkovitosti, čuvanju prirodnih resursa, iskoristivosti pa i ponovnoj, jednostavnosti, kvaliteti, zdravstvenoj ispravnosti jednom rječju ekološkoj prihvatljivosti - a sve to imaju plastika i plastični proizvodi. Samo malo više se mora poraditi na ljudskoj odgovornosti.

    Mi smo nekoliko puta uspjeli. "Došli smo na svoje" s PVC-om, s primjenom plastike u energijskoj obnovi kuća, i sad na kraju s vrećicama - može se ako se pametne glave slože. Vjerujem da će mlađi moći se složiti.

    A siguran sam da im tom prilikom i mi stojimo na raspolaganju. (Plastik 29.01.2016. 22:42)
  • srijeda, 20.01.2016.

    Zanima me Vaš komentar

    Pogledao sam dokumentarac "Vreće su za smeće" odnosno u izvorniku "Bag it" prikazanom večeras na HTV 1 (kako sam i najavio u jučerašnjem postu).

    Kako sam i pretpostavljao, korišten je cijeli niz "činjenica" koje su više puta na ovom blogu opovrgnute. S dokazima. Počev od lažne teze da proizvodnja plastike nepovratno troši prirodne resurse (fosilna goriva) koji su neobnovljivi, do stalnog upozoravanja o ugroženosti životinja. Jer, ako što troši te nepovratne prirodne resurse je naše grijanje i vožnja, a životinje su najviše ugrožene zbog našeg lova, ribolova i krivolova ili drugih naših aktivnosti kao što su gradnje prometnica, naselja, sječa šuma, itd.

    Ipak cijeli niz iznesenih podataka je točan, pa je cijeli taj komplot točno-netočnih podataka, odnosno faktoida prikazan u klasičnoj maniri manipulacije medija kako je to odlično definirao Noam Chomsky, o čemu je također više puta pisano na ovom blogu. Pomiješaj točne i netočne informacije, obilato koristi riječ može te slikovnim ekstremima potkrijepi tekst, itd.

    Ono što se nameće kao pitanje prije bilo kojeg daljnjeg razglabanja je: "A što umjesto plastike?" To je ključno pitanje. Hoćemo li trošiti ogromne količine goriva za prijevoz staklene ambalaže, hoćemo li uništavati šume i trošiti ogromne količine kemikalija da bi proizveli neupotrebljivu papirnatu vrećicu ili ćemo trošiti i zagađivati ogromne količine vode, uz iznimno nehumane uvijete rada da bi proizveli platnenu vrećicu odnosno torbu?

    I autor ovog bloga iznimno se zalaže za načine postupanja objedinjenih u 5R koncept: - Reduce, Reuse, Renew, Recycle, Recover - dakle: smanji, ponovno upotrijebi, obnovi, recikliraj (mehanički oporabi) i oporabi do preostatka. A to je samo usput spomenuto u cijelom filmu.

    Vrlo je važno naglasiti da su dvije stvari postale vrlo jasne, ako ih se pokuša sagledavati s objektivne strane. A to je - plastika nije sama došla u mora i okoliš, već smo to mi bacili, a najveći utjecaj tome je nepostojanje sustava prikupljanja i obrade otpada. A takvi moderni sustavi omogućiti će odvojeno prikupljanje iskorištene plastike i onda tu plastiku mehanički reciklirati (dobiti ponovno sirovinu i proizvode) ili termički obraditi odnosno spaliti (dobiti ponovno energiju).

    Niti za jednu stvar - niti za naše ponašanje, niti za nepostojanje sustava - plastika nije kriva. Krivi smo mi, naše ponašanje, naša neodgovornost i nemar pa čak i siromaštvo. Istovremeno, plastika nam je donijela nebrojene koristi, unijela revolucionarne promjene u naše živote, donijela unapređenja životnog i zdravstvenog standarda, dala nemjerljiv doprinos zaštiti okoliša, očuvanju resursa i štednji energije.

    Stoga, sve naše aktivnosti treba usmjeriti na razvijanju sustava odvojenog prikupljanja otpada i slijedom toga recikliranju. Zar primjer Hrvatske s PET ambalažom nije najočitiji dokaz uspješnosti takvog sustava. Dakle može se, unatoč blentavoj odluci ministra na odlasku da iz sustava povratne PET ambalaže izbaci PET ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Umjesto da takav sustav proširi na svu plastičnu ambalažu, on ovaj uspješni model reducira - po tko zna čijem nalogu.

    Zanima me Vaše mišljenje.


    P.S. - Ako niste pogledali ovaj dokumentarac, možete pogledati talijansku verziju na YouTube - Bag it (in italiano) ili englesku verziju na Bag it web portalu.


    - 23:04 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Pogledao sam ga i neprestano si mi i ti i tvoj blog bili na pameti. Što reći: najiskrenije i jedan i drugi ste po mom sudu ekstremni, autor na jednu stranu ti na drugu.
    Slažem se s tobom da plastika kao plastika nije odgovorna za zagađivanje okoliša, jednako kao što ni šibica nije odgovorna ako netko s njom zapali, primjerice, šumu.

    Notorna je činjenica da su za zagađenje, ne samo plastikom, krivi ljudi i da se Planet može spasiti od uništenja otpadom (ako ga prije toga ne uništi neka druga prirodna sila) jedino tako da nestanu ljudi. Jer sve mjere koje ljudi poduzimaju mogu utjecati samo na to da li će do uništenja doći prije ili kasnije. Iskreno se nadam da će Priroda, Svevišnji ili tko zna tko naći načina da ili urazumi ili odstrani uništavače Planeta. Jer, kao što u jednom svom 'mudroslovu' kažem:
    Čovjek je jedino biće koje uništava Planet i jedino koje može vidjeti i doživjeti njegovu ljepotu. Nije li to apsurd. (semper_contra 20.01.2016. 23:37)
  • Mene je stalno iritirala ta česta "emocijska" (!) manipulacija poluistinama pa su me morali "stišavati". Čak i očigledne (?) i zastrašujuće istine bile su garnirane s bljeskovima bijelih laži. Da se valjda pogorša utisak.

    Ipak, na samom kraju (mi) je njegov "rezime" donekle popravio dojam o sâmom filmu, kao i "zanimljiva" istina koju je izrekao (pogotovo za Amerikance): "Simplify your life...!".
    Naravno u kontekstu teme. (Bergaz 20.01.2016. 23:51)
  • Sve se na ovom svijetu , pa tako i pretjerana uporaba plastike događa zbog profita, a onda se opet u službi tog istog profita radi sve ostalo od znanstvenih opravdanja do teorija zavjere, plastika ima dobrih i loših strana a koristit će se u ovoj mjeri, većoj ili manjoj ovisno o generatorima profita (FreshCaYg 21.01.2016. 07:13)
  • Gledala sam neki prilog na preskok jer mi je skakao po nervima i mislila na tebe:))
    Koliko sam ja shvatila (plavuša) ako hoćeš muško potpmstvo pij iz plastične boce i jedi iz plastikanera.
    Sad mi je jasno zašto smo od 11 pilića dobili 9 petlića. Dobiće porculansko posudje...
    Sve u svemu, ne volim drastične izjave. Da je idealna plastika, vjerovatno nije, ali i da je toliko opasna isto nije moguće, jer bi čovješanstvo nestalo za dvije generacije. Odgovor čime zamjeniti plastiku, nije bitan onom ko je dao taj prilog.Plastika je u svim porama našeg života, a njen nestanak vratio bi nas mnogo godina u nazad. Samo u mojoj profesiji, apoteka, biohemijskka laboratorija, nastao bi kaos. Sjećam se početka rada u laboratoriji sa staklenim pipetama. Ne bih se vratila u to doba...duga objašnjenja... (mecabg 21.01.2016. 07:16)
  • Tebe bih citirala: "Niti za jednu stvar - niti za naše ponašanje, niti za nepostojanje sustava - plastika nije kriva. Krivi smo mi, naše
    ponašanje, naša neodgovornost i nemar pa čak i siromaštvo." (Lastavica 21.01.2016. 07:34)
  • ti imaš koristi od plastike, od plastike živiš, pa je logično da je angažirano braniš, često i sam služeći se poluistinama, prenaglašavajući ono pozitivno (i azbest je koristan. ali opasnost daleko premašuje korist), umanjujući negativno. svi bi trebali pogledati brojne dokumentarce, bez teksta i manipulacija-sama slika govori tisuće riječi, na primjer veliki ploveći otoci plastike u Pacifiku, površinom dvostruko veći od SAD. plastika je nerazgradiva, u morima i oceanima se neprestano otkidaju komadi u sve sitnije, a živi organizmi u moru plastiku jedu,gutaju, postaju i sami otrovno plastični, pa je šest puta više plastike u oceanima nego planktona. (Wall 21.01.2016. 09:25)
  • Gledala sam dokumentarac o ne pijenju iz plastičnih boca......Gje je istina ? (annaboni 21.01.2016. 09:27)
  • gledala sam film, ali ne cijeli ... no, uvijek se ježim na one slike kad jadan galeb ili pelikan proguta onu tanku plastičnu vrećicu i umire u mukama (shadow-of-soul 21.01.2016. 15:03)
  • Plastik je izvrsno napisao da je to faktoidna emisija, pola istina pola laž. Pa naravno da postoje uvijek plusevi i minusi plastike. Nije plastika za sve svrhe. Ali ju ne treba bacati. Posebno ne u more. Ali i toma će se razgraditi istina trebati će dulje vrijeme od papira, ali bitno kraće od keramike. Hvala Plastiku na ovom komentaru. (ranko rabačević 22.01.2016. 19:20)
  • utorak, 19.01.2016.

    Vreće su za smeće


    Najava događaja



    Sutra na 1. programu Hrvatske televizije u 20:02 sati možemo pogledati američki dokumentarni film "Vreće su za smeće" odnosno u originalu "Bag it"


    HTV na svojim web stranicama najavljuje ovaj dokumentarac sljedećim riječima:

    Ova filmska priča prati Jeba Bernera, prosječnog Amerikanca, koji, doduše, nije radikalni borac za zaštitu okoliša, nije od onih koji grle drveće, ali se zakleo da će prestati koristiti plastične vrećice. U razmišljanjima o svim vrstama plastike ova ga jednostavna odluka vodi na put oko svijeta, s ciljem da razotkrije složenosti našega plastikom zaluđenog svijeta. Kad to putovanje poprimi osobni pečat, Jeb uvidi koliko smo ogrezli u ludilu za plastikom, ali i kako bi se to moglo promijeniti. I to odmah, smjesta!

    Film preispituje koliko se u našem društvu plastika rabi i zlorabi. Filmska ekipa bavi se svim aspektima plastike u našem društvu: mentalitetom bacanja, kulturom lagodna života, pretjeranom potrošnjom nepotrebnih, jednokratnih proizvoda i ambalaže - stvari kojima se poslužimo samo jedanput, a onda bez razmišljanja odbacujemo. A kamo to? Na odlagališta smeća, u već prepune rijeke, na otoke smeća u oceanima pa čak i u svoja otrovima prožeta tijela. Na svome zadatku prikupljanja podataka Jeb putuje diljem svijeta, i ne znajući da nakon svoje jednostavne odluke na plastiku više nikad neće gledati istim očima!

    Jebove spoznaje su šokantne:
    • Prosječni Amerikanac iskoristi 500 plastičnih vrećica godišnje, i to za prosječnih 12 minuta korištenja prije bacanja.
    • Dva milijuna plastičnih boca se u Americi koristi svakih pet minuta. Reciklira se manje od 25% te količine.
    • Prosječni Amerikanac godišnje proizvede 365 kilograma ambalažnog otpada, kao svoj doprinos za odlagališta otpada.
    • Godišnje u oceanima završi 7.000 tona smeća.
    • Plutajući otok plastike i ostalog naplavnog otpada koji se u vrtlogu kreće u području sjevernog Tihog oceana dvaput je veći od površine Teksasa.
    • Plastika sliči na plankton, hranu za ribe, a sada u nekim dijelovima oceana ima 40 puta više plastike negoli planktona. Na taj način plastika ulazi u naš prehrambeni lanac.
    • Procjenjuje se da godišnje 100.000 morskih sisavaca i ptica ugiba zbog gutanja plastičnog otpada ili zapletanja u plastiku.
    • Plastične vrećice izrađene su od fosilnih goriva kao što su nafta i prirodni plin, koji su neobnovljivi izvori energije.
    • Sjedinjene Države nekoć su bile najveći izvoznik nafte na svijetu. Danas su najveći uvoznik.
    • Nakon uvođenja poreza na plastične vrećice za jednokratnu uporabu, u Irskoj se njihova potrošnja smanjila za 90%.
    • Kina je 2008. zabranila ultra tanke plastične vrećice. U prvoj godini ove prakse zabilježeno je smanjenje potrošnje od 40 milijuna vrećica.



    Pozivam sve čitatelje ovog bloga da odvoje sat vremena i pogledaju ovaj dokumentarac. Prema najavi očekujem da će biti zanimljiv, ali zasnovan na krivim postavkama. Eto, molim Vas da ga pogledate, a sutra možemo svi zajedno prokomentirati.


    - 20:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #
  • Baš sam pomislio na tebe kad sam neki dan čuo najavu dokumentarca...
    Za sada... u ovako opsežnom (citiranom) uvodu vidim da se reciklaža spominje samo jedanput i to poput nemoćnog 'slijeganja ramena': "Reciklira se manje od 25% te količine..." (Splitkarenje 20.01.2016. 00:32)
  • utorak, 05.01.2016.

    Al' će neko omastiti brkove

    Naši (bivši) plastičari - DINA d.d. u stečaju





    Zatvaranje pogona Dina Petrokemije i briga o kemikalijama
    procijenjeni na 10 milijuna eura



    Troškove zatvaranja pogona Dina Petrokemije d.d. u stečaju i zbrinjavanje otpada i kemikalija ovlaštena tvrtka procijenila je na 10 milijuna eura, zaposlenim vatrogascima kasni plaća, a novi sigurnosni problem je što osobe koje rade na dokumentaciji za LNG terminal na previđenu lokaciju ulaze iz Dine, izjavila je u ponedjeljak stečajna upraviteljica Marija Ružić.

    Na pitanje o tijeku stečajnog postupka u Dini, stečajna upraviteljica rekla je za Hinu kako još nije riješeno čuvanje i briga za opasne kemikalije. Istaknula je da je cilj stečajnog postupka unovčiti imovinu i namiriti vjerovnike, ali to se u Dini "pretvorilo u nešto posve drugo, kao što je rješavanje problema sigurnosti".

    Procjenu po kojoj bi zatvaranje pogona, sanacija terena te briga za otpad i kemikalije stajali oko 10 milijuna eura izradila je riječka tvrtka DLS, rekla je stečajna upraviteljica i dodala da bi se država, nakon sanacije prostora, po zakonu, prva namirila iz prodane imovine, prije razlučnih vjerovnika.

    Istaknula je da se sada pojavio još još jedan problem - sigurnost ljudi koji rade na dozvolama i istraživanjima za LNG terminal, koji na predviđenu lokaciju terminala dolaze preko Dinina ulaza. Drugi ulaz, dodala je, nije uređen i manje je pristupačan, o čemu je, kako je rekla, obavijestila sve mjerodavne sa zahtjevom da se s tim u vezi nešto poduzme.

    Inače, Dina je suvlasnik s 18,5 posto udjela u društvu Ćuf d.o.o. iz Omišlja, koji je vlasnik zemljišta za gradnju LNG terminala, a ostatak drži talijanski Adriaoil u vlasništvu Diokija. Zemljište za terminal je, pak, pod hipotekom Hypo banke.

    Marija Ružić rekla je kako je, iako je od početka studenoga Ministarstvo zaštite okoliša preuzelo skrb o nadzoru uskladištenih kemikalija, novac za plaće 13 vatrogasaca za studeni uplaćen vatrogasnoj zajednici tek 31. prosinca. Zato je zatražila, a Trgovački sud u Rijeci je odobrio, da se vatrogasci u siječnju ponovno zaposle u sklopu stečajnog postupka. Osim 13 vatrogasaca, Dinu čuva još šest kontrolora i dva čuvara na ulazu.

    Stečajna upraviteljica istaknula je da ljudi koji sada nadziru Dinu ima dovoljno, ali nije riješeno njihovo financiranje budući da 200.000 kuna, koliko je potrebno na mjesec, nije moguće osigurati iz stečaja.

    Po njezinim riječima, na Trgovačkom sudu u Rijeci za 3. veljače najavljena je skupština vjerovnika na kojoj će se od njih zatražiti da se konačno očituju o sudbini Dine. Ocijenila je da se imovina Dine, nekretnine i pogoni ne mogu prodavati dok na Općinskome sudu u Krku ne završe ovršni postupci koje su pokrenuli razlučni vjerovnici Hypo Zagreb, HEP Opskrba i HEP ODS.

    Pošto je u lipnju prošle godine pokrenut stečaj Dine, stečajna upraviteljica prijavila je nedostatnost stečajne mase za namirenje dospjelih i predvidivih obveza, pozvala je vjerovnike da daju svoje mišljenje o toj prijavi te je Trgovačkome sudu u Rijeci uputila zahtjev za obustavu stečajnog postupka.

    Na prvom ročištu priznate su ukupne tražbine vjerovnika od 2,5 milijarde kuna, utvrđeno je da je sva imovina procijenjena na 462,6 milijuna kuna pod hipotekom te da razlučni vjerovnici potražuju 670 milijuna kuna. Skupština vjerovnika Dine odlučila je početkom listopada o gašenju djelatnosti u Dini, a vjerovnici bi se trebali očitovati o tome hoće li se stečajni postupak nastaviti ili obustaviti.

    Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od 1. studenoga lani preuzelo je nadzor nad pogonima Dine, to jest obvezu angažiranja zaštitarske tvrtke i financiranja vatrogasaca. Tada je izvijestilo kako je u dotadašnjim inspekcijskim nadzorima utvrđeno da u Dini, sve dok se opasne kemikalije propisno nadziru i skladište, nema opasnosti za život i zdravlje ljudi.



    Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
    Zatvaranje pogona Dina Petrokemije i briga o kemikalijama procijenjeni na 10 milijuna eura


    - 11:57 - Komentari (6) - Isprintaj - #
  • Kolikogod ne znam puno o tome što pišeš, evo mi prilike da te pitam :

    1. di si bio cilo ovo vrime kad te ne vidjeh na blogu ? (annaboni 05.01.2016. 12:35)
  • a šta drugo reći, nego da ideš kod nove vlasti i pokušaš učiniti nešto da se dina spasi. naime, stečajna nema pojma da sve može profunkcionirati i bez gašenja.. kako se lenac oporavio, jer je stečajni znao znanje... a danas je tamo moglo biti najobičnije privezište za barčice.. ovako, brodogradilište radi... ajde, stečajna nema što izgubiti, a može puno napraviti... (lion queen 05.01.2016. 15:29)
  • Baš me zanima koliko je ovlaštena tvrtka do sada izradila planova sanacije pogona iste ili slične vrste, ili koliko je planova sanacije uopće izradila, i temeljem kojih referenci je dobila navedeni posao. (FreshCaYg 05.01.2016. 15:50)
  • Sretna nova godina Plastiku. Vratio se s dva vrijedna teksta. Jedno pitanje ostaje otvoreno. Zašto novinari ne žele učiti, pa kada im se i nudi. Pa pišu PVC boce, Bilo ih je nekada, npr. za ulje, ali ne i sada. Negdje sam pročitao da je prvi članak o PVC bocama bio tema u jednom tehničkom tjedniku negdje 1967. A sada izgleda da će posao od dosadašnjeg ministra zaštite okoliša preuzeti mostovac, poznat po razvoju sustava trebam 3 kante. A ne želi poduprijeti hrvaski sustav s jednom kantom. (ranko rabačević 06.01.2016. 07:42)
  • A štro drugo nego ustvrditi da su politika i život dva paralelna svijeta! Sretna ti nova godins! (Sjećanje i osvrti 09.01.2016. 22:48)
  • Budući da sam završio niz priča o Nenadu želim ti se na kraju zahvaliti na svraćanju na moj blog i ostavljenom tragu. Btb! (B-612 17.01.2016. 20:04)
  • ponedjeljak, 04.01.2016.

    Završila slavlja, ostalo smeće

    … odnosno, završili mandati, ostale posljedice (promašenih) odluka



    Jedna od mjera kojima se još uvijek tehnički ministar Zmajlović hvali je uvođenje reda u sustav ambalažnog otpada, u kojem vrlo značajan dio ima otpadna plastična ambalaža. Jedna od odredbi je i ukidanje naplate naknade od 50 lipa na PET ambalažu u koju se pakira mlijeko - jer, kako su obrazlagali, mlijeko će pojeftiniti.

    Svojevremeno je beogradski satiričar Vlada Bulatović Vib napisao odličan aforizam koji kaže: "Koliko god me rasplaču poskupljenja, toliko me nasmeju obrazloženja". Tako je bilo i s ovom odlukom o ukidanju naknade. Sreća da sam se nasmijao tome, jer da nisam, shvatio bih to kao uvredu zdravoj pameti.

    Više o tome sam pisao u postu "Zašto rušite sustav?" koji je prenesen na više drugih portala, pa ne bih više o vrijeđanju zdrave pameti i prosječne inteligencije.

    Ali, izgleda da nisam jedini. I čitatelji 24sata osjećaju se uvrijeđenima odnosno prevarenima. Evo člančića:




    Pitam sve čitatelje - jeste li primijetili to navodno smanjenje cijene mlijeka za 50 lipa? Ja nisam.


    PS - u tekstu se navodi "PVC ambalaža", što naravno nije točno, radi se o PET ambalaži, ali na žalost, neki novinari još uvijek misle da postoji "drveno staklo", a sva plastika im je PVC.


    - 13:25 - Komentari (5) - Isprintaj - #
  • Na stranu "živa istina" o kojoj govoriš, ali ovdje je, "ajde de", ta hrpa plastičnih boca (ipak) u ili oko kontejnera ZA PLASTIKU te će, ukoliko služba za odvoz slijedi protokol, one (ipak) završiti u nekoj reciklaži, a ne u moru ili nekoj jarugi pokraj puta!
    Po tome smatram konkretan članak neprimjereno senzacionalističkim (24 sata, he he!) jer kontejner ZA PLASTIKU nije kontejner za OTPAD kako to članak sugerira (koristeći čak i nepismen izraz ODPAD)! (Splitkarenje 04.01.2016. 13:53)
  • Pa zar psotoji neki 'hlebinac' koji je povjerovao da će mlijeko pojeftiniti za 50 lipa. Pa da I JE, daleko je veća šteta od ukidanja naknade nego što bi ljudi imali od pojeftinjenja litre mlijeka za 50 lipa.
    A što se tiče V.B. Viba ne mogu a da ne spomenem njegov, za mene najbolji aforizam: "Da je 1943. godine bilo toliko partizana koliko ih je 1945. godine bilo iz 1943. mi bi rat dobili mnogo prije 1945." Svaka sličnost s situacijom u Domovinskom ratu je slučajna. (semper_contra 04.01.2016. 14:15)
  • ma ništa nikada neće pojeftiniti, sve može samo biti skuplje.. tako je ova taritaš uvela obvezno energetsko certificiranje ljetnih soba, jer ljudi zarađuju od iznajmljivanja turistima... a ne reče da ti ljudi trebaju živjeti 10 mjeseci u godini, od novca koji dobiju iznajmljivanjem soba mjesec i pol dana, ako ih vrijeme posluži toliko.. naravno da je taritaš dovukla svoju guzicu bez rotirke s lošinja, zašto nije ostala na tom lošinju, to ne kaže.. ne kaže da na lošinju u zimskom periodu nema psa na ulici!!! (lion queen 04.01.2016. 14:21)
  • Blago vama, pojeftinilo vam mleko. ovde je obogaćeno aflotoksinima. Zakonski može biti deset puta više, nego u normalnim zemljama... (mecabg 04.01.2016. 14:51)
  • Sviđa mi se citat! Kako je krenulo vratiti ćemo se na pakiranje mlijeka u vrećice. Moja baka za svaki slučaj još uvijek čuva onu narančastu posudu. (Superwoman 04.01.2016. 17:23)
  • DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraĹľe blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica