Plastično je fantastično

petak, 27.03.2015.

Korisna rješenja uvijek su jednostavna

Plastika to omogućava



Plastični čep u obliku tuša za vodu



Inovator Tim Jeffrey razvio je i patentirao novo rješenje za pranje i tuširanje, kada su vodeni resursi ograničeni. Radi se o plastičnom čepu u obliku tuša koji se stavlja na plastenke vode te se omogućava racionalno korištenje.

Ovo rješenje posebno je primjenjivo za korištenje brojnih agencija i udruga koje pružaju pomoć u siromašnim i zabačenim krajevima, izbjegličkim logorima, vojnim terenima, svugdje gdje pitka voda nije dostupna već se pribavlja u plastenkama.

Na ovu jednostavnu, ali vrlo korisnu ideju ponukale su ga snimke izbjegličkih kampova na Bliskom i Srednjem Istoku. Čep-tuš koji se postavlja na plastenku omogućava racionalno korištenje vode. Omogućeno je 10 puta dulje korištenje iste količine vode. Odnosno, čep-tuš će 1 litru vode propustiti za 1 minutu i 12 sekundi.

Plastični tuš-čep izrađen je od polipropilena (PP) za što je potrebno oko 20 grama sirovine. Jednake je mase kao i prazna PET plastenka od pola litre.

Prve količine tuš-čepova već su poslane u izbjegličke kampove u Sudanu i Jordanu. Odziv s terena je vrlo pozitivan.

Velika i korisna rješenja najčešće su do banalnosti jednostavna. Samo se toga treba sjetiti i dobro promovirati. A plastika to omogućava.


Izvor:
Plastic and Rubber Weekly:
Bottleshower device helps ration water


- 11:59 - Komentari (8) - Isprintaj - #

srijeda, 25.03.2015.

Koliko je kanti potrebno?

Odvojeno prikupljanje otpada



Koliko treba zapravo spremnika za razvrstavanje otpada na izvoru? Za odlaganje treba uz uobičajene za staklo (barem 2) i papir, barem 7 spremnika za plastiku, posebni za gumu te barem jedan spremnik za metale. Biorazgradljive vrećice također zahtijevaju još jedan spremnik. Zbog sve starije populacije potreban je barem jedan spremnik za pelene…




Piše: prof. dr. Igor Čatić



Povod za ovaj tekst je emisija 3. element o otpadu. U kojoj je javnosti predstavljeno, među ostalim, bitno jeftinije patentirano rješenje njegovim gospodarenjem. Koliko treba spremnika za predloženi način gospodarenja, npr. u Zagrebu? Ponovno je ukazano na važnost precizne terminologije. Posebnost emisije je nastup profesionalca u gospodarenju otpadom.


Zeleni urlatori napadaju međutim plastične vrećice kojih ima ispod pola posto. Otpad od vrećica je pritom neopasan, za razliku od također organskog otpada, pelena


Na Trećem programu Hrvatske televizije 10. ožujka 2015. emitirana je emisija 3. element posvećena temi gospodarenja čvrstim komunalnim otpadom. U emisiji je konačno nastupio profesionalni stručnjak za područje gospodarenja otpadom. Dr. sc. Viktor Simončič doktorirao je u SR Njemačkoj osamdesetih godina i trajno djeluje na tom području, ne samo u Hrvatskoj već i šire. Najvažnije je da posjeduje veliko vlastito praktično iskustvo. A to baš i nije preporuka u ovoj sredini.

Valja citirati jednu misao uglednog retoričara prof. Ive Škarića. Na pitanje zašto insistirati na terminologiji, odgovorio je: »Insistiranje na terminologiji je prvenstveno u funkciji rangiranja pojmova. A ono pak u funkciji donošenja (političkih) odluka (1990.)«. Kako je to povezano gospodarenjem otpadom?


Slabosti obrazovnog sustava

U emisiji koja je bila izvrsna, zabilježena je i jedna slabost. Nitko od četvorice sudionika očito si nikada nije postavio pitanje koji je nadpojam za biootpad, papir ili polimeri. Treba unaprijed napisati, zapravo nitko od njih nije kriv, osim sustava obrazovanja. Koje ima dvije slabosti. Nikada nije postavljeno pitanje zašto se razlikuju tvari, materijali i tvorevine na one metalne i nemetalne. No sada više nema izgovora, načinjena je nova razredba tvari, materijala i tvorevina na one polimerne i nepolimerne. Koju je u samo mjesec dana prenijelo više od dvadeset portala. Nemoguće je i nepotrebno u okviru ovog teksta tumačiti sve pojedinosti nove razredbe, dovoljno je kazati. Postoje organski i anorganski polimeri i nepolimeri. Pa kako se to odražava na sistematizaciju čvrstog otpada (eng. solid waste). Sudionici su često upotrebljavali umjesto plastičnog otpada sintagmu polimerni otpad. Na prvi pogled ništa neuobičajeno, pa i u svjetskoj literaturi.

Sva plastika, organska i anorganska su polimeri, ali svi polimeri nisu plastika i guma. Pojednostavljeno, plastični otpad kojeg čini šest najučestalijih vrsta plastike, organski je otpad. Ravnopravan s biootpadom koji može biti biljnog ili životinjskog podrijetla. I papir je organski polimer. U razgradnji nekih vrsta polimera, poput bioplastike sudjeluju i mikroorganizmi, također organski biopolimeri. Zaokruženosti radi, prvi organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline, stari 4 milijarde godina. Dakle sve je to organski otpad. Najprošireniji anorganski otpad je onaj betonskih tvorevina, ali i oni na osnovi gline ili gipsa. Konačno staklo je također anorganski polimer kao i keramika.


Kada bih se kandidirao za gradonačelnika Zagreba…

Koliko treba zapravo spremnika za razvrstavanje na izvoru? Za odlaganje treba uz uobičajene za staklo (barem 2) i papir, barem 7 spremnika za plastiku, posebni za gumu. Polistirenska jogurt-čašica zatvorena je s metalnim poklopcem, dakle barem jedan spremnik za metale. Biorazgradljive vrećice također zahtijevaju posebni pristup, još jedan spremnik. Zbog sve starije populacije potreban je barem jedan spremnik za pelene. Kojeg već sada ima signifikantna količina u zagrebačkom otpadu, više od 5,5 posto. Zeleni urlatori napadaju međutim plastične vrećice kojih ima ispod pola posto. Otpad od vrećica je pritom neopasan, za razliku od također organskog otpada, pelena. Koji su od starijih ljudi puni lijekova, fekalija, urina itd. Dakle barem 14 spremnika. Uz naredbu da treba kod kuće kompostirati biootpad.


Ni ovo nije dovoljan broj kanti


Može li drugačije? Na temelju patentiranog rješenja jednog hrvatskog proizvođača opreme za gospodarenje otpadom, na izvoru treba samo jedan spremnik. Sve ostalo se obavlja u pogonima. Je li to science fiction. Jeste za hrvatske zelene i osobito političare. Kako je stručnjak čovjek iz dalekog grada, neka naši rješavatelji komunalnog otpada otputuju u Ganu da vide to čudo. Ili uskoro u Iran? Doboj i Novi Sad su preblizu. A postoji diljem svijeta već 60 takvih tvornica koje ispunjavaju zahtjev za praktički nultim preostatkom, glasoviti kriterij zero-waste.

Kada bih se natjecao za gradonačelnika Zagreba, važan element predizborne promidžbe bio bi: »Zagrepčani, riješit ću vam otpad nekoliko puta jeftinije od ostalih kandidata. Uz pomoć stručnjaka, poput doktora iz zaštite okoliša s praktičnim iskustvom i hrvatskog proizvođača potrebne opreme«.

Hvala urednicima emisije 3. element koji su doveli u emisiju dokazanog stručnjaka.


Napomena autora bloga:
S moje strane hvala neumornom profesoru Čatiću na njegovim prilozima koji obogaćuju sadržaj i ovog bloga i u svakom slučaju daju mu posebnu stručnu i znanstvenu težinu, prikazanu na, širokoj javnosti, prihvatljiviji način. Veselim se daljnjoj suradnji s profesorom koji odvaja vrijeme da široku javnost upozna sa stručnim argumentima.



Izvor:
ZG Magazin:
Odvojeno prikupljanje otpada: Koliko je spremnika zapravo potrebno?


- 23:32 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 24.03.2015.

Neželjene posljedice

Plastični humor








- 20:46 - Komentari (8) - Isprintaj - #

nedjelja, 22.03.2015.

Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić

Igor Čatić je konstruirao prvi kalup za injekcijsko prešanje plastomera kada je imao samo 19 godina, a prvu poluautomatsku ubrizgavalicu u svojoj 21. godini. Ubrizgavalica i kalup izrađeni su u alatničarskoj radionici Štanca Julia Čatića u Zagrebu, oca tadašnjeg studenta, a danas profesora Igora Čatića.

Prije studija usporedno je završio gimnaziju i izučio alatničarski zanat.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je 1960, a zvanje magistra nauke postiže 1970. obranom rada: Dopuna kriterija za izbor čelika za dijelove kalupa za preradu termoplastičnih masa injekcijskim prešanjem.

Zvanje doktora nauka stekao je 1972. odbranom doktorske disertacije: Wärmeaustausch in Spritzgie˛werkzeugen für die Plastomerverarbeitung (Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera) kod mentora prof. dr. G. Mengesa na Fakultät für Maschinenwesen RWTH u Aachenu u Nemačkoj.

Nekoliko godina radio je u gospodarstvu i Visokoj tehničkoj školi. Počev od 1971. predavao je na sveučilišnom poslijediplomskom studiju Makromolekularne znanosti. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavnik s područja proizvodnje plastičnih i gumenih proizvoda postaje 1974. U razdoblju 1977.–1982. voditelj je usmjerenja Prerada nemetala i vodi grupu predmeta pod nazivom Prerada polimera. Redovni profesor postaje 1986. Voditelj Katedre za preradu polimera bio je u razdoblju 1978.– 2001. Počev od 1995. voditelj je zajedničkog dijela studija strojarstva. Modul Tehnologija prerade polimera vodi na poslijediplomskom studiju počev od 1980. Laboratorij za preradu polimera osnovao je 1979, i bila je prva takve vrste u zemlji. Za redovnog profesora u trajnom zvanju izabran je 1997.

Predavao je preradu polimera i na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, odjeljenje u Sisku, Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, kao i u Slavonskom Brodu, Karlovcu i u Mostaru. Od 2005. predaje studentima arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 2008. predavao je studentima filozofije na Sveučilištu u Splitu. Vodio je brojne naučne projekte na osnovu natječaja koje su raspisivala ministarstva nadležna za nauku. Od 2007. do 2011 . vodio je projekt Primjena sustavnosne teorije u općoj tehnici. Aktivnu nastavničku karijeru završava 2006.

Profesor Čatić za sebe kaže da je znanstvenik i pisac. Voli jazz, posebno vokalni, i prvenstveno vokalistice. Počev od 1959. uređivao je radijske jazz emisije i predstavljao nove vokalne talente i nove ploče, najčešće iz svoje kolekcije. Ljubitelj je klasične muzike. Više od 40 sezona pretplatnik je na Lisinski subotom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a prati i prijenose iz njujorškog Metropolitana. Voli pisati. Kako naučne i stručne radove, knjige, tako i članke za širu javnost. Govori i piše njemački i engleski, čita i govori francuski, čita ruski.



Prvu knjigu Projektiranje kalupa za preradu termoplasta napisao je 1969. U njegovoj biografiji pod odrednicom Knjige, prilozi u knjigama, sudjelovanje u knjigama, skripta, bilježe se 52 izdanja.1

Među objavljenim knjigama ističu se: Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera (1985), Analiza injekcijskog prešanja polimera teorijom sustava (1991), Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala (2004). U svim prikazima profesionalne biografije navodi se da nijedna od tih knjiga nema uzora u svjetskoj literaturi. Treba spomenuti i knjigu Tehnika, temelj kulture (2003), kao i zbornik radova Filozofija i tehnika (glavni urednik, 2003).

Objavio je veliki broj originalnih znanstvenih radova, prethodnih priopćenja i autorskih pregleda. Radovi su mu objavljivani u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, SAD i Velikoj Britaniji.

Autor je 113 znanstvenih radova, od čega su 52 rada objavljena u inozemnim, a 61 rad u domaćim časopisima. Autor je i 210 znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova (82 rada na savjetovanjima u inozemstvu i 128 radova na savjetovanjima u zemlji).

Urednik je 97 zbornika i knjiga. Objavio je 185 stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, uključujući i radove s domaćih skupova objavljenih u časopisima, radove objavljene u zbornicima radova s međunarodnih i domaćih stručnih skupova.

Održao je 116 pozvanih predavanja (plenarnih i sekcijskih) na međunarodnim (40 predavanja) i domaćim skupovima (76), kao i 198 predavanja.

Terminološki rad je trajno područje djelovanja profesora Čatića. Objavio je 16 rječnika i 42 članka o stručnoj terminologiji. U razdoblju 1980.–1986. i 1992.– 1995. u časopisu Polimeri objavljen je Rječnik polimerijskog inženjerstva: englesko-njemačko-hrvatski. U suautorstvu sa svojom suprugom Rankom objavio je Englesko-hrvatski rječnik polimerstva (2002.), a 2009. Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva. Vodio je projekt Elektronički rječnik polimerstva, hrvatsko-englesko-njemački, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Posljednje zajedničko djelo profesora i njegove supruge je Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački s oko 12 500 hrvatskih, više od 22 000 engleskih i više od 28 000 njemačkih riječi, objavljen kao CD 2014. Sada je u pripremi internetska verzija.

Profesor je aktivno sudjelovao i u području normizacije. Pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo bio je, između ostalog, član Tehničkih odbora Plastika i guma i Plastične i gumene cijevi, a predsjednik Tehničkog odbora Plastika od 1993. do 2003.

Profesor Čatić veliku pažnju posvećuje i pisanju članaka o popularizaciji nauke i tehnologije. Broj od oko 700 takvih tekstova počev od 1966. impresivan je. Do 2012. najčešće je pisao za Vjesnik, a sada za Hrvatski fokus, Zg-magazin, Večernji list, pa i za ovaj blog (op.autora bloga), itd.

Značajne su i ostale profesorove aktivnosti, od predstavljanja knjiga, najčešće u časopisu Polimeri, preko pisanja komentara, mišljenja, uvodnika, prikaza skupova i izložbi, ostalih stručnih tekstova, intervjua, pa do javnih nastupa. Tu spada i osnivanje ljetnih škola i tečajeva u organizaciji DPG-a. Značajna je i aktivnost iz područja projekata, studija, analiza, vještačenja, konstrukcije i sl. Bio je član brojnih naučnih i programskih odbora naučnih i stručnih skupova.

Brojne su televizijske i radijske emisije u kojima je profesor Čatić gostovao. S gostovanjem u televizijskim emisijama započeo je 1989. i ostvario je oko pedeset nastupa, a radijskih gostovanja je oko 150.

Plastične vrećice i potreba proizvodnje dosta su zastupljene teme posljednjih godina u tekstovima ili nastupima u medijima. Poznati su profesorovi stavovi da nisu problem plastične vrećice, nego čovjek. Zalaže se i za sprječavanje eko-manipulacija s proizvodima agrokulture, za novu sistematizaciju materijala na polimere i nepolimere, umjesto na metale i nemetale i sl.

U pogledu društvenih aktivnosti profesor Čatić najviše je vezan za Društvo za plastiku i gumu .– DPG iz Zagreba, čiji je bio jedan od osnivača 1970, tada pod nazivom Društvo plastičara i gumaraca. U razdoblju 1999.–2011. u DPG-u bio je potpredsjednik, a sada je član Upravnog odbora i glasnogovornik Društva. Društvo DPG je 1980. osnovalo časopis Polimeri, gdje je obavljao različite dužnosti. Između ostalog član je Uredništva časopisa, urednik za inozemstvo i dr. Zaslužni je član (1976.) i počasni član (2001.) DPG-a. Član je i više drugih domaćih i inozemnih znanstveno-stručnih društava. Među njima je doživotni član Institute of Materials, Minerals and Mining (Velika Britanija), te je član VDI - Gesellschaft Kunststofftechnik (Nemačka) i Society of Plastics Engineers (SAD). Posebnost je dugogodišnje članstvo u Hrvatskom filozofskom društvu, gde je bio i dužnosnik.

Dobitnik je više vrhunskih priznanja za svoj znanstveni i društveni rad i doprinos. Primio je Orden rada sa zlatnim vijencem (1983) i Orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (2007). Republičku znanstvenu nagradu Nikola Tesla dobio je 1977, Godišnju državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti 1999, a Nagradu za životno djelo za doprinos tehničkoj kulturi Faust Vrančić 2005. Međunarodnu nagradu za obrazovanje SPE International Education Award primio je 1998. od Society of Plastics Engineers Int., SAD, i do danas jedini je dobitnik te nagrade izvan Sjeverne Amerike. Dobitnik je i brojnih drugih priznanja, povelja i zahvalnica DPG-a, FSB-a itd.

A kako profesora vide drugi? U brojnim tekstovima o profesoru Čatiću može se pronaći: angažirani intelektualac; jedan od posljednjih profesora iz plejade velikana koji su nekada bili jako čvrsto povezani s gospodarstvom; njegov se interes, angažiranost i rezultati prostiru od sveukupne tehnike i materijala do promicanja znanosti, kulture i filozofije… Vezano za profesorovu svestranost, sam ističe da je bavljenje sa sustavnosnom teorijom jako ugrađeno u njegov rad, te da je ta teorija osnova za jednu novu znanost koja povezuje sve raspoloživo znanje u novo znanje, a to je sintezologija. Zato sebe smatra sintezologom, što neki vide kao novi oblik renesansnog ponašanja.




Korišteni izvori:
Čatić, I.: Životopis i djelatnosti, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2013. i
Skupina autora: Drugi o Igoru Čatiću, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2014. 1

Napomena: Brojčani podaci obuhvaćaju razdoblje do 2012.

Priredila Aleksandra Mihajlović




- 22:22 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 19.03.2015.

Malo plastike i tople vode do sreće vode

Praktična plastika





- 21:40 - Komentari (9) - Isprintaj - #

utorak, 17.03.2015.

Lutke i polimeri

Piše: Prof. dr. Igor Čatić

Prvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač Petitcollin pred stotinu godina. Bila je načinjena od celuloznog nitrata i kamfora kao omekšavala. Te su se lutke proizvodile do 1960. i bile su simbol mnogih generacija. No 1959. pristigla je na tržište glasovita Barbika, načinjena od PVC-a. Sada, sto godina kasnije kada je nastupila renesansa bioplastike, isti francuski proizvođač donosi na tržište novu dječju lutku od nove, škrobne bioplastike i naglašava da se ta lutka može 100 % reciklirati.

Valja zaključiti. Bioplastične lutke nisu od danas, stare su najmanje sto godina. Ali nove generacije zaluđene ispiranjem mozga da sve mora biti „bio-“, „prirodno“, to ne znaju. I zato im se staro može prodati kao potpuno novo. Odakle ideja da se piše u ovom trenutku o lutkama i polimerima? To je samo nastavak autorove ideje o zabrani reklamiranja uzgojenih proizvoda kao prirodnih. O tome svjedoče dva, i to čitana teksta na portalu ZG-Magazin. A poticajna iskra za ovaj tekst je članak: The Eco-baby doll kojeg je objavio časopis Bioplastics Magazine (6/2012) u povodu stote obljetnice prve takve lutke. Ne samo usput, u tom sam časopisu, koji se isključivo bavi bioplastikom, objavio članak: Bioplastika da, ali i druga je plastika vrijedna (slobodan prijevod, 2011.).

Početkom 2013. objavljen je moj članak Stop greenwashing with agricultural products u jednom agronomskom časopisu u najvećoj zemlji Afrike, Nigeriji. Sadržajno vrlo blizak članku Ne ispirati mozak s proizvodima agrokulture. Nedavno je napisan tekst za glasilo jedne udruge u SAD pod radnim naslovom: Renesansa bioplastike – zaustavite ispiranje mozga. U njemu druga rečenica glasi: »Prisjećam se da se moja sestra tamo u davnini igrala, izrađeno suvremenim rječnikom ekološki osviještenih aktivista, s ekološkom dječjom lutkom«. Naime, u ovo vrijeme se obilježava stota obljetnica te celuloidne (bioplastika) dječje lutke podrijetlom iz Francuske. Ne znam je li to tada bio baš pretjerano elitni proizvod, dakle skupi proizvod, kakve su danas u tisku bučno reklamirane T-majice od »prirodno uzgojenog pamuka«.

No najprije zamišljeni dijalog s najžešćom kritičarkom tema mojih tekstova. Od jezika i filozofije do bioetike, pa i plastike te gume.

»Jesi li se zabunio s naslovom?« Ne. »A nemaš li ti pametnijeg posla nego se baviti s lutkama? Prodaješ nemilice još ono malo pameti što ti je ostalo. Ne bi li radije ukazao na trenutna promišljanja u ovoj prekrasnoj zemlji. U kojoj je trenutno jedna od najvažnijih strategija zdravstveni turizam, pa se organiziraju i nacionalni forumi. Ili se rade mudre strategije o obrazovanju do 2030. A tada će sadašnji polaznici malih škola ili predškola tek završiti srednje obrazovanje. Zašto radije ne objašnjavaš da razvoj tehnike, makar bi svi tu napisali tehnologije, ne omogućuje zapošljavanje prirodnog ljudskog bića, jer sve učestalije ga zamjenjuje kiborg poboljšanih svojstava ili robot?« Ne, želim pisati upravo o lutkama i polimerima. Da još jednom dokažem opravdanost nove sistematizacije tvari i materijala. U njoj postoje dvije skupine tvari i materijala, polimeri i nepolimeri i njihove kombinacije (kompoziti i hibridi).1 A bit će naveden najnoviji primjer još jedne eko-manipulacije, lansiranjem na tržište ekološke dječje lutke.


Etno, vojne i ine lutke – situacija s lutkama iz urnebesnih Mućki

Ima puno važnijih tema od lutaka i polimera

Kritičarka ima pravo, postoji puno važnijih tema. Ali ima i drugih aktualnih razloga za upravo ovu temu. Kada sam pročitao priču o novoj bioplastičnoj ekološkoj dječjoj lutki, nametnulo se pitanje. Zašto se naglašava dječja lutka? Zato, jer ima i drugih. I onda sam shvatio da baš i ne znam opisati sve situacije kada se javlja riječ lutka. Posebno da nikada nisam vidio podjelu lutaka.

Najprije valja razjasniti značenje riječi lutka. Na portalu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Riznica navedeno je 186 primjera uporabe riječi lutka. Valja navesti i barem jednu definiciju. Ono iz Anićeva rječnika. »Lutka (lutak) može biti 1. a – igračka za djecu, beba; b – figura trupa odrasle osobe, krojački model; 2. – osoba kojom drugi upravljaju, figura (1b); 3. a – naziv odmila; b – mlađa osoba slatkaste ljepote«. Navedimo i par citata iz Riznice. »Ona gospođica, fina gospodska kći, lutka« (A. ŠenoaKaranfil s pjesnikova groba), »Ono je dobro napravljeno, ali nije – živo! Lutka – bez psihe! « (M. Marjanović, Književne studije i prikazi). I dva novija primjera. »U Italiji je dugonosa drvena lutka Pinocchio i dalje u centru pozornosti« (Vjesnik on-line) i »Na maksimirskome stadionu jučer je pronađena obješena lutka na napuhavanje s užetom oko vrata i navijačkom bakljom među nogama. Lutka je bila odjevena u Hajdukov dres M. Hrgovića« (HINA).

Ne mogu zaobići jedan citat koji mi treba za tekst o kiborgoetici. Potječe od onog genijalca A. G. Matoša (Feljtoni i eseji). On glasi: »šoferi i aeroplanski krmilari (o. a. danas piloti) glavni ljudi budućnosti, da je žena rudimentarna pojava zrela za istragu (o. a. istrebljenje, uništenje, prema V. Aniću), da će se iskorijeniti osjećaji, kao dobrota i simpatija, i da će čovjek budućnosti, novi Prometej, biti lutka, obični automat, kao patka Vaucansonova. Pa ipak pored tih svih besmislica futurizam, produkt čistog francuskog uticaja na mladu Italiju, nije besmislica u cjelini kao pokret«.

Svako povezivanje lutke i prirodnog ljudskog bića znači povezivanje dvaju hvatljivih tijela načinjenih od polimera, pretežno od organskih biopolimera. U ovoj priči neće se osvrtati na riječ lutka u smislu »Ona gospođica, fina gospodska kći, lutka«. Međutim dugonosi drveni lutak Pinocchio jeste od interesa, jer načinjen je od organskog biopolimera, fitopolimera. Sve drvene igračke su dakle načinjene od fitopolimera.

Moguća je podjela lutaka u tri osnovne skupine: dječje lutke, lutke za odrasle i lutke koje predstavljaju figuru trupa odrasle osobe, krojački model. Za ove posljednje, moguć je i naziv modne lutke, pa čak i anatomske lutke. Postoje u krojačnicama lutke bez glava. U ovom slučaju je nebitno od čega su načinjene, možda sadrže koji metalni dio, ostalo su sigurno polimeri (drvo, tkanina, itd.).

Dječje lutke mogu biti načinjene od slame, pamuka, svile, plastike i gume. Po definiciji slamnate i tekstilne lutke su na osnovi uzgojenog fitopolimera. Postoje i kožnate lutke, dakle ponovno biopolimer animalnog podrijetla. No moguće je načiniti tekstilne lutke i od sintetskog tekstila, npr. od poliamidnih vlakana.

Posebnu, vrlo popularnu skupinu lutaka čine one načinjene od krutog PVC-a, visine oko 40 cm koje u cijelosti reproduciraju modu iz ranijih razdoblja. Te su lutke namijenjene odraslim sakupljačima.

Gene Marshall lutka (Wikipedia) >


Jednu skupinu lutaka čine one načinjene za osobnu uporabu odraslih. Prema Wikipediji te su lutke seksualne igračke. Odatle i nazivi: sex doll, love doll ili lutke za napuhavanje. Očito da je ona lutka s užetom oko vrata i navijač kom bakljom među nogama, odjevena u Hajdukov dres M. Hrgović a bila iz te kategorije, dakle lutka za napuhavanje. Te lutke postoje već od 17. stoljeća. Nazvane su damama za putovanja, npr. za potrebe mornara odvojenih dulje vrijeme od kopna. Bile su te dame načinjene prišivanjem dijelova odjeće ili od stare odjeće.

Suvremene lutke za napuhavanje načinjene su na osnovi vinila, lateksa (organski biopolimer) te osobito na osnovi silikona (anorganski polimer) koji omoguć uje visoki stupanj realnosti. U međuvremenu su te lutke za napuhavanje postale veliki biznis, pa su i sve usavršeniji materijali koji se upotrebljavaju u njihovoj proizvodnji a i ostali dio njihove opreme, npr. one od silikona, s unutrašnjim sustavom za postizavanje potrebne temperature unutar lutke. (Dodatak, tijekom 2013. te robotice nalik na ljudsko biće dobile su ime, ginolde. Muški roboti nalik na ljudska bića su androidi).

Tri osnovne skupine lutaka

Međutim osnovna je namjera ovog teksta napisati nešto podrobnije o dječjim lutkama. Prvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač Petitcollin pred stotinu godina. Bila je načinjena od celuloida, bioplastičnog plastomera (termoplasta) načinjenog od celuloznog nitrata i kamfora kao omekšavala. Te su se lutke proizvodile do 1960. i bile su simbol mnogih generacija. No 1959. pristigla je na tržište glasovita Barbika, načinjena od PVC-a.

Sada, sto godina kasnije kada je nastupila „renesansa bioplastike“ (u 2011. čak 0,42 % ukupne svjetske proizvodnje plastike), isti francuski proizvođač donosi na tržište novu dječju lutku. U povodu obilježavanja stote obljetnice celuloidne lutke proizvođač Petitcollin odlučio je umjesto lutaka od polietilena visoke gustoće (PE-HD) načinjenih od fosilne plastike na tržište uvesti nove Petit Colin Ecobaby od nove bioplastike. Lutke su načinjene postupkom puhanja a zatim se montiraju i dekoriraju. Tijelo lutke je od škrobne bioplastike. Naglašava se da taj škrob potječe od proizvođača koji ne rabi GMO proizvode i da se lutka može 100 % reciklirati.

Ako taj opis nije tipični primjer ispiranja mozga proizvodima agrokulture, onda što jeste primjer? Direktor tvrtke od 1995. kako ponosno naglašava, ili je eko-manipulator ili je žrtva eko-ideologije. Kako je jednom rekao H. Kohl: »ideologije izvana zelene, iznutra crvene«.

Eko-lutka od nove bioplastike

Prvo, lutke načinjene od PE-LD-a ali i PVC-a moguće je u potpunosti reciklirati ili po potrebi energijski oporabiti. Pri energijskoj oporabi polietileni proizvode više energije po jedinici od kamenog ugljena. Kako mi je bilo nešto dvojbeno, pisao sam tvrtki koja proizvodi taj materijal. Naime u njihovoj specifikaciji materijala među ostalim piše. »Taj plastomer nema ekvivalenta na tržištu. On sadrži više od 50 % materijala na bioosnovi«. Na pitanje što čini ostatak osnove do 100 %, nikada nisam dobio odgovor. Pročitali me.

Barbie – san svake djevojčice >


Valja zaključiti. Sve lutke prave se od organskih, ali cijenjene su i one od anorganskih polimera. Drvo, slama, tekstil uz plastiku i gumu su polimeri. Bioplastične lutke nisu od danas, stare su najmanje sto godina. Ali nove generacije zaluđene ispiranjem mozga da sve mora biti „bio-“, „prirodno“, to ne znaju. I zato im se staro može prodati kao potpuno novo.

I unaprijed odgovor na moguće pitanje. Je li ovo medijska inačica nekog već objavljenog teksta, makar u nekom stručnom časopisu. Nije, izvorno je pisana za ovaj portal. Naime kao kamatni znanstvenik nisam pod pritiskom znanstvenih terorista. Pritiska koji se očituje npr. u tome u kojoj je voluntaristički određenoj bazi podataka objavljen tekst. Izjavljujem da su mnoge ideje koje su kasnije postale znanstveni ili stručni rad, najprije objavljene u medijima. Samo dva primjera. Teme Isprepletenost teologije i tehnologije (1991.) i Od prapraska do beskonačnosti (1999.) obrađene su najprije u programima Hrvatskoga radija. A tema Lutke i polimeri ima premijeru na ovom portalu.

1Prvi puta je o toj novoj podjeli tvari i materijala bilo riječi u tekstu Čatić, I., Rujnić-Sokele, M.: Bioplastika da, ali.... Najsveobuhvatnija je ta nova sistematizacija obrađena u tekstu Čatić, I., Barić, G., Rujnić-Sokele, M.: Polymers and non-polymers – a new systematisation of substances and materials, RFP 9(2014)1, 50-57.


- 23:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.03.2015.

Injekcijsko prešanje

Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak praoblikovanja ubrizgavanjem tvari potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu. Nakon očvršćivanja, otpresak postaje podoban za vađenje iz kalupne šupljine.

Injekcijskim prešanjem mogu se prerađivati sve tvari: organski i anorganski polimeri te metali i njihove kombinacije.

Video film prikazuje postupak injekcijskog prešanja plastomera.




- 22:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.03.2015.

Kaki, prdi, al' ne smrdi


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 83



Plastika to omogućava



Američka kompanija Koller izradila je polipropilensku (PP) dasku za wc s ugrađenim osvježivačem i mirisom za uklanjanje neugodnih mirisa.




Novi hit proizvod je plastična daska nazvana Purefresh i prodaje se po cijeni od 119 američkih $ odnosno oko 79 € iliti u našim kunama oko 600 kuna. Daska je opremljena s dvije baterije, ugljičnim filterom koji može neutralizirati neugodne mirise i 6 mjeseci bez promjene uloška. Daska se kupcima također isporučuje i u verziji s mirisom koji se ispušta s pročišćenim zrakom nakon filtriranja, a ima ih nekoliko vrsta: "vrtni vodoskok", "avokado spa" ili "svježe rublje", ali takva "punjenja" traju oko mjesec dana.

U kompaniji naglašavaju da konkurencija s raznim mirisima samo prikriva neugodne mirise, ali da sustav Purefresh filtrira okolni zrak i uklanja neugodne mirise. Čim sjednete, okolna atmosfera oko "onoga što se ne spominje" usisava se preko filtera i pročišćava, te se ispušta preko mirisnog uloška.

Osim toga, Purefresh se isporučuje i s dodatnom opremom: mehanizmom za tiho poklapanje i s dodatnom LED rasvjetom.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly:
Toilet seat aims to clear the air
Kohler: Purefresh Scented and Lighted Toilet Seat


- 21:45 - Komentari (9) - Isprintaj - #

srijeda, 11.03.2015.

Muzej polimerstva

Piše: Vesna Škunca


Povijest polimerstva vrlo je duga. Prema dostupnim podatcima, prve gumene lopte načinjene su prije oko 3 800 godina, a iz 16. stoljeća potječe receptura za jedan plastomer. Recepturu je razvio benediktinac Wolfgang Seidel iz Bayerna. Istodobno je poznato da je Njemačka vrlo snažna u polimerstvu. Neki pojedinci svjesni su da za pogled u budućnost treba poznavati prošlost. Stoga je na prijedlog dr. Petera Bruckmanna, tadašnjeg predsjednika Udruženja prerađivača plastike (nj. Gesamtverband Kunststoffverarbeitende Industrie, GKV), 10. travnja 1986. godine u Garmisch-Partenkirchenu osnovano Udruženje muzeja polimerstva (nj. Der Kunststoff-Museums-Verein e.V., KMV), sa svrhom da se osnuje Njemački muzej polimerstva (nj. Deutsche-Kunststoff-Museum) u čijim će se zbirkama čuvati vrijedni plastični i gumeni proizvodi koji su često ne samo umjetnine, artefakti nego istodobno i umjetnička djela. Prva izložba Njemačkoga muzeja polimerstva organizirana je 1986. godine pod nazivom Čarolije svakodnevnoga materijala u Darmstadtu.

Muzej polimerstva ima zadaću vrlo široko predstaviti znanstveno, tehničko, gospodarsko i kulturno značenje plastike i gume u prošlosti i sadašnjosti. Osim plastičnih i gumenih proizvoda muzej izlaže i zbirku strojeva i kalupa te ostalih alata za njihovu proizvodnju s popratnom dokumentacijom na povijesnoj osnovi. Jedna od važnijih zadaća ovoga muzeja je nadopuna povijesno zanimljivim objektima, tipičnima za razvoj na području plastike i gume. Kako nema stalni postav, od 2002. godine Muzej polimerstva organizira putujuće izložbe i tako svoju zbirku pokazuje širem gledateljstvu nego što bi to bilo moguće u stacionarnome muzeju. Na taj način pridonosi ne samo prikazivanju povijesti materijala i proizvodne tehnike nego i boljem razumijevanju plastike i gume. U dvadeset godina postojanja i uspješnog rada muzej je sakupio oko 10 000 izložaka, koji se nalaze u dobro katalogiziranoj zbirci koju je moguće prezentirati u mnogim mjestima, u većem ili manjem opsegu. Muzej polimerstva je u mogućnost prikazati četrnaest tematski obrađenih izložaba, pripremljenih zahvaljujući velikoj potpori Düsseldorffskoga sajma i Udruženja proizvođača polimernih materijala Njemačke. Izlošci pokrivaju razdoblje od 1860. godine do danas i prikazuju gotovo sve mogućnosti primjene plastike i gume. Povijesni su izlošci kupljeni ili darovani iz mnogih privatnih zbirki, tako da je danas zbirka Muzeja polimerstva već postala dokumentiranom poviješću plastike i gume kao važan dokaz kulture življenja. Primjerice, to vrijedi i za plastičnu ambalažu, koja je u 20. stoljeću postala važan tržišni segment.

Početkom 1996. godine otvorena je webstranica Muzeja polimerstva (www.deutsches-kunststoff-museum.de), koja je do 2004. godine zabilježila više od 50 000 posjetitelja, a točno na dvadesetu obljetnicu postojanja, 10. travnja 2006., KMV je proširio i aktualizirao dvojezičnu webstranicu, tako da je moguće, uz općenite informacije o plastici, gumi i muzeju, vidjeti mnogobrojne izloške iz zbirke. Gotovo 80 % izložaka digitalno je obrađeno u bazi podataka pa je izložbu moguće vrlo brzo pripremiti u suradnji s drugim muzejima ili institucijama. Također je baza podataka u obliku fotografija na raspolaganju u znanstvene svrhe ili za publikacije.

Izlošci su postavljeni kronološkim redoslijedom razvoja gumenih tvorevina, duromernoga galalita i plastomernoga celuloida (slika 1). Proizvodi od navedenih materijala bili su preteča onih na osnovi sintetskih duromera, plastomera te sintetskog kaučuka i u fundusu muzeja zastupljeni su s malim brojem reprezentativnih primjeraka. Izvrsno dokumentirana je široka paleta proizvoda od fenol-formaldehidnih smola, poznatih pod nazivom bakelit (1907.), koje su otvorile put sintetskoj plastici. Na slici 2 prikazan je izložak od fenol-formaldehida (PF).


SLIKA 1. - Molitvenik s koricama od celuloida,
Austrija, 1890. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)



Još prije Drugoga svjetskog rata razvijeni su materijali koji se i danas proizvode i prerađuju, kao što su melamin-formaldehidna smola (MF), (slika 3), poli(vinil-klorid) (PVC), (slika 4), poli(metil-metakrilat) (PMMA) ili pleksiglas, (slika 5), poliamidi (PA), Nylon, (slika 6) i polistiren (PS), (slika 7).

Četrdesetih godina 20. stoljeća u Europi se počinju masovno proizvoditi poli(tetrafluoretilen) (PTFE) i poliuretan (PUR), (slika 8) te u Americi poli(etilen-tereftalat) (PET), (slika 9).

Na slikama 10 i 11 prikazani su proizvodi od dva najzastupljenija širokoprimjenjiva plastomera: polietilena (PE) i polipropilena (PP). Proizvode od dva konstrukcijska plastomera, akrilonitril/butadien/stirenske plastike (ABS) i polikarbonata (PC), prikazuju slike 12 i 13.

Od 1973. do 1980. proizvodnja plastike je stagnirala zbog naftne krize i neopravdanih zahtjeva zaštitara okoliša. Plastični proizvodi bili su uglavnom sivi ili crni i često su zamjenjivani metalom. Od 1980. do danas zahvaljujući dizajnerima stvara se široka paleta masovnih proizvoda od plastike, kao što je namještaj, kućanski aparati, dječje igračke, nakit itd. Na slici 14 prikazan je prvi bicikl načinjen u cijelosti od plastike, a na slici 15 cipele dječje lutke Barbie.

Zbirka se stalno nadopunjava.

< SLIKA 2. Telefonska centrala od fenol-formaldehidne smole, Francuska, 1935. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)











SLIKA 3. Kombinacija gramofona i radija
načinjena od melamin-formaldehida
,
Njemačka, 1957. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)


< SLIKA 4. PVC gramofonska ploča,
SAD, 1940. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: Kunststoff-Museums-Verein)












SLIKA 5. PMMA večernja torbica s imitacijom cvijeća,
SAD, 1940. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: Kunststoff-Museums-Verein)




< SLIKA 6. Fine poliamidne (najlonske) ženske čarape, Njemačka, 1967. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)











SLIKA 7. Polistirenska miješalica,
Njemačka 1955. – 1975. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)







< SLIKA 8. Poliuretanska nogometna lopta,
Njemačka, 1999. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)









SLIKA 9. Vjetrovka načinjena od poli(etilen-tereftalata),
SAD, 1998. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)




< SLIKA 10. Polietilenska kutijica s kopčom,
Njemačka, 2004. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)










SLIKA 11. Polipropilenska termos-boca,
Njemačka, 1995. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)









< SLIKA 12. Mobitel načinjen od ABS-a,
Finska, 2001. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)









SLIKA 13. Polikarbonatni CD-ROM, Njemačka, 1988.
(foto: Kunststoff-Museums-Verein)








< SLIKA 14. Prvi bicikl načinjen u cijelosti od plastike
(poliamid PA 6 ojačan s 40 % staklenih vlakana),
Švedska, 1982. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)









SLIKA 15. Barbie cipele načinjene od PVC-a,
SAD, 1990. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: Kunststoff-Museums-Verein)









Izvor:
Vesna Škunca
: Njemački muzej polimerstva; Polimeri 28 (2007) 3


- 22:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 10.03.2015.

Gimnazijalcima o plastici

U predavaonici V. gimnazije u Klaićevoj održan je prvi eksperimentalni seminar Plastika i guma – materijali i proizvodi kojem je prisustvovalo dvadesetak učenika. Predavanje je organiziralo Društvo za plastiku i gumu (DPG) u suradnji s V. gimnazijom, s ciljem da se mlade upozna sa stručnim argumentima o prednostima i nedostatcima navedenih materijala i proizvoda.

Seminar je organiziran na inicijativu umirovljenog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) dr. Igora Čatića koji nam je rekao kako je uočeno da mladi ljudi ne znaju dovoljno o tim materijalima. On je ustvrdio kako je plastika »najzeleniji materijal 21. stoljeća«, dok je guma nezaobilazna, osobito u transportu.

Okupljeni su se imali prilike upoznati s polimerima, proizvodnjom plastičnih i gumenih dijelova, gospodarenjem plastičnim i gumenim otpadom te načinima za brzo određivanje najčešćih vrsta plastike.

Kada smo Čatića upitali zašto je za ovaj seminar odabrana upravo V. gimnazija on nam je rekao kako je odgovor na to pitanje jednostavan: ova gimnazija uživa glas otvorene i avangardne gimnazije. Ipak, naglasio je da je DPG spreman organizirati takve seminare i u drugim srednjim školama.

Za trajanja seminara profesorica FSB-a dr. Đurđica Španiček održala je predavanje u školskom laboratoriju u sklopu kojeg je prikazala metode određivanja vrsta plastike i gume, što su gimnazijalci pozorno pratili.



Ravnatelj V. gimnazije Petar Mladinić objasnio je kako je Igor Čatić kontaktirao školu sa željom da učenike i profesore bolje upozna s upotrebom i posljedicama upotrebe plastike, gume i drugih polimera. »Naime, iako su ti materijali najrašireniji materijali današnjice, istovremeno se prikazuju u vrlo negativnom svjetlu, a naša je škola odabrana zbog rezultata koje učenici i profesori postižu na raznim poljima – maturi, natjecanjima, uspjesima na fakultetu i u kasnijem radu…«, objašnjava Mladinić.

Ravnatelj nije krio zadovoljstvo što su učenici pokazali interes za temu i došli na predavanje iako se ono održava u subotu, tek vikend prije natjecanja iz kemije i koji mjesec pred maturu, a obzirom da seminar uključuje i praktični dio u laboratoriju, broj učenika je morao biti ograničen na dvadesetak.

»Što se tiče nastavnika, smatramo da su ovakve prilike za usavršavanje dobrodošle i potrebne«, dodaje ravnatelj. Ocijenio je da su plastika i guma vrlo rašireni materijali i u svakodnevnoj uporabi, a njihova je namjena svakim danom sve raznolikija, pa je ovakav seminar dobar način da se učenike upozna s uporabom nekih plastičnih proizvoda. Naime, oko nekih plastičnih proizvoda kao što su npr. plastične vrećice vežu se mnogobrojne kontroverze, a želja je predavača da učenike upoznaju sa stručnim argumentima vezanim uz korištenje tih materijala.



Izvor:
ZG Magazin:
U Petoj gimnaziji održan seminar koji razbija mitove o plastici


- 21:30 - Komentari (6) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.03.2015.

Zabranite buru!

Fotograf CROPIXA Goran Šebelić potrudio se i obišao okolicu najvećeg istarskog odlagališta otpada Kaštijun, kraj Pule. Prizori, što je vidljivo iz fotografija, a mogu to i osobno posvjedočiti, su stravični. Zašto? Zbog vrećica? Zbog bure? Ili zbog neadekvatnog sustava odlaganja i zbrinjavanja otpada.

Ipak za nadati se je da će (nažalost) preskupa investicija izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Kaštijun, koja bi trebala biti gotova do početka ljeta (u što ozbiljno i opravdano sumnjam), riješiti ovaj problem te stanovnici Medulina, Pomera, Vinkurana, Banjola, Valbonaša i predgrađa Pule, više neće gledati ovakve prizore, a sve će ove "slobodno leteće vrećice" završiti u sustavu recikliranja.































Izvor:
Jutarnji list:
Tisuće najlonskih vrećica onečistilo okolicu Pule


- 22:33 - Komentari (7) - Isprintaj - #

nedjelja, 08.03.2015.

3D olovka

Plastika to omogućava







- 21:55 - Komentari (8) - Isprintaj - #

subota, 07.03.2015.

R.I.P. Vlado







- 13:53 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.03.2015.

Da bi lijepo potrajalo

Blogerska suradnja - Mela



Svima nam je zapela za oko blogerica Mela sa svojim simpatičnim blogom Najljepše želje gdje nam pokazuje svu svoju ljudsku toplinu, ali i kreativnost i umjetničku crtu u izradi čestitki, kako kaže "čestitke za prijatelje koje volim".

I čitatelji ovog bloga imali su priliku u predbožićno vrijeme upoznati blogericu Melu i njene plastične čestitke u postu: Zlatne ruke, plastika i mašta čine svašta.

Blogerska suradnja se nastavlja. Piše mi blogerica Mela:

Evo da i ja sudjelujem u tvojim sakupljanjima plastičnih predmeta. Inače nikada nisam obožavala plastično cvijeće. Međutim ovih dana razdragano ga kupujem jer planiram načiniti set proljetnih čestitki. Bez cvijeća, nema proljeća. I tako ti šaljem moj buket koji me je poprilično koštao.






- 22:12 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 04.03.2015.

Milijarda plastenki


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 82




Nampak Plastics, britanska tvornica za proizvodnju plastičnih boca od polietilena visoke gustoće (PE-HD), komercijalnog naziva Infini, objavila je da su dostigli prodaju od milijardu tih popularnih i višestruko nagrađivanih plastenki.



Glavni trgovački lanci koji prodaju svoje proizvode (mlijeko, voćne sokove i druga pića) u Infini plastenkama su Marks & Spencer, Morrisons, Sainsbury’s, Tesco i Waitrose.



Infini plastenke, ne samo da su praktične već su i ekološki vrlo povoljne. Tvrtka je uvođenjem u proizvodnju tih plastenki od 2012. godine svake godine uštedjela oko 16000 t osnovne sirovine - polietilena visoke gustoće (PE-HD) te smanjila emisije ugljičnog dioksida u atmosferu za oko 34000 tona godišnje. Ove brojke potvrđuju da su Infini plastenke inovativan, održiv i vrlo isplativ proizvod kojeg su, očito je, i kupci odlično prihvatili.



Stalnim unapređivanjima i uštedama u proizvodnji, stručni tim Nampak Plasticsa proteklih je godina rušio do skora nepremostive barijere i pomicao granice kvalitete i održivosti ovog proizvoda. No, stručnjaci ovog proizvođača i dalje rade na unapređenju i razvoju ovog revolucionarnog proizvoda i realno za očekivati je da će vrlo skoro objaviti na tržištu nova još bolja rješenja.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly:
Nampak celebrates a billion Infini bottle sales
Napmak Plastics: Infini bottles


- 21:40 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 03.03.2015.

Plastika koja vrijedi

"Biserkine" igračke s likovima Disneya prodaju se na eBayu i za stotinjak dolara





Mickey Mouse, Snjeguljica, Pajo Patak, Pluton i Šiljo neki su od popularnih crtanih likova Walta Disneyja s kojima su se u djetinjstvu zahvaljujući zagrebačkoj tvornici 'Biserka', jedinoj s Disneyjevom licencom u bivšem socijalističkom bloku, mogle igrati generacije djece od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok ih danas skupljaju mnogi kolekcionari 'vintage' igračaka

'Biserkini likovi Disneyja i danas su posebni rariteti za kolekcionare', rekao je Hini, dizajner i umjetnik Toni Politeo koji i sam u svojoj kolekciji ima više stotina igračaka proizvedenih u toj zagrebačkoj tvornici. Svoju izložbu igračaka po Disneyevim likovima, kao njihov kolekcionar, imao je čak i u dalekom Japanu. Japanci su bili oduševljeni 'Biserkinim' igračkama s likovima Diseneyja ne vjerujući da se takva kvaliteta radila izvan SAD-a. Kina je tada bila daleko izvan mogućnosti proizvodnje tako kvalitetnih igračaka.

Inače, o gospodinu Politeu i njegovoj ideji stvaranja muzeja plastike u Splitu već je pisano na ovom blogu u postu: Muzej plastike.

Tako se danas na eBayu, internetskoj stranici koja pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje, pojedine 'Biserkine' igračke mogu naći i za stotinjak američkih dolara. Politeo je istaknuo kako je 'Biserka', koja je početkom devedesetih neslavno propala, bila jedina tvornica izvan SAD-a koja je u tzv. 'socijalističkom bloku' imala autorska prava na izradu igračaka s Disneyjevim likovima koja su se plaćala, kako je rekao, 'simbolično'.

Zamijenili ih plišanci

Zanimljiva je činjenica da je Disney, kao veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za 'Biserku' obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo tako da mu se ne vide prsti. Stoga, tvornica 'Biserka' nije samo tvornica igračaka već je i hrvatska kulturna baština.

Zanimljivost je i da je 'Biserka' proizvela najveću igračku u jednom komadu - psa Plutona kako leži. 'Na žalost danas se rijetko nađe kompletan - ili mu nedostaje rep ili uši koji su se posebno umetali u igračku', rekao je Politeo. Danas se takve igračke više ne proizvode, a kada odem u Disneyjeve dućane u Tokiju, Parizu ili New Yorku, vidim da su tamo sada većinom plišane igračke proizvedene u Kini.

Sve 'Biserkine' Disneyjeve igračke bojane su ručno tako da su sve na neki način različite. Pinocchia ima u šest varijanti, a i serije Snjeguljica i sedam patuljaka bile su različite - od boje njezine haljine do boje hlača i cipela patuljaka.

Politeo kaže da se u načinu rada modelara igračaka može vidjeti utjecaj stila art decoa, a podsjetio je i da je 'Biserka' uz Disneyje likove proizvodila i imala autorska prava za likove Štrumpfova, Stanleyja i Olija, Pink Panthera, a proizvodila je i Miss Piggy iz Muppet Showa, Mačka u čizmama i slično.

Žao mu je što od 'Biserkinih' igračaka nije napravljen muzej, koji bi 'bio mali Disneyland'. 'Žalosno je da mladi danas više i ne znaju za to', kazao je.




Sedam vrsta Snjeguljica

Nekadašnji direktor 'Biserke' Marko Bogdanović rekao je da je ta tvrtka s radom počela 1946. kao zadruga koja se bavila pletenjem mreža, a onda je prešla na izradu lutaka koje su se radile od brašna i kaširanog papira. Nakon pojave PVC-a prešlo se na ručno lijevanje igračaka dok se na kraju došlo do strojne proizvodnje.

Istaknuo je da je 'Biserka' autorska prava za Disneyjeve igračke i lopte s Disneyjevim likovima dobila 1962. zahvaljujući poznanstvu s osobom koja je zastupala licence po svijetu i preporučila mu kontakt s Grkinjom u čijoj je zemlji bilo Disneyjevo regionalno središte.

Pojasnio je i da je 'Biserka' prva počela raditi i Štrumpfove, a uz druge igračke proizvodila je i maskote, društvene igre te lopte kojih su proizvodili oko dva milijuna komada godišnje na koje su se isto otiskivali Disneyevi likovi. Igračke su se proizvodile u tri smjene u stotinama tisuća komada te su ih izvozili u Rusiju, Njemačku, Češku, Mađarsku, Francusku, Italiju i druge zemlje.

Bogdanović je kazao i da su njihove Disneyeve igračke bile vrlo kvalitetne, jer su primjerice kod Bambija sve četiri noge bile pokretne pa je izgledao kao da je živ. 'Jako dobro se prodavao, kao i Snjeguljica koju smo radili u sedam vrsta.'

Da su se svi Disneyjevi likovi odlično prodavali i izvozili, primjerice Snjeguljica i sedam patuljaka koja se proizvodila u desetak tisuća komada mjesečno, potvrdio je i Ivan Perica, posljednji direktor te tvrtke.

Igračke su morale izgledati po Disneyevom uzorku i imati traženu boju, a za kontrolu autorskih prava i kvalitete Disney je imao svoju predstavnicu za Jugoistočnu Europu u Ateni. Opisujući njihovu izradu, kazao je da su se npr. trepavice pojedinih likova radile pomoću vrlo kvalitetnih kistova rađenih od dlake iz uha polarne lisice koje su otporne na jaka otapala.

Pojasnio je da je ugovor s Disneyem bio na neodređeno vrijeme, a krajem svake godine bi se zatražila obnova licence i plaćala se autorska prava, što je išlo preko tadašnje jugoslavenske Gospodarske komore u Beogradu. Na žalost, u Beogradu su početkom Domovinskog rata svoje 'prste' imali oko gubitka 'Biserkinih' autorskih prava i na njih ta tvornica više nije imala pravo od 1992. godine.

Perica žali što je 'Biserka' izgubila autorska prava za Disneyeve igračke jer bi ih sada mogli vjerojatno izvoziti u Rusiju ili Tursku i Bliski Istok. 'Taj vrijedni ugovor na žalost je nestao, a vrijednost cijele Biserke ne bi bila dovoljna za plaćanje odštete Disneyu ako bi se kršila autorska prava', drži Perica.





Izvor:
Novi list:
"Biserkine" igračke s likovima Disneya prodaju se na eBayu i za stotinjak dolara


- 22:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.03.2015.

Rimac ide dalje



Rimac gotovo rasprodao limitiranu seriju od osam primjeraka Concept_Onea. U tvrtki kažu da su samo dva primjerka ovog plastičnog električnog supersportaša ostala slobodna za narudžbu






Rimac Automobili, tvrtka koja izrađuje električne automobile s plastičnom karoserijom, o čemu je već pisano na ovom blogu u postu: I plastika zaslužna uspjehu gotovo su rasprodali limitiranu seriju od osam primjeraka Concept_Onea. Iz tvrtke su izvijestili da su samo dva primjerka ovog električnog supersportaša ostala slobodna za narudžbu.

U Rimcu kažu da kupci, koji dolaze s četiri kontinenta, redovno prate kako napreduje proizvodnja njihovih automobila, u kojoj i sami sudjeluju. Svaki je primjerak potpuno personaliziran.

S obzirom na to da Concept_One ima čak 1088 konjskih snaga i koristi neke jedinstvene sustave kao što je Rimac All Wheel Torque Vectoring, za kupce je prije isporuke organizirano nekoliko treninga vožnje u različitim uvjetima. Paul Runge, prvi kupac iz Amerike, posjetio je tvornicu, a kako je to izgledalo možete pogledati u videu:





Podsjetimo, osnivač tvrtke Mate Rimac prošle je godine najavio i razvoj novih modela, koji će po volumenu proizvodnje, kako je rekao, biti bliži Lamborghiniju Aventador nego Bugattiju Veyron. Tada je najavio proizvodnju od 100 do 300 primjeraka na godinu.



Izvor:
Večernji list:
Rimac gotovo rasprodao limitiranu seriju od osam primjeraka Concept_Onea


- 23:46 - Komentari (11) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.03.2015.

NEWSLETTER 27



NEWSLETTER 27



Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec veljaču.


Veljača - mjesec uobičajenih aktivnosti na blogu, objavljeno je 25 postova. Evo pregleda objavljenih članaka tijekom veljače na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):



01.02. - NEWSLETTER 26 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom siječnja.
02.02. - Naši plastičari - DINA - očima umjetnika fotografije 1 - Fotografski pogled na tvornicu plastike DINA Petrokemiju koja je u nezavidnom stanju niti se na žalost ne nadzire skoro rješenje.
03.02. - Od PET plastenke do tkanine + video prilog - Video prikaz cijelog procesa recikliranja PET plastenki i proizvodnje niti za tkanje.
04.02. - Hrvatski BANANA sindrom - Još jedan vrijedan prilog uvaženog suradnika dr.sc. Viktora Simončiča, koji se prilično oštro osvrće na aktualni društveno - politički - gospodarski trenutak u Hrvatskoj. Problematika kojom se u ovom članku bavi na kraju krajeva se vrlo direktno odražava na hrvatsko gospodarstvo, a time i na plastičarsku industriju. Zoran primjer posljedica problema upravo je DINA Petrokemija, iz koje je na ovom blogu dan ranije objavljena serija (tužnih) fotografija. Nastavi li se u Hrvatskoj na ovakav način, i ono malo koliko toliko uspješne plastičarske industrije nestati će se, a prepustiti ćemo se preskupom uvozu i preskupom odlaganju smeća u preskupim centrima za obradu otpada. Korisni otpad, pa tako ni plastični otpad jednostavno, neće imati tko reciklirati i iskoristiti ga. A mi ćemo sve to preskupo plaćati.
05.02. - Recikliraj me! - Američka udruga "Keep America Beautiful" (Držimo Ameriku lijepom) vodi zanimljivu i u svakom slučaju pozitivnu eko kampanju. Ovo je pravi primjer kako pravilno djelovati, ne služeći se zabranama, izvrtanjem činjenica niti lažima.
06.02. - I kuće printaju, zar ne? + video prilog - Izrada kuća postupkom 3D tiska - U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više projekata kojima je cilj 3D tiskanjem sagraditi čitavu kuću u kojoj će netko doista stanovati, a ne da se samo demonstrira mogućnost gradnje postupkom 3D tiska na modelima većine kućica za ptice.
09.02. - Plastične vijesti 81 - Nema više lupanja - Kako nas izvještavaju iz engleske kompanije Structural Science Composites Ltd., koristeći Scot Baderov duromer uretan akrilat proizveli su šahtove s odvodnim poklopcima koji više neće stvarati buku prilikom prelaska automobila preko njih.
10.02. - Printaj pa vozi - Prvi 3D printani auto STRATI + video prilog - Još jedan zanimljivi prilog do kuda najnovija tehnologija dopire - riječ je o 3D tisku. Uz pažljivo odabranu vrstu plastike ojačanu ugljičnim vlaknima, dobar računalni program i maštu mladih dizajnera, sve je moguće izraditi postupkom 3D tiska. Do sada smo vidjeli izradu raznih dijelova, neki dan i kuća, a sada nam evo i printanog automobila na električni pogon.
11.02. - Naši plastičari - Kemoplast - Predstavljanje plastičarske firme Kemoplast iz Poličnika koja se bavi proizvodnjom PVC, PE i PP cijevi i ostalih dijelova plastičnih instalacija (koljena, T-komadi, reduciri, itd.).
12.02. - Sigurnosna ambalaža - Predstavljanje ambalaže sigurna za djecu (child-resistant), odnosno ambalaže koja preventivno sprječava dječje nekontrolirano korištenje lijekova i kemikalija i time trovanja, a spada u veću grupaciju ambalaže koja se naziva "ambalaža protiv trovanja" (poison prevention packaging – PPP). Ambalaža onemogućava da djeca ispod 5 godina istu otvore i izlože se lijekovima i kemikalijama, a istovremeno je jednostavna i praktična za korištenje odraslih.
13.02. - Raste plastični otpad u oceanima - Najnovije istraživanje o plastičnom otpadu procjenjuje da u svjetske oceane i mora godišnje dospije od 4 do 12 milijuna tona plastičnog otpada što bi predstavljalo oko 1,5 do 4,5 % ukupne svjetske godišnje proizvodnje plastike. U studiji se također navodi da će u sljedećih 10 godina ta količina biti udvostručena.
14.02. - Kofer + video prilog - Kofer je predmet s kojim smo se svi susreli. Svojevremeno su bili drveni, pa kožni, bilo je i kartonskih, a onda je došla era plastike. Tako da danas imamo bezbroj vrsta plastičnih kofera, a oni najmoderniji i najkvalitetniji su oni tvrde i čvrste konstrukcije, a istovremeno su lagani. Pokazali su se praktičnima, sigurnima, sadržaj se ne gužva, a istovremeno se omogućava lagana (rengenska) kontrola, što je u današnja vremena vrlo važno svojstvo. Video prilog kako se proizvode danas najkvalitetniji koferi.
15.02. - Teflon + video prilog - Već godinama među zdjelama, tavama i loncima najozloglašeniji je svima dostupni teflon odnosno metalno, najčešće aluminijsko posuđe presvučeno polimerom stručnog naziva: tetrafluoretilen / perfluoralkil - vinil - eter. Mnogi misle da se ne smije ogrebati jer otpušta kancerogenu perfluorooktansku kiselinu. No toksikolog prof.dr.sc. Franjo Plavšić kaže da nema dokaza da je kiselina kancerogena, a da je proizvođači ionako odavno više ne koriste. Video prilog kako se proizvodi aluminijsko posuđe presvučeno teflonom.
16.02. Naši plastičari - ReklamPlast - ReklamPlast iz Bregane je mali kreativni tim ljudi specijaliziranih za izradu reklamnih proizvoda visoke kvalitete. Tim je dovoljno mali da može funkcionirati izuzetno učinkovito, a istovremeno dovoljno velik da ispuni sve zahtjeve kupaca. Osnovna djelatnost je proizvodnja reklamnih proizvoda, po čemu su poznati u Hrvatskoj i regiji preko deset godina.
17.02. - Odbacite lance + video prilog - Najnovija inovativna rješenja na području plastike svakim danom sve više pokazuju koliko plastični proizvodi mogu biti praktični, lako primjenjivi, jeftini i reciklabilni, ali i profitabilni. Jedan takav proizvod su plastične nazubljene vezice koje zamjenjuju lance za snijeg. Izrađene su od polipropilena (PP).
18.02. - Praktična plastika - Ne bacajte plastenke, skućite se - Foto prikaz simpatične ideje kako iskoristiti PET plastenke.
19.02. - Najava događaja - Predavanje: Recikliranje plastičnog otpada - Najava predavanja prof.dr.sc. Ljerke Kratofil Krehula o recikliranju plastičnog otpada. Predavanje će dati pregled tehnologija za recikliranje plastičnog otpada kao i konkretne primjere i rezultate istraživanja recikliranja polimernih materijala mehaničkim i kemijskim postupcima (recikliranje PET boca i polietilenskih folija). A uskoro možemo očekivati i prilog profesorice Kratofil Krehula na ovom blogu.
20.02. - Okso plastika nije bio - Sud u Milanu presudio je u korist talijanske biotehnološke kompanije Novamont u slučaju protiv proizvođača dodataka plastici koji sadrže aditiv za razgradnju Kromabatch Srl. koji je deklarirao da je klasična (fosilna) plastika s dodatkom okso aditiva za razgradnju "d2W" okso biorazgradljiva odnosno da je bioplastika u skladu s Europskom normom UNI EN 13432.
21.02. - PET plastenke naše svagdašnje + video prilog - Video prikaz proizvodnje plastičnog proizvoda - ambalaže s kojom se svakodnevno susrećemo - PET plastenki. Prilog zorno prikazuje visoku, sofisticiranu i modernu tehnologiju koja zahtijeva znanstveni pristup i stručan rad, visoko stručno osoblje te poštivanje strogih mjera tehnološke discipline i sigurnosti na radu.
22.02. - Začepi, otčepi + video prilog - Dan ranije je na blogu dan prikaz procesa proizvodnje PET plastenki, a kako nema plastenke bez čepa, red je predstaviti proces proizvodnje plastičnih čepova. U sljedećem video prilogu radi se o cijelom proizvodnom procesu s više linija gdje se proizvode različite vrste plastičnih čepova, ali koja i sadrži i uređaj za nanošenje plastične brtve na metalne čepove ili poklopce.
23.02. - A kad smo već kod čepova ... i kad ne znate što bi s njima - Foto prilog ideje kako kreativno iskoristiti odbačene plastične čepove.
25.02. - Na žalost, i to se događa - Naši plastičari - Drava International + video prilog - Foto i video izvještaj o velikom požaru koji je izbio u jednoj od hala tvrtke Drava International u Osijeku. Riječ je o najvećoj hrvatskoj tvrtki za reciklažu plastičnog otpada, a prema prvim informacijama s terena požar je izbio u novijoj hali u kojoj se otpad prerađuje i iz njega proizvode plastične vrećice.
26.02. - Lokaliziran, pa ugašen požar - Naši plastičari - Drava International + video prilog - Foto i video vijest o lokalizaciji i gašenju požara u tvrtci Drava International.
27.02. - Referendum, referendum dajte 'amo - Nakon što je 30. rujna 2014. guverner Kalifornije stavio svoj konačni potpis na Uredbu savezne države Kalifornije SB 270 kojom se zabranjuju jednokratne plastične vrećice od 1. siječnja 2015., nevladina udruga "Bag the Ban" ("Uvrećite zabrane"), pokrenula je akciju "rušenja" odnosno prikupljanja potpisa za organizaciju referenduma s ciljem ukidanja ove uredbe, obrazlažući da osim ekološke štete, ova uredba ima i značajnog negativnog društvenog i financijskog utjecaja na ekonomiju Kalifornije. Ured državne uprave zaprimio dovoljan broj potpisa za organizaciju referenduma protiv zabrane jednokratnih plastičnih vrećica koji će se održati 2016. godine
28.02. - K društvu bez vrijednosti - Još jedan prilog dr.sc. Viktora Simončiča, ovaj puta se osvrće na uvođenje promašenog sustava prikupljanja otpada i još k tome podršku Zelene akcije tim nastojanjima.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta, osim zadnjeg dana listopada kada je Europska komisija usvojila Direktivu o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica u EU, a o čemu će biti više riječi u sljedećim izmjenama ovog priloga.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
19.02.2012. - Usporedba plastičnih, biorazgradljivih i papirnih vrećica - Prikaz istraživanja kojeg je provela i objavila Boustead Consulting & Associates - britanska konzultantska kuća specijalizirana za izrade studija životnog ciklusa proizvoda. Studija nosi naziv: "Analiza životnog ciklusa tri tipa vrećica - papirnate koje se mogu reciklirati i djelomično izrađene od recikliranog papira, kompostabilne biorazgradljive plastične i klasične plastične koje se mogu reciklirati" (Life Cycle Assessment for Three Types of Grocery Bags - Recyclable Plastic; Compostable, Biodegradable Plastic; and Recycled, Recyclable Paper). Vrlo je značajna i često se stručnjaci i znanstvenici pozivaju na ovdje objavljene rezultate.

Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 20:40 - Komentari (6) - Isprintaj - #