Poznati zagonetači (55) - IVICA PERKOVIĆ
IVICA PERKOVIĆ
(Đurđenovac, 19. lipnja 1934. – Našice, 14. travnja 1979.)
Prerano preminuli hrvatski zagonetač i urednik. Prvi objavljeni rad bijaše mu križaljka iz zagrebačke Džepne križaljke od 19. ožujka 1953. Ukupno je tijekom dvadesetšestogodišnje enigmatske karijere objavio više od 2.500 različitih zagonetaka među kojima prevladavaju križaljke i rebusi. Pored Džepne križaljke surađivao je još u Vjesnikovu kvizu, osječkoj Zagonetki i Rebusu i više nezagonetačkih časopisa (Velikogorički list, Požeški list ...), no najveći je obol ipak dao u Čvorovim listovima: Mini Čvoru, kojemu je nekoć bio i urednikom, Čvor Razbibrizi i Čvor Križaljci. Autor je svih radova u Mini Čvoru broj 129.Pseudonimi kojima je ponekada potpisivao radove su: I. P., PI, Caper, Pan, Šokac, Perica, John i Hans.
(Mini Čvor broj 70, 29. III. 1972., str. 2 i 3)
(Čvor Razbibriga broj 131, 10. II. 1973., str. 1)
(Mini Čvor broj 129, 3. VII. 1974., str. 8 i 9)
(Mini Čvor broj 155, 2. VII. 1975., str. 1 i 16)
Članom EU „Čvor“ bio je od 1969. Jedno je vrijeme obnašao dužnost predsjednika Poslovnoga odbora. Sudjelovao je na svih deset SZOJ-a u razdoblju 1969.-1978. Posmrtno mu je dodijeljen naslov zagonetačkoga velemajstora i nagrada Zlatna križaljka. Uvršten je u Leksikon zagonetača Jugoslavije Stjepana Horvata iz 1979., a spominje se u Malome zagonetačkom datumaru Franje Tušeka iz 1983.
Poznatnik
Oznake: razni zagonetači, Mini čvor, Zagonetač, Čvor razvibriga
komentiraj (5) * ispiši * #
Požutjela enigmatika (66)
Prva križaljka na makedonskom jeziku
Zagonetački povjesničari svakodnevno otkrivaju nove činjenice vezane za početke zagonetačkog stvaralaštva u našoj zemlji, a posebno u svakoj od republika i pokrajina. Ovaj napis je mali prilog makedonskoj historiografiji zagonetaštva.
„Mlad borec“, list narodne omladine u Makedoniji, u dvobroju 11-12 od 28. XII. 1944. godine objavljuje prvu križaljku na makedonskom jeziku pod naslovom „Ukrštenica“. To ne znači da križaljkotvorstvo do tada na području Makedonije nije postojalo. Neki časopisi objavljivali su križaljke, ali isključivo na srpsko-hrvatskome jeziku.
Križaljka iz Mladog boreca bila je klasična križaljka sa simetričnim likom, s jednakim brojem vodoravnih i okomitih riječi (po 22). U sredini lika bila je skupina od 8 crnih polja. Obrojčenje je bilo standardno u liku. Prosječna dužina riječi uvrštenih u križaljku bila je 3,75 slova. U ovoj križaljci javilo se nekoliko nepravilnosti. Tako se pod 24 vodoravno traži „ženska organizacija“ koju treba upisati naopako, pod 33 okomito ispuštena je množina, riječi pod 9 vodoravno i 33 okomito su iste.
Sastavljač ove prve križaljke ne može se potpunom točnošću odrediti jer križaljka nije potpisana. Pretpostavlja se, uzimajući u obzir da je u istom listu (broj 21 od 4. IV. 1945. godine) križaljka potpisana samo s imenom „Panče“, da je i autor ove prve bio isti. Neke indicije govore da se radi o Panči Mihajlovu tadašnjem novinaru u Mladome borecu, danas generalnom direktoru NIP „Nova Makedonija“. Njegova sjećanja iz tog razdoblja dobro bi došla u rasvjetljavanju početaka makedonskog križaljkotvorstva.
(Vasil Pačemski, Zagonetač broj 293, travnja 1983., str. 7)
Enigmopovjesnik
Oznake: Zagonetač
komentiraj (0) * ispiši * #
Čarobnjak Boris (5)
(Boris Antonić, Razonoda miliona iz 1966.)
(Boris Antonić, Čvor razbibriga broj 80, str. 12)
(Boris Antonić, Čvor križaljka broj 102, 27. XI. 1974., str. 14)
Prefiksoidi i sufiksoidi
U našim zagonetačkim listovima ponekad možemo susresti nazive „anarebus“ (anagramni rebus), „logogram“ (logogrifni anagram), „klinomida“ (klin-piramida) i sl. Te i slične riječi ne bi trebale ući u zagonetačku terminologiju, iako su koliko-toliko prihvatljive u novinarstvu. Prva od navedenih riječi načinjena je uz pomoć prefiksoida, posljednja uz pomoć sufiksoida a srednja uz pomoć jednog i drugog. Prefiksoid je „ana“ dio riječi koji bi trebao značiti „anagram“ a sufiksoid je „mida“ dio riječi koji bi trebao značiti „piramida“, kao što bi u srednjem primjeru „gram“ trebao značiti „anagram“. Međutim ni ti dijelovi ne nose značenje cjeline od koje su otrgnuti.
Aleksandar Kostić pišući o medicinskoj terminologiji ističe: „Ali ne treba dopustiti da se u krnjenju odrednica ide dotle da od njih ostaju delovi koji ne znače ništa“. On navodi i primjere takvih loše složenih naziva: „parathormonum“ (paratireoidni hormon), „hyper volaemia“ (uvećan volumen krvi). Ivan Klajn kao primjere takvih loših složenica navodi: „ribomaterijal“ (ribolovni materijal“, „inodugovi“ (inozemni dugovi) i dr. dodajući ironično: „Biće da patimo od konzepredrasuda, ali bismo voleli da se poštedi naše jeziosećanje“. (Misli, naravno, na konzervativne predrasude i jezični osjećaj!
(Boris Antonić, Zagonetač broj 296 (5), srpnja-kolovoza 1983., str. 7)
(Boris Antonić, Superfeniks broj 7, 12. XII. 1996., str. 47)
(Boris Antonić, Feniks broj 175, 23. VIII. 2001., str. 47)
(Boris Antonić, Kvizorama broj 541, 17. VIII. 2002., str. 25)
(Boris Antonić, Slova do krova broj 1, 16. X. 2002., str. 12)
(Boris Antonić, Osmosmjerka)
Kolega
Oznake: B. Antonić, Čvor križaljka, Feniks, Čvor razbibriga, Kvizorama, Superfeniks, Osmosmjerka, Slova do krova, Zagonetač, zagonetački časopisi
komentiraj (13) * ispiši * #
Enigmatika je gimnastika uma
Potvrda gornjega naslova i ne treba, ali ipak pročitajte što je izjavila izvjesna Eleonora Brown iz Texasa prigodom proslave svojega 107. rođendana: „Od svoje mladosti odgonetam svaki dan jednu križaljku, naravno koliko mi je to bilo moguće, jer čovjek mora ostati duhovno pokretan“ – izjavila je slavljenica.
(Zagonetač broj 83, iz Čvor razbibrige broj 224, 1. II. 1975.)
Zanimljivko
Oznake: zanimljivosti, Čvor razbibriga, Zagonetač
komentiraj (5) * ispiši * #
Zagonetke Zlatka Veritasa (4)
Proširena premještaljka
KAKO SADA, tako vazda,
svake noći, svakog dana,
tu fontana tiho šumi
vazda bistra, raspjevana.
(Ferdo Pavešić, 1954. i Miroslav Šanetk, „Zagonetke anagram i palindrom“, EU „Čvor“, Bjelovar, 1975., str. 41)
Dvostruka šarada slikara Mujezinovića (zagonetačka anegdota)
Prije stanovitog vremena sarajevska TV emitirala je zanimljiv razgovor s našim istaknutim slikarom Ismetom Mujezinovićem. U toku tog razgovora umjetnik je ispričao jednu pojedinost iz svog obiteljskog života koju je vrijedno zabilježiti, jer ukazuje na istančanu Mujezinovićevu duhovitost, a ujedno je bliska našem (zagonetačkom) načinu mišljenja i zagonetanja.
Kad je došao dan da krene u partizane, priča Mujezinović, njegova supruga Marija bila je neposredno pred porođajem. Znala je da joj se suprug neće tako brzo vratiti iz borbe, pa je upitala kakvo će ime dati djetetu koje očekuje.
- Ako bude kći, neka joj ime bude sastavljeno od početnih slova tvog i mojeg imena: Mar Is (Maris). Bude li sin, neka se njegovo ime načini od istih početnih slova naših imena, ali u izmijenjenom redosljedu: dakle Is Mar (Ismar).
Tako su Ismet i Marija Mujezinović dobili sina Ismara koji je također slikar, koji danas živi i radi u Sarajevu. Ismar je u braku s našom istaknutom filmskom glumicom Špelom Rozin.
(Ferdo Pavešić, Zagonetač broj 62, 1. VI. 1974. i Čvor razbibriga)
Na brzinu (premetaljka)
Bosansku rijeku cijelu,
servirah u ovom jelu!
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa, EU „Čvor“, Bjelovar, 1979. str. 32)
Kolega
Oznake: F. Pavešić, Čvor razbibriga, Zagonetač
komentiraj (2) * ispiši * #
Štef bjelovarski (4)
(Stjepan Horvat, Čvor jugoslavensko izdanje broj 1, 1. V. 1971., str. 1)
(Stjepan Horvat, Čvor razbibriga broj 86, str. 3)
Zagonetač je naše ogledalo
Ni najveći optimisti nisu vjerovali da će „Zagonetač“ izdržati ovaj tempo izlaska s ovom količinom materijala koji se sada pruža zagonetačkom čitalaštvu. Pedesetak kartica različitih tekstova mjesečno i nije tako mali sadržaj što se u izdavačkim okvirima drži da je dostatno za tri normalna arka neke knjige. Naravno, sitan slog i nabit, bez bjelina, prijelom ovog lista omogućili su da na šesnaest stranica sadašnjeg formata stanu toliki prilozi. Sadržaj svakog broja je različit, no već ovim trećim brojem „Zagonetač“ se predstavio onakav kakav je u današnjem trenutku najbolji mogući stručni časopis. Prije samog pokretanja Zagonetača s mnogo strana i od mnogih eminentnih zagonetača i urednika obećana je svesrdna pomoć (i financijska i suradnička), što se ipak nije ostvarilo. Izostale su „udarne“ teme koje bi razdrmale pomalo već zaspale zagonetačke pregaoce, izostala je kolegijalna suradnja i još jednom je do izražaja došao naš mentalitet – brini se samo za ono što je tvoje, jer grijeh bi bio (ili je posrijedi nešto drugo?) da dođe do udruživanja zagonetačkih snaga u svim vidovima zagonetačkog izražavanja.
Ipak, „Zagonetač“ se pojavljuje i bez obzira na sve prepreke istinski zagonetači, koji u enigmatici ne vide samo sastavljanje križaljaka i dodatni izvor svojih zarada, prihvatili su ga. Njegovi suradnici, čiji je broj svakog dana sve veći (a pohvalne su mlade snage), ispunjavaju njegove stranice onako kako najbolje umiju. Jer da se čeka dok nekome sazri neka ideja proći će i ovaj naš enigmatski vlak i konačno – danas ne bismo imali u zagonetaštvu ono što imamo.
(Stjepan Horvat, Zagonetač broj 294, svibnja 1983., str. 1)
(Stjepan Horvat, Najskandi broj 12, 11. V. 1985.)
(Stjepan Horvat, Osmosmjerka broj 496, 18. VII. 2010., str. 31)
Kolega
Oznake: S. Horvat, čvor, Najskandi, Čvor razbibriga, Zagonetač, Osmosmjerka
komentiraj (2) * ispiši * #
Sonny Yks (4)
Poricaljka
Na pir žurno hoda pisac SF roda,
potegnuo pješke iz daleke Češke!
(Boris Nazansky, Zagonetač broj 152 iz Čvor razbibrige broj 292, 3. IX. 1977.)
(Boris Nazansky, Čvor križaljka broj 104, 25. XII. 1974., str. 14)
Političko-satirični roman (premetaljka)
BUNT PERA I UMA!
(Boris Nazansky, Vjesnikov kviz broj 259, 2. I. 1982., str. 10)
(Boris Nazansky, Vjesnikov kviz broj 327, 29. VIII. 1984., str. 12)
Grad u BiH (premetaljka)
TV NOVINARKI evo zadatka
uputa, zna se, jasna i kratka:
gradić u Bosni poseti, kažu,
i snimi dobru reportažu!
(Boris Nazansky, Politika Mozaik broj 54)
(Boris Nazansky, Kvizorama broj 51, 27. III. 1993., str. 21)
Stihovni dopunjajni indirekt (fraza: 4 – 3)
Berač _ _ _ _,
tkalac _ _ _,
na glavi im _ _ _ _ _ _ _!
(Boris Nazansky, Kvizorama broj 868, 22. XI. 2008., str. 18)
Pet dijelova pokućstva (pomicaljka)
PRETPOTOPSKO
ZLATOTOPKA
NEBOLOM DUŠE
BOGUMILOV
KLARA CADIEUX
ŽENA CARICA
(Boris Nazansky, Kvizorama broj 1302, 18. III. 2017., str. 31)
Kolega
Oznake: B. Nazansky, Kvizorama, Čvor križaljka, Vjesnikov kviz, Zagonetač, Čvor razbibriga, Politika mozaik
komentiraj (5) * ispiši * #
Sovićki vitez (4)
(Tomislav Pejić, Mini čvor broj 382, 2. XII. 1982., str. 8 i 9)
(Tomislav Pejić, Čvor križaljka broj 430, 18. XII. 1982.)
Smiješna imena i premetaljke – knjižarski bestseler u SAD
Nedvojbeni bestseler u američkim knjižarama je knjiga Paula Dicksona s nešto podužim naslovom „NAMES – A Collector's Compendium of Rare and Unusual, Bold and Beautiful, Odd and Whimsical Names“. Na 282 stranice Dickson navodi mnoštvo neobičnih, smiješnih i nesvakodnevnih vlastitih imena ljudi, sportskih momčadi, gradova jezera, životinja, starih automobila, sorti jabuka, vakova i obilje drugih lingvističkih pikanterija.
Knjiga je razdijeljen au 33 tematska poglavlja, a dio ovog svog sedamnaestog naslova Dickson je posvetio smiješnim anagramima poznatih ličnosti iz američkog javnog života. Osim ovog, za poklonike premetaljki zanimljivog materijala, knjiga obiluje duhovitim anegdotama o neobičnim imenima, kao i mnogim drugim zabavnim temama ...
(Tomislav Pejić, Zagonetač broj 314 (23), 1. III. 1987., str. 13)
(Tomislav Pejić, Vjesnikov kviz broj 560, 31. X. 1990., str. 8)
(Tomislav Pejić, Kvizorama broj 36, 12. XII. 1992., str. 35)
Kolega
Oznake: T. Pejić, Čvor križaljka, Vjesnikov kviz, Mini čvor, Kvizorama, Zagonetač
komentiraj (1) * ispiši * #
PAGove uganke (4)
Novi list
Časopisno podjetje „Pavliha“ 15. II. 1983. izdalo je prvi broj novog slovenskog zagonetačkog časopisa s naslovom „Križanka“. Časopis je izašao kao posebno izdanje Superpipa i ima 32 stranice formata 15 x 21 cm. Glavninu zagonetaka predstavljaju, dolično imenu časopisa, razne vrste križaljaka, no ne manjka ni sitnih zagonetaka. Odgovorna urednica je Kristina Iskra,a zagonetke su priredili Marko Bertoncelj, Andrej Bobič, Marko Bokalič, Pavle Gregorc, Andrej Kodele, Herman Pančur, Miroslav Pravdič i Drago Ronner. Ove godine predviđa se izlazak još tri broja.
(Pavle Gregorc, Zagonetač broj 294, svibnja 1983., str. 13)
Tematska kriva adresa
ADA JAZON, LEVIN
Ada zbilja živi u Levinu, gradu na Sjevernome otoku jedne zemlje. Koje?
(Pavle Gregorc, Superpip broj 6, lipnja 1983., str. 6)
(Pavle Gregorc, Križemkražem broj 1, 1. I. 1985., str. 6)
Kolega
Oznake: P. Gregorc, Zagonetač, Superpip, Križemkražem, zagonetački časopisi
komentiraj (7) * ispiši * #
EnigmoVukovac (3)
Golubova prva ispunjaljka
Listajući godišta somborskog Goluba, lista za srpsku mladež, zapela nam je za oko zagonetka objavljena u broju 9 iz 1883. godine. Ovaj list koji je izlazio u Somboru od 1879. do 1913. donosio je u svakom broju razne zagonetke. Njegov urednik je bio učitelj Jovan Blagojević. Prema tome, on je bio i urednik enigmatske strane, redovno odgovarajući suradnicima o kvaliteti pristiglih radova. O zagonetkama ovog lista ćemo drugom prilikom. Dakle, u broju 9 (rujan 1883.) „Golub“ je donio slijedeću zagonetku od stanovitog 5-ka Pavlovića iz Vršca. Ovaj zagonetač također zaslužuje pažnju da se o njemu posebno piše.
. Jedan suglas
. . . mala životinja od 3 glasa ili pismena
. . . . . zanatlija od 5 glasova
. . . . . . . varoš u Perziji od 7 glasova
. . . . . . . . . srpski ustaški vođa od 9 glasova
. . . . . . . srpsko prezime od 7 glasova
. . . . . ptica od 5 glasova
. . . jestivo od 3 glasa
. jedan suglas
Kad se sve reči pravilno iznađu i po ovom pravcu kao što tačke pokazuju poređaju onda se može ime ustaškog vođe unakrst čitati. 5ko Pavlović u Vršcu.
Odgonetka ove zagonetke – ispunjaljke glasi: p, puž, pekar, ispahan, Vukalović, Popović, čavka, sir, č. Prezime hercegovačkog vojvode i vođe hercegovačkog ustanka 1852.-62., Vukalović (luka), čita se i vodoravno i uspravno u najdužoj koloni.
Ova zagonetka je došla poslije nekoliko napomena urednika Jovana Blagojevića, tražeći od suradnika da „izmisle nešto novo“. Evo odgovora kojie je urednik dao u broju 2 od 1883. godine nekom Sr. P. V. u Buk.: „Jeste obećali smo i štampaćemo, samo ne znamo ni sami kad, kad tih stvari imamo isuviše i ova vam je zagonetka dobra ali nije ništa novo. Izmislite nešto novo, što nije tako obično“. Ni danas nije lako izmišljati nove zagonetke,a ne 1883. godine, kada nije bilo dovoljno ni listova koji su štampali zagonetke. Da zaključimo: ova zagonetka Petka Pavlovića iz Vršca mogla bi se, bar prema podacima koje za sada imamo, nazvati našom najstarijom ispunjaljkom ili bar pretečom naše prve ispunjaljke.
(Jovan Vuković, Čvor razbibriga broj 359, 30. III. 1980., podlistak Zagonetač)
Napomena: Da ne bi ste slučajno pomislili da sam nepoćudni pridjev „ustaški“ namjerno upisao donosim preslik izvornoga ćiriličnoga dijela teksta iz Goluba objavljenoga i u Zagonetaču.
Bivši nogometaš u premetaljci
ZAVRĆI I NA VOLEJ
(Jovan Vuković u Ivica Mlađenović „Istaknuti srpski enigmati“, Studio Linija A, Beograd 1999., str. 20 i Zoran Radisavljević „Svet anagrama“, „Divit“, Beograd 2004., str. 19)
Udvajaljka
Sastavljena od dva Klintona,
slavuj ptica glasa zvona.
(Jovan Vuković, 2013. i Marjan Radaković „Anadiploze“, EK „Nova zagonetka“, „K „Niš“ i „Alma“, Beograd – Niš, 2015., str. 15)
Kolega
Oznake: J. Vuković, Zagonetač, zagonetačka teorija
komentiraj (2) * ispiši * #
Miroslavljeva enigmatika (2)
(Miroslav Cvetković, Čvor križaljka broj 156, 22. XII. 1976., str. 14)
(Miroslav Cvetković, Čvor razbibriga broj 337, 1979., str. 9)
(Miroslav Cvetković, Orbis broj 2, veljače 1981., str. 10)
(Miroslav Cvetković, Mini čvor broj 306, 15. IV. 1981., str. 8 i 9)
(Miroslav Cvetković, Vjesnikov kviz, str. 15)
Jotovaljka
U prijašnjim brojevima Zagonetača povremeno su donošene bilješke o novim zagonetačkim varijacijama. Ovom prilikom evo nekoliko riječi o jednoj iz grupe „malih domišljaljki“ (tzv. sitnih zagonetaka). Prije nekog vremena zapazio sam da bi se još jedna od gramatičkih pojava mogla prezentirati kao zagonetka. To je JOTOVANJE. Da podsjetim, jotovanje je glasovna promjena kada se, dodavanjem glasa „J“, od nekih nepalatalnih suglasnika dobivaju palatalni. Na primjer: D + J = Đ, L + J = LJ, N + J = NJ, T + J = Ć i dr. Tako nastala zagonetka, koja može biti u stihovnoj i nestihovnoj verziji, mogla bi se na našem jeziku zvati JOTOVALJKA, a u internacionalnom obliku JOTACIJA.
Na prvi pogled može se učiniti da je malen fond riječi koji bi po zagonetačkom kriteriju spadao u grupu jotovaljki. Ipak, može se pronaći dosta primjera. Navest ću samo nekoliko: MILAN – MILJAN, KONAK – KONJAK, MITA – MIĆA – LEDA – LEĐA, NASA – NJASA, METIL – METILJ i sl. Ova bi zagonetka bila podvrsta izmjenjivaljki (tj. mijenjaljki). Na kraju, evo primjera jotovaljke kao stihovne zagonetke:
U azijskoj državi
fakir stvari sprema
- prvim vlakom putuje
do ravnoga Srema.
Odgonetka: INDIJA – INĐIJA
(Miroslav Cvetković, Zagonetač broj 296 (5), srpnja – kolovoza (VII.–VIII.) 1983., str. 4)
(Miroslav Cvetković, Mala Eureka broj 230, 1. VIII. 1984., str. 11)
Konjićev skok (odgonetka je pučka poslovica)
(Miroslav Cvetković, ZEN broj 6, 1. XII. 1984., str. 19)
Slovni rebus (3, 3, 4)
II (Fraza: 1 – 7 – 1 – 1)
(Miroslav Cvetković, u Vladeta Trivunac „Ideje u slovnim rebusima“, Knjižara „Prota Vasa“, Pančevo, 2001., str. 58 i Vladeta Trivunac „Slovni rebus enciklopedija“, ESS i „Alma“, Beograd, 2010., str 11.)
Anagrami u podne (067)
TA SEN SRBIJANCA BIKOVIĆA
NESTA SRBIJANCA BIKOVIĆA
(Miroslav Cvetković, blog „Miroslavljeva enigmatika“, 30. XII. 2014.)
Kolega
Oznake: M. Cvetković, zen, Orbis, Eureka, Mini čvor, Vjesnikov kviz, Čvor križaljka, Čvor razbibriga, Zagonetač
komentiraj (7) * ispiši * #
Ugankar Jože (3)
Zašto tako?
Golotinja je u našoj zagonetačkoj štampi brutalna, izazivačka i gotovo svuda prisutna. Jedino su „Čvor križaljka“, „Mini čvor“, kao i sva tri slovenska lista donekle na visini. Ostalima kao da je jedini moto: „što više golotinje, inače ćemo propasti“. Teško je ovdje povući granicu između umjetničkog i pornografskog, estetskog i neukusnog, ali je sigurno da to nema nikakve veze s ciljevima naše socijalističke stvarnosti. Pitam se da li je pravedno da umjesto ljudi, koji su itekako zaslužni za sve što imamo, objavljujemo fotografije pjevačica, filmskih glumica i ostalih „dežurnih“ ljepotica?
Ili drugi primjer neobjektivnosti i nepravilnosti. Jedan mladi nogometaš nekoliko puta dobro gurne loptu i već je na stranicama zabavne, pa i zagonetačke štampe, a jedan zagonetač koji sastavlja dvadeset, trideset pa i više godina ne zaslužuje da bude predstavljen kroz intevju na dvije ili barem na jednoj stranici.
Isti je slučaj sa zagonetačkim rekordima. Vrhnska dostignuća sportaša popraćena su bombastičnim naslovima preko cijelih stranica, a u zagonetaštvu mrtvo hladni prelazimo preko Stankovićevih križaljaka 9 x 6, Petrovićevih magičnih likova 7 x 11, Antonićevih 270 kvadrata 7 x 7 i 55 kvadrata 8 x 8. A radi se, ne zaboravimo, o ostvarenjima koja možemo uvrstiti u kulturnu baštinu naših naroda, koja će nadživjeti ovo vrijeme. Ako sami sebe ne cijenimo, tko će nas drugi?
Iznio sam neke svoje dojmove, možda će se neke stvari okrenuti nabolje?
(Jože Berdon, Zagonetač broj 316, 1. IX. 1987., str. 11)
(Jože Berdon, Čvor križaljka broj 455, 8. VI. 1988.)
(Jože Berdon, Ugankarski izziv broj 256, srpnja-rujna 2017., str. 11)
Kolega
Oznake: J. Berdon, Ugankarski izziv, Čvor križaljka, Zagonetač
komentiraj (2) * ispiši * #
Štef bjelovarski (3)
(Stjepan Horvat, Čvor razbibriga broj 77, 26. II. 1972., str. 1)
Klupski susreti Čvora i VAZAK-a
Enigmatska sekcija KUDŽ „Ivo Mikac“ – VAZAK održala je svoj redovni sastanak 29. VI. 1985. godine u Koprivnici. Tom prilikom došlo je do klupskih susreta s prestavnicima ZD Čvora, a organizirano je i prigodno natjecanje u kojemu su nastupile četiri ekipe VAZAK-a i ekipa ZD Čvora. Žiri je kao pobjednike proglasio ekipu ZD Čvora (Željko Jandragić, Dušan Kos i Tomislav Pejić), druga je bila ekipa VAZAK II (Dušan Rogić, Đuro Blažeka i Davor Brlek), a treće mjesto zauzela je ekipa VAZAK I (Darko Galić, Petar Pupić i Juraj Sambolek). Pojedinačno najbolje rezultate pokazali su Željko Jandragić (143 boda), Darko Galić (140), Vanda Sambolek (133), Dušan Kos (132) i Petar Pupić (115 bodova).
(Stjepan Horvat, Zagonetač broj 309 (18), srpnja-kolovoza 1985., str. 14)
(Stjepan Horvat, Osmosmjerka broj 100, 18. I. 1994., str. 6)
Kolega
Oznake: S. Horvat, Čvor razbibriga, Zagonetač, Osmosmjerka
komentiraj (1) * ispiši * #
EnigmoVukovac (1)
JOVAN VUKOVIĆ (Čerkez Sadovina kod Kosovske Vitine, 20. siječnja 1937.) – Zagonetač, publicist, proučavatelj povijesti zagonetaštva, enigmatski teoretičar, novinar, urednik i šahist s naslovom majstorskoga kandidata. Prvi rad, zbrajaljku, objavio je u Enigmi od 6. studenoga 1954. Brojka njegovih objavljenih radova, među kojima su križaljke, premetaljke, rebusi, ispunjaljke, stihovne zagonetke, četvorine 7 x 7 ..., veća je od 2.000. Surađivao je u Enigmi, Čvor razbibrizi, Rebusu, Problemu, Eureci, listovima u izdanju EKB-a, Politici mozaiku, Mini kvizu te u većem broju nezagonetačkih časopisa. Aktivan je i dan-danas. Neke je radove potpisao s pseudonimima Barjaktar, J. V. i Jovan.
Ipak, posebice je zapažen njegov istraživački rad na polju povijesti zagonetaštva u Srbiji i drugim zemljama nastalim raspadom SFRJ. Autorom je više od 1.000 povijesnih i stručno-teorijskih članaka u Zagonetaču, Politici mozaiku, Razonodi, Spektru, Novosti enigmi, Politici huperu, Zagonetki i drugim listovima po čemu je zacijelo najplodonosniji srpski stvaratelj i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka.
Od 1.listopada 1957. u članstvu je EK „Beograd“, a u bjelovarskome Čvoru od 1969. Obnašao je dužnost dopredsjednika ZSJ/ESJ-a od 1988. Na čelu Enigmatskoga saveza Srbije bio je 1991.-95., dok je dopredsjedničku dužnost obnašao 1995.-2000. te od 2004-2008. Godine 2004. nagrađen je Zlatnom poveljom ESS-a za 50 godina enigmatskoga stvaralaštva, dok je 2008. primio Nagradu za životno djelo. Nagradom Natošević ovjenčan je 1989., a Špicerovom nagradom 1982. Za emisiju „Radio sfinga“, koju je uređivao i vodio na Radio Sremu iz Rume, nagrađen je 1983. i 1984. Predstavljen je u Leksikonu zagonetača Jugoslavije (1979.), Istaknutim srpskim enigmatima (1999.) i Leksikonu srpskih enigmata (2007.). Živi u Novoj Pazovi.
Objavljena djela: „Partizanske zagonetke“ (1983.), „Literate enigmate“ (1991.), „Fudbal u Novoj Pazovi“, „RK Železničar - Inđija“, „JU dopisni šah“, „Leksikon srpskih enigmata“ (s Miroslavom Lazarevićem, 2007.)
Teško do „najljepših zagonetaka“
Mjesečnik za zabavu i pouku „Srpsko cveće“, čiji je vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio F. Vidra iz Praga, raspisao je 1905. godine u dvanaestom (prosinačkom) broju natječaj za sastavljače zagonetaka. Natječaj je raspisan pod nazivom „Stečaj“, a evo što se tražilo od sastavljača:
„Ovim raspisujemo 3 nagrade (krasno uvezane knjige) za najlepše zagonetke (ili rebus, konjički skok itd.).
Uslovi su: a) Radovi treba da se pošalju do 15. januara 1906. (po starom), b) Tačna adresa treba da se pošalje u zasebnom kovertu, na kome je označeno geslo ili znak dotičnog pošiljaoca. Rezultat objavićemo u broju od februara. Nagrade su: L. N. Tolstoj: „Vaskresenije“, 2. A. Šantić „Pesme, 3. Drag. J. Ilić „Svetle slike“.
Do predviđenog roka nije stiglo dosta enigmatskih radova, pa u broju od veljače 1906. godine uredništvo ponavlja natječaj.
„Pošto nije došlo dosta radova na raspisani stečaj za najlepše zagonetke, rebuse itd., to ovim isti produžujemo do 25. t. m. Rezultat objavićemo u idućem broju. Radove valja poslati na adresu: Srpsko cveće, Prag VIII“.U slijedećem broju objavljen je ovaj izvještaj: „Nagrade prema raspisanom stečaju za zagonetke pale su na radove sledećih nadtecatelja: 1. Ivan Nikolić, Prag (dva rebusa izašla su u prošlim brojevima), 2. Ljubomir Janković, realac, Banja Luka (jedan rebus u ovom broju pod znakom M. H. Banja Luka), 3. Milan Petrović, Beograd (za konjičke skokove, donećemo u idućim brojevima).
NB. Ostale primljene radove donećemo, ko želi, da mu se radovi ne štampaju, neka nam javi“.
Tko je bio urednik zagonetačke rubrike Zagonetke u ovom listu krajem 1905. i u 1906. godini nije poznato, pošto je prva urednica ove rubrike Darinka K. Subotić prešla u Batajnicu nakon izašlih pet brojeva Srpskog cveća? Da li je ovo prvi organizirani natječaj za zagonetače (sastavljače) kod nas, pokazat će vrijeme.
(Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 12)
Kolega
Oznake: J. Vuković, Zagonetač
komentiraj (5) * ispiši * #
Požutjela enigmatika (31)
U jesen 1982. godine u Varaždinu je predstavljena javnosti knjiga Antuna Goloba „Zaslužni Varaždinci“. Abecednim redom nanizano je sedamdeset i šest Varaždinki i Varaždinaca, koji su rođeni u Varaždinu ili najbližoj mu okolici, a za života su svojim djelom i stvaralaštvom vezani za ovaj lijepi barokni grad. Čitajući knjigu zainteresiralo nas je posebno da li ćemo uz koje od navedenih imena pročitati i poneku riječ o njihovim aktivnostima i doprinosu na polju zagonetaštva u varaždinskom kraju. Na žalost, gorko smo se razočarali. Od imena, koja mnogo znače za početke varaždinskoga zagonetaštva, a neka i šire, ovdje su uvrštena i obrađena samo četiri: Nikola Faller, Bartol Francelj, Zvonko Milković i dr. Nikola Pečornik.
Kod svakoga od njih Golob je brižljivo naveo djelatnosti zbog kojih mu je pripala čast da bude uvršten u plejadu zaslužnih Varaždinaca, ne propustivši kod toga da spomene i druge njihove sklonosti i hobije. Da je kod ove četvorice to bila i enigmatika – jednostavno je prešutio. Ovo se nikako ne može oprostiti, naročito u odnosu na Nikolu Fallera, koga neki autori smatraju čak prvim križaljkotvorcem. Ne samo kod nas, već i u Evropi. A to ipak nije činjenica za prešutjeti. Sve ovo autoru knjige „Zaslužni Varaždinci“ nije bilo nepoznato. Jer, uzmemo li u ruke „Varaždinske vijesti“ broj 1921 od 19. XI. 1981. godine, na 6. stranici naći ćemo njegov članak pod naslovom „I nekad su Varaždinci voljeli – zagonetke“. To je bilo predstavljanje publici netom promovirane knjige ovdašnjih zagonetača Milana Đurića i Borisa Nazanskog – „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“, u kojoj o Falleru („Mikuli iz Ivanca“) i njegovim zaslugama za križaljkotvorstvo i zagonetaštvo općenito, dosta je napisano.
I dok se u ovoj knjizi novinar i publicist Antun Golob ovako nepravedno ponio prema pionirima varaždinskog i hrvatskog zagonetaštva, za utjehu zagonetačima valja spomenuti – više kurioziteta radi – da je predstavljanje jednog drugog Varaždinca započeo ovim tekstom: „Svi oni koji krate vrijeme rješavanjem križaljki, često moraju odgovarati na pitanje, tko je naš poznati prevodilac s latinskog i grčkog, imenom Koloman. Dakako, to je Koloman Rac, a on je Varaždinac ...“.
(Franjo Marciuš, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 13)
Teoretičar
Oznake: F. Marciuš, Zagonetač
komentiraj (1) * ispiši * #
Brankovi konaci (3)
Osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“
„U Beogradu je 13. VI. 1983. godine održana osnivačka skupština na kojoj je osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Nikola Marinković, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović, Branko Polić, Miodrag Tošić i Vladeta Trivunac. U Predsjedništvo novoosnovanog društva, koje broji devet članova, izabrani su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović i Branko Polić. Za predsjednika Predsjedništva ED „Zagonetka“ izabran je Ivica Mlađenović, za potpredsjednika dr. Boško Petrović, a za sekretara Društva Ljubiša Jakšić. U Odbor samoupravne društvene kontrole izabrani su Miodrag Tošić, Nikola Marinković i Vladeta Trivunac.
Enigmatsko društvo „Zagonetka“ dobilo je prostorije u Mjesnoj zajednici „Drugo zasjedanje AVNOJ-a“ na Novom Beogradu, a u narednom razdoblju izvršit će se uređenje tih prostorija čija površina iznosi oko 20 m2. Prema Statutu ED „Zagonetka“ svaki građanin SFRJ može postati član Društva, s tim što upisnina iznosi 100 dinara, a godišnja članarina 240 dinara“ ...
(Branko Polić, iz Zagonetača broj 296 (5), srpanj-kolovoz (VII.-VIII.) 1983., str. 14)
Kolega
Oznake: B. Polić, zagonetačka teorija, Zagonetač
komentiraj (1) * ispiši * #
Aladinovo biserje (3)
(Aladin Mahmutović, Čvor razbibriga broj 408, 13. II. 1982., str. 4)
Maglajski Lavirint
„Popularnost zagonetaka iz dana u dan je sve veća. Svjedoci smo brojnih enigmatskih događaja (susreti, natjecanja, knjige, časopisi i dr.) au posljednje vrijeme sve je više inicijativa za osnivanje klubova sastavljača i odgonetača. Ovaj pokret, a tako bi se to s pravom moglo nazvati, najviše maha uzeo je u Bosni i Hercegovini.
U Maglaju djeluje grupa sastavljača u kojoj je najistaknutiji predstavnik mladi zagonetač Aladin Mahmutović. Već u ljeto 1982. godine započeli su razgovori oko formiranja kluba, a posljednje pripreme održane su tokom stidenoga i prosinca. Osnivačka skupština održana je 20. XII. 1982. godine. Izabrano je predsjedništvo kluba u čiji sastav su ušli: Aladin Mahmutović, Namik Buturović, Radovan Bojanić (tajnik), Vesna Radović i Goran Panić. Klub je dobio ime „Lavirint“. Oko kluba, od poznatijih domaćih sastavljača okupili su se još Perica Šarčević, Suad Hodžić, Nermina Jusufbašić, Salim Bećirović, Adin Medžić i dr.“ ...
(Stjepan Horvat „I u Maglaju klub zagonetača“, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 13)
(Aladin Mahmutović, Superfeniks broj 78, 25. IX. 2014., str. 10)
Kolega
Oznake: A. Mahmutović, Čvor razbibriga, Superfeniks, Zagonetač, slogovnice, talijanke, zagonetačka teorija
komentiraj (3) * ispiši * #
Enigmatska početnica
Sarajevski zagonetač Šefik Vučijak autorom je zagonetačkoga priručnika ENIGMATSKA POČETNICA. Knjigu je još 2005. objavio NIK "Sezam". Najmlađima Vučijak je na 80 stranica Početnice predstavio sljedeće zagonetke: rebus, kriptogram, konjićev skok, opetovne likove, piramidu, klin, vreteno, pješčani sat, osmosmjerku, premetaljke, ispunjaljku, pletenicu, pomicaljku i križaljke te logičku zagonetku pronađite uljeza.
Autor
Oznake: Š. Vučijak, Zagonetač, razni zagonetači
komentiraj (1) * ispiši * #
Enigmatski časopisi u zagonetkama (9) - ZAGONETAČ
ZAGONETAČ - Stručno teorijsko glasilo u izdanju Enigmatskoga udruženja "Bjelovar" (EU "Čvor" i ZD "Čvor"). Prvi broj Zagonetača izašao je 10. kolovoza 1970. Povremenim prilogom Čvor razbibrige postaje u broju 131 od 10. veljače 1973., redovitim mjesečnim prilogom u broju 144 od 9. lipnja 1973., da bi se u njezinu svakom broju počeo javljati od broja 185 od 23. ožujka 1974. U Razbibrizi je objavljen ukupno 291 broj Zagonetača. Posebnim časopisom Zagonetač postaje s brojem 292 iz ožujka 1983. (v.), čiji je zadnji broj, broj 325, izašao 1. prosinca 1989. (v.). Od početka do kraja list je uređivao Stjepan Horvat.
Povratni slogovni obrtajni indirekt (start: 3. slog)
JA NISAM ZA DODIR ... (slogovna fraza: 2 - 2 - 1, slovna odgonetka: 9)
Enigmoznalac
komentiraj (2) * ispiši * #
Sjetno prisjećanje - (Čvor) Razbibriga
Prvi zagonetački časopis u izdanju bjelovarskoga Čvora bio je tjednik ČVOR. Njegov prvi broj izašao je 8. rujna 1968. Od 15. broja, koji je izašao 18. listopada 1969., pa zaključno sa 76. brojem od 14. veljače 1972. Čvor je izlazio dvotjedno. Naziv ČVOR RAZBRIBRIGA dobiva u 77. broju od 26. veljače 1972. i prelazi na tjedno izlaženje. Dvotjednikom ponovno postaje u 219. broju 23. studenoga 1974. i taj tempo ostaje do zadnjega 431. broja koji je objavljen 1. siječnja 1983. U vlastitoj pismohrani imam svega dva broja čije naslovnice možete pogledati u presliku. (Čvor) Razbibriga njegovala je raznovrsnost sadržaja pa su se tako na njezinm stranicama skupa nalazile, križaljke, osmosmjerke, opetovni likovi, skandinavke, talijanke, rebusi, stihovne i ine male zagonetke te teorijski podlistak ZAGONETAČ. Bile su to dobre novine!
Enigmopovjesnik
Oznake: Čvor razbibriga, Zagonetač, ZDČ
komentiraj (2) * ispiši * #
Ujednačite kriterije, urednici!
Gornji naslov i prilog što slijedi nisam napisao ja - toliko da znate. Njihov je autor Krešimir Blažek (Koprivnica, 1955.), a pronađoh sve to u Zagonetaču broj 292 iz ožujka 1983. na str. 10 i 11. Budući da mi se čini aktualnim, objavljujem ga u cijelosti s nekoliko opaska.
"Dugo se spremam da napišem koje slovo u vezi objavljivanja nekih križaljka u Skandi čvoru (i ne samo u njemu), koje svojim sadržajem ne ispunjavaju ni najminimalnije uvjete za objavljivanje, čij isu autori i kategorizirani zagonetači. Mlad sam sastavljač i ne bojim se rada da postignem svoj (i urednika) cilj - kvalitetan sastavak. Ulažem dosta truda, ali uvijek ne uspijevam i normalno je da takvi radovi završe u košu. I to je ljudski i u redu, ali me smeta neobjektivnost urednika kada su u pitanju suradnici sa stanovitom reputacijom i priznatim titulama, tzv. "autoriteti". Smatram da ulažem više truda, htijenja i želja u svaki svoj sastavak nego neki od "autoriteta", ali se taj trud ne valorizira kako treba. Uvijek sam za to da se loš sastavak baci, ali neka to bude bez obzira na ime i titulu. Zar je to sramota? Mislim da nije, jer ako je sastavljač pravi zaljubljenik zagonetaštva, to će primiti kao normalno, ali ako je lovac na "lovu", naravno da će se ljutiti. Objavljivanjem loših sastavaka čini se medvjeđa usluga i redakciji, i autoru, jer objavljivanje takvih radova "autoriteta", a odbacivanje istih od "anonimaca" stvara rezignaciju i revolt kod potonjih.
Da ne bi sve bilo okolo-naokolo zadržat ću se na analizi jednog takvog rada. To je skandinavka majstorskog kandidata Slobodana Pantelića (Loznica, 5. I. 1950.-2. VII. 2001., op. pr.) objavljena u Skandi čvoru broj 278 od 7. II. 1983. godine. Ta križaljka ima šesnaest crnih polja, što uglavnom odgovara nekim standardima (bilo je objavljenih i s 18 crnih polja od Dušana Kosa, Prezid, 15. XII. 1938.-Bjelovar, 2004., op. pr.). U toj križaljci (čiji urednik je potpisan inicijalima AM, vjerojatno Aladin Mahmutović, op. pr.) čak je 8 (osam) riječi u množini: ESTETIČARI, ENTERIJERI, TORPEDI, RESORI, TOTEMI, RAČIĆI, MAJORI i OSVRTI. Tu je još desetak "vrlo poznatih" riječi: ĆERT, NERMA, TIRIT, JERARH, RIČNJAK, ARISTON, RIO, ORID, CORLA, IBI, RENAN, BATEV, RAMAN i tome slično. Najduže riječi su; PRETPRIPREMA, PROSTORIJA, RESTORATER, ESTETIČARI, ENTERIJERI, MARTINOVIĆ i PRVOTIMAC. Gotovo da i nema ni jedne zvučne, ponajmanje svježe riječi. Što se pak tiče skupina, osnovno pravilo je zadovoljeno (19 vodoravno i 19 okomito). Od tih 38 skupina čak trećina je ST i PR.
Ne znam da li uredništvo ima boljih radova (u što ne sumnjam), ali ovaj sastavak nije trebao biti objavljen, pa bez obzira što ga je sastavio majstorski kandidat. Ako ima dovoljno suradnje od različitih autora, urednici bi morali svoje kriterije jednako primjenjivati, ne dopuštajući nikakvu prednost radovima suradnika koji "nešto znače". Predlažem da se o ovoj temi povede šira rasprava na stranicama Zagonetača,a može biti i predmet rasprave na nekom većem skupu zagonetača".
(Krešimir Blažek, Zagonetač br. 292, ožujak (III.) 1983., str. 10 i 11).
Na urednički odgovor nije trebalo dugo čekati. Prozvani urednik AM (Aladin Mahmutović) oglasio se već u Zagonetaču broj 294 iz svibnja 1983.. Evo što je, u napisu "Više samokritičnosti suradnici!", odgovorio Blažeku:
"U Zagonetaču br. 292 izašao je napis kolege Krešimira Blažeka pod naslovom "Ujednačite kriterije, urednici". Kako je riječ o križaljci koju sam ja uredio želio bih dati neka objašnjenja.
Poštovani kolega, ipak držim da se u Skandi čvoru koliko-toliko objavljuju kvalitetni radovi. Prednost nemaju radovi koje su sastavili kategorizirani zagonetači, već je bitna kvaliteta rada bez obzira o kojem se sastavljaču radi, bar što se tiče radova koje ja priređujem. I radovi velemajstora ponekad završavaju u košu ako svojom kvalitetom ne zadovoljavaju. Čvor je oduvijek odgajao mlade zagonetače, tako da su pod nejgovim okriljem stasala brojna današnja vrhunska imena našeg zagonetaštva. Prema tome radovi "anonimaca" se ne odbacuju, već se objavljuju, normalno ako zadovoljavaju postavljene kriterije. Tako je bilo do sada, a tako će biti i u buduće.
Dajem vam objašnjenja za optuženu skandinavku. O tome da li ću nešto objaviti ili ne odlučujem na osnovu više kriterija, broja crnih polja, bjelina u križaljci, zvučnosti i svježine uvrštenih riječi, povezanosti pojedinih dijelova križaljke, odgonetljivosti i općeg dojma. Prema tome jedan od odlučujih činilaca za objavljivanje su bile i dvije bjeline na početku i u sredini skandinavke. Druga stvar, govorite o manje poznatim pojmovima, Ako se opće poznati pojmovi ukrštaju s manje poznatim pojmovima, odgonetanjem ovih prvih lako će se dobiti oni drugi, a o tome se radilo u navedenoj skandinavci.
Na kraju, želio sam dati osvrt na neke vaše sastavke, objavljene i neobjavljene, no čini se da to u ovom članku ne bi bilo korektno, a vama ću prepustiti da ih sami analizirate prije nego što ih šaljete u neko uredništvo".
(Aladin Mahmutović, Zagonetač broj 294, svibanj (V.) 1983., str. 9)
Oznake: K. Blažek, A. Mahmutović, Zagonetač, zagonetačka teorija, razni zagonetači
komentiraj (1) * ispiši * #
