Plastično je fantastično

Naravno da je vijest o ukidanju besplatnih plastičnih vrećica izazvala pozornost javnosti, pa i čitatelja ovog bloga. Evo nastavka tog novog ratnog serijala "Holy - war"

Nakon uvođenja "ekološke takse":
velike vrećice 3 kune, male 2,15 kuna

Foto: Silvano Ježina

Na "porez" na vrećice od 2 kune, trgovci će dodavati svoj trošak pa će konačna cijena ovisiti o tome jesu li ga se i koliko spremni odreći

»Zabranit će se besplatno dijeljenje vrećica u trgovinama i na tržnicama«, potvrdila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, vijest koju je Novi list objavio u srijedu, a ovaj blog prenio u prethodnom postu. Male, tzv. integralne vrećice, u kojima sada iz trgovina i sa tržnica nosimo voće i povrće, ribu, meso, naplaćivat će se, najavljuje ministrica, najmanje dvije kune. Kako, međutim, doznajemo u njenom ministarstvu, najmanje dvije kune koštat će sve vrećice, znači i one velike, s logotipom trgovca, koje sada plaćamo jednu kunu.

Dvije kune će, naime, iznositi »porez« na vrećice, svojevrsna ekološka taksa koja za cilj ima destimulirati potrošnju tih vrećica. Na tu taksu trgovci će, odnosno proizvođači, dodavati svoj trošak, što znači da će, primjerice, velika vrećica koja sada košta jednu kunu, koštati tri kune. Mala vrećica, koja proizvođača košta pet lipa, a trgovac ju kupuje za deset lipa, koštat će 2,15 kuna, ili deset lipa manje ako se trgovac i dalje bude odricao svog dijela kolača. Trgovci, naime, male vrećice sada kupuju po deset kuna za sto komada, i to uračunavaju u svoj trošak poslovanja, što ne znači da ubuduće male vrećice i oni neće naplaćivati.

»Cilj je da tih, malih vrećica više ne bude, jer su velik pritisak na okoliš. Ako je netko zagađivač, treba i platiti. Ljudi su, prije nego li su se vrećice tako raširile, koristili druge vrste vrećica i košara, vrijeme je da vratimo dobre stare navike. Nisu bili disciplinirani ni Austrijanci ni Nijemci, stvar je samo na koji način se provodi kontrola«, kazala je Holy.

Njena će inspekcija, u svakom slučaju, imati puno posla, jer će mnogi trgovci, nema sumnje, vrećice dijeliti besplatno ispod pulta. Hoće li se hrvatski građani ipak naviknuti na nošenje već korištenih plastičnih vrećica sa sobom u kupovinu, a one velike plastične zamijeniti platnenima, pokazat će vrijeme. Kako se može iščitati na mnogobrojnim forumima na ovu temu, mnogi su takve navike odavno usvojili, drugi pak smatraju kako će ih se na ovaj način još više »opljačkati«.

Za razliku od pola kune, koje kao eko-porez plaćamo na ambalažu za pića, a zatim tih pola kune vratimo kad ambalažu vratimo u reciklažu, naknadu od dvije kune u slučaju vraćanja vrećice, nećemo dobivati. U svijetu se, naime, reciklira tek oko jedan posto plastičnih vrećica jer je reciklaža jako skupa, zbog čega je i cilj ministrice Holy potrošače natjerati da se od vrećica odviknu. Irska je davno uvela porez na sve vrećice, Italija i San Francisco ukinuli su male, integralne vrećice u potpunosti. Kako kažu zagovornici plastike u Društvu za gumu i plastiku, u SAD-u je plastika ukinuta jer je »papirnati« lobi bio jači, no u San Franciscu je prodaja papirnatih vrećica dvostruko porasla, znači i potrošnja papira, budući da takve vrećice ne mogu nositi vlažan teret. »Nije problem u plastičnim vrećicama, već u onima koji ih bacaju u okoliš«, kažu u Društvu za plastiku i gumu.

»Onda moramo riješiti taj problem – kako drugačije, nego naplaćivanjem?!«, odgovaraju neslužbeno u Ministarstvu Mirele Holy, napominjući kako rješenja ima – sa sobom u trgovinu treba ponijeti pokoju plastičnu vrećicu za vlažni »teret«, ostalo pak nositi u platnenim vrećicama, košarama ili »cekerima«. Ako su mogle naše bake, možemo i mi, treba samo malo volje, i truda.


Izvor: Novi list



A što o svemu tome kaže Večernji list:



Novi zakon o otpadu donosi promjene u svakodnevni život

Ni plastične vrećice neće biti besplatne,
plaćat ćemo ih 2 kn

U Društvu za plastiku i gumu upozoravaju da će zbog toga dosta ljudi ostati bez posla


Foto: Filip Brala/PIXSELL

Najmanje dvije kune ekološke naknade po plastičnoj vrećici, čak i onakvoj kakva se dosad u trgovinama dobivala besplatno, ubirat će Ministarstvo zaštite okoliša Mirele Holy, nakon što se do ljeta, kako se očekuje, donese novi zakon o otpadu. Na zakon je stiglo više od 1100 primjedbi, dok će se uporaba tankih plastičnih vrećica, kakve dobivamo u pekarnicama, mesnicama, na tržnicama... destimulirati jednim od 30-ak pravilnika i zakonskih akata.

200 milijarda manje

Kako ističu u ministarstvu, namjera im nije bogato puniti blagajnu Fonda za zaštitu okoliša niti udariti građane po džepu nego ih ekološki osvijestiti da se vrate dobrim navikama platnenih torbi i košara. Plastika se predugo razgrađuje i šteti okolišu, upozoravaju, svjesni kako je je to samo mali korak u brizi za okoliš. Bude li samo svaki peti građanin prestao koristiti plastične vrećice, u prirodi bi ih sljedećoj generaciji ostalo čak 200 milijardi manje. Jedna platnena torba može zamijeniti i 1000 plastičnih vrećica.

No, u Društvu za plastiku i gumu na čelu s Vladimirom Feredeljijem upozoravaju kako je to ekološki i ekonomski štetna populističko-politička odluka, kojom se ponovno pogoduje uvoznicima i krupnom kapitalu što će za posljedicu imati smanjenje broja radnih mjesta u Hrvatskoj. Tom se odlukom, tvrde, neće smanjiti otpad i recikliranje, ali će se povisiti svakodnevni troškovi građana. Potrošači će se usmjeriti na vrećice koje su skuplje, koje troše više energije i prirodnih resursa za proizvodnju, više zagađuju i tijekom cijelog svog životnog ciklusa ostavljaju nepovoljniji trag u okolišu te koje se pretežito uvoze jer nemamo vlastitu proizvodnju.

Teško zamjenjive

Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu kaže kako ne treba kažnjavati vrećicu koju je teško zamijeniti u svakodnevnom životu, naročito pri kupnji voća i povrća, nego ljude koji se njima nesavjesno služe. Papirnate vrećice, upozorava, doprinose i sječi šuma. Za 1000 papirnatih u odnosu na 1000 plastičnih vrećica treba 17 puta više vode u proizvodnji, kazao je Čatić. Papirnate vrećice utječu 10 puta više na efekt staklenika, a pri njihovoj proizvodnji razvijaju se fostati i nitridi, čega nema pri proizvodnji polietilenskih vrećica. Klasične polietilenske vrećice i torbe sudjelovale su s manje od 10 posto u ukupnoj polietilenskoj ambalaži u Hrvatskoj koja je u 2010. procijenjena na oko 27 tisuća tona.

U Društvu dodaju i kako je proizvodnja jednokratnih plastičnih vrećica jeftina pri čemu se ostvaruju niski profiti, tako da, primjerice, talijanski razlozi zabrane integralnih plastičnih vrećica nisu bili ni najmanje ekološki. Da bi se kupci preusmjerili na deblje plastične vrećice, kojih je proizvodnja isplativija i proizvode se u domovini – integralne, kakve se najčešće jeftino proizvode u Kini, zabranjene su. Što se Irske tiče, nakon zabrane plastičnih vrećica, u supermarketima Tesca porasla je prodaja vrećica za smeće – i to čak 400 posto – jer su ljudi u vreće za smeće počeli umatati vlažnu hranu. U Americi su zabrane jednokratnih plastičnih vrećica prvenstveno razlog zaštite interesa jake papirne industrije – kao populističko dodvoravanje biračima zabrane su donesene samo u nekim saveznim državama – dok je, tvrde u ovom društvu, u situacija u Hrvatskoj bitno drugačija. Stoga je, upozoravaju, potrebno vrlo precizno odrediti na koje bi se vrećice naplata odnosila i zašto. No po istoj logici trebalo bi, tvrde, naplaćivati i papirnate vrećice.


Izvor: Večernji list


A evo kako je o tome izvjestio RTL:



Izvor: RTL