Zagonetke Zlatka Veritasa (5)
Posjetnica
DR. NIKO PUČAN
Domobranac ovaj ima
časni naslov poznat svima!
(Ferdo Pavešić, Križaljka broj 35, 28. VIII. 1942., str. 5)
(Ferdo Pavešić, Čvor Razbibriga broj 89, str. 12)
(Ferdo Pavešić, Čvor Križaljka broj 13, 16. V. 1971., str. 7)
Premetaljka
Dok sam bio dijete malo
ja se ose bojah jako,
ujede me jednog dana
pa bijaše naopako.
Lutala je toga dana
kroz tišinu ljetnog hlada,
ugrize me i pobježe
do hrvatskog starog grada.
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa“, EU „Čvor“, Bjelovar, 1979., str. 6)
Kolega
Oznake: F. Pavešić
komentiraj (4) * ispiši * #
Zagonetke Zlatka Veritasa (4)
Proširena premještaljka
KAKO SADA, tako vazda,
svake noći, svakog dana,
tu fontana tiho šumi
vazda bistra, raspjevana.
(Ferdo Pavešić, 1954. i Miroslav Šanetk, „Zagonetke anagram i palindrom“, EU „Čvor“, Bjelovar, 1975., str. 41)
Dvostruka šarada slikara Mujezinovića (zagonetačka anegdota)
Prije stanovitog vremena sarajevska TV emitirala je zanimljiv razgovor s našim istaknutim slikarom Ismetom Mujezinovićem. U toku tog razgovora umjetnik je ispričao jednu pojedinost iz svog obiteljskog života koju je vrijedno zabilježiti, jer ukazuje na istančanu Mujezinovićevu duhovitost, a ujedno je bliska našem (zagonetačkom) načinu mišljenja i zagonetanja.
Kad je došao dan da krene u partizane, priča Mujezinović, njegova supruga Marija bila je neposredno pred porođajem. Znala je da joj se suprug neće tako brzo vratiti iz borbe, pa je upitala kakvo će ime dati djetetu koje očekuje.
- Ako bude kći, neka joj ime bude sastavljeno od početnih slova tvog i mojeg imena: Mar Is (Maris). Bude li sin, neka se njegovo ime načini od istih početnih slova naših imena, ali u izmijenjenom redosljedu: dakle Is Mar (Ismar).
Tako su Ismet i Marija Mujezinović dobili sina Ismara koji je također slikar, koji danas živi i radi u Sarajevu. Ismar je u braku s našom istaknutom filmskom glumicom Špelom Rozin.
(Ferdo Pavešić, Zagonetač broj 62, 1. VI. 1974. i Čvor razbibriga)
Na brzinu (premetaljka)
Bosansku rijeku cijelu,
servirah u ovom jelu!
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa, EU „Čvor“, Bjelovar, 1979. str. 32)
Kolega
Oznake: F. Pavešić, Čvor razbibriga, Zagonetač
komentiraj (2) * ispiši * #
Leksikon zagonetaka (15) - UVEĆAVALJKA
To vam je stihovna zagonetka kod koje se do odgonetke dolazi uvećavanjem posebno označene riječi iz postavke. Zove se i UVEĆALJKA ili AUGMENTATIV.
U danima ovim lednim
furuna me zagrijava
dok klisura u planini
mećavom se ovijava.
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa“, EU „Čvor“, Bjelovar 1979., str. 35)
Ni kap vina nisam pio,
a čudan sam sanak snio,
enigmat je u njem' bio
i štednjak u špilju skrio!
(Boris Nazansky „Stišići“, EU „Čvor“, Bjelovar 1980., str. 39)
Gledam obris, silhuetu,
pa ukorih svoju tetu,
što to ona sada bunca,
da tu vidi nekog glumca.
(Esad Zukanović „Enigmorime“, EU „Čvor“, Bjelovar, 1982., str. 46)
Uvećaš li crnu pticu,
tad ćeš dobit' – nizbrdicu!
(Branislav M. Obradović „Stihovani enigmatski bukvar“, Enigmatski savez Srbije, Beograd 1997., str. 45)
Enigmopjesnik
Oznake: stihovne zagonetke, F. Pavešić, B. Nazansky, razni zagonetači
komentiraj (6) * ispiši * #
Zagonetke Zlatka Veritasa (3)
(Ferdo Pavešić, Čvor razbibriga broj 16, 30. VII. 1971., str. 10)
Zimski refleks (uvećaljka)
U danima ovim lednim
furuna me zagrijava
dok klisura u planini
mećavom se ovijava.
Čudo u bašči (umanjivaljka)
Gle sisavca pustinjskoga,
po mojoj se bašči šeće,
a onda se iznenada
u mirisno stvori cvijeće!
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa“, Čvor, Bjelovar, 1979., str. 35)
Kolega
Oznake: F. Pavešić, ZDČ, Čvor razbibriga
komentiraj (7) * ispiši * #
Najzagonetačkija obitelj
Čak šestero članova jedne obitelji bavilo se zagonetaštvom. Znate li koja je to obitelj? Odgovor je jednostavan – PAVEŠIĆ. Od njih šestero najpoznatiji je svakako Ferdinand Pavešić Ferdo (Sarajevo, 28. studenoga 1909. – 13. travnja 1979.), zagonetački velemajstor i publicist poznat po pseudonimu Zlatko Veritas. Njegova dva brata, filolog dr. sc. Vjekoslav Slavko Pavešić (Konjic, 9. lipnja 1912. – Beograd, 5. prosinca 1975.9 i Vatroslav Pavešić (Konjic, 28. travnja 1914. – Kakanj, 23. ožujka 1972.) također su se bavili zagonetaštvom kao i sestra im Jelena Pavešić. U zagonetačke vode Ferdo je uveo i svoju suprugu Ljubicu Pavešić r. Krnjaić (Sarajevo, 14. studenoga 1916. - ?) i kći Mariju Pavešić.
Zanimljivko
Oznake: F. Pavešić, zanimljivosti
komentiraj (1) * ispiši * #
Zagonetke Zlatka Veritasa (2)
(Ferdo Pavešić, Zagrebački zabavnik iz 1939. i Vjesnikov kviz broj 190, 30. V. 1979.)
Naši dijalekti
Ijekavac:
Čajanka neka, il' žur, il' moba,
ovim se imenom u nas zove;
Tu vam se igra, pjeva i svira,
tu mladi čudne snivaju snove ...
Ekavac:
Daleko od grada, u miru samoće,
u naselju ovom prolaze dani;
Svi su isti i jednaki svi su,
ovi danas kao i oni lani ...
(Ferdo Pavešić, Razbibriga i Vjesnikov kviz broj 135, 20. IV. 1977.)
Kolega
Oznake: F. Pavešić, stihovne zagonetke
komentiraj (1) * ispiši * #
Zagonetke Zlatka Veritasa (1)
FERDINAND PAVEŠIĆ (Sarajevo, 28. studenoga 1909. – 13. travnja 1979.) – Najznačajniji predstavnik sarajevske zagonetačke obitelji Pavešić i jedan od najvećih pjesnika među zagonetačima. Ne zna se točno kada je i u kojemu časopisu objavio prvi rad, no bilo je to u 30-im godinama XX. stoljeća. Tijekom nešto manje od 50 godina zagonetanja objavio je između 10 do 15 tisuća zagonetaka. Njegovim stvarateljstvom dominiraju stihovne zagonetke. Surađivao je u svim zagonetačkim časopisima koji su izlazili u doba prve i druge Jugoslavije, ali u brojnim nezagonetačkim listovima. Godine 1936. uredio je više brojeva Enigme. U Eureci je, brojevi 194-200, objavio teorijski prilog „Osnovi rimovane zagonetke“. Stvorio je više noviteta: anagramka, kaleidoskop, kolonada, kombinirka, kižaljka s brojčanicom, križaljka s ključem, mozaična dopunjaljka, aritmogrif u križaljci, mrežna križaljka, regal (sa slikom), razbacani mozaik, paralelka (usporedba), povezani okomiti anagrami, paralelna oduzimaljka i pozicijska križaljka.
Od 1968. bio je članom bjelovarskoga Čvora. Nositeljem je naslova zagonetačkoga velemajstora. Posmrtno je 1978., skupa sa Zlatanom Čopom, nagrađen Goranovom zagonetačkom nagradom. Pseudonim pod kojim je poznat glasi – Zlatko Veritas.
Anegdota u šaradnom anagramu
Jedanaesto dično slovo
Abecede slavne naše,
Kada u lov šumom krene,
Zvjerke ga se silne plaše.
Jednog dana tako pođe
Dično slovo kroz planinu,
Te ispali metak jedan,
A iz puške iskra sinu.
Gađalo je slovo zeca,
Al' bradatu „zvjerku“ zgodi,
Sa domaćom sitnom stokom
I ta se na spisku vodi.
Kad saznaše za tu zgodu
Enigmatske glave naše,
U tom listu enigmatskom
Dično slovo ismijaše.
(Rebus 1959. i Vjesnikov kviz broj 191, 13. VI. 1979.)
Kolega
Oznake: F. Pavešić, spajaljke
komentiraj (3) * ispiši * #
Enigmomonografije
U mojoj enigmatskoj knjižnici svega je sedam (7!) knjiga koje se mogu nazvati zagonetačkim monografijama. To su „Zagonetke Ivana Gorana Kovačića“ Slavka Peleha (Bjelovar 1974.), „Zagonetke Zlatka Veritasa“ Ferde Pavešića (Bjelovar 1979.), „Stihovani enigmatski bukvar“ Branislava M. Obradovića (Beograd 1997.), „Enigmatikon“ Nedjeljka Nedića ( Orašje 2002.), „Izabrane zagonetke Dragutina Karla Barbalića“ Slavka Peleha (Zagreb 2001.), "Knjiga ugank" Branka Milovanovića (Ljubljana 2011.) i „Put ka vrhu“ Zorana Radisavljevića (Novi Sad 2013.-16.). Njima dodajemo i tri knjige slovenskih zagonetača za koje ne znam godinu izdanja - "Knjiga križank za sladokusce" Simona Lenarčića, "Imam anagram" Janeza Nadua i "Velika knjiga križank" Francija Pavšera I to je sve za više od stotinu (100!) godina naše enigmatike. Rekao bih: „Manje od premalo“! A toliko je naših pokojnih kolega takvu knjigu zacijelo zaslužilo. Pa što onda čekamo?
Monograf
Oznake: B. Milovanović, S. Lenarčić, J. Nadu, F. Pavšer, S. Peleh, F. Pavešić, B. M. Obradović, N. Nedić, Z. Radisavljević
komentiraj (1) * ispiši * #
Zagonetna poezija (7) - FERDO PAVEŠIĆ
Ferdinand Pavešić Ferdo (1909.-1979.) zagonetačkim je velikanom, doajenom bh. i yu zagonetaštva. Njegov najpoznatiji pseudonim je Zlatko Veritas. Između više od 10.000 objavljenih zagonetaka, posebice se istaknuo u onim stihovnim. Čitajte i uživajte.
Intima (opisni anagram s posvetom Seki)
Tvoje su ruke meke i čiste
kao nježna krila
usnule palome ...
Tvoje su usne sočne i jedre
kao strasna usta
zanosne Salome ...
Tvoje su oči tihe i tamne
kao mirne sjene
jezerskih tišina ...
Tvoje je čelo vedro i oblo
kao sjajne iskre
nebeskih visina ...
Zato te silno volim i želim
kao nježnost toplu
kad večer se gasi ...
Želim u sumrak gledat' i ljubit'
te oči ti strasne
što tiha ih sjeta
i varnica KRASI ...
Beogradska hrizantema (peterostruka premetaljka)
Ja i danas često, kao NEKAD rado,
dočekujem MAGLE na beloj estradi,
i na pustoj adi razasuto stado
i maštanja setna o lepoj Paladi.
Pa nestajem NEGDA u šarenim snima
na pokisloj klupi kraj samotne staze,
a u polju tamo, kroz LAK oblak dima,
zanose ME boje što u suton slaze.
Tada se LEGENDA, kao život živi,
iz tvrđave sive svojom pričom javi
stotinama leta ovaj KAM je sivi
celivala Sava i naš Dunav plavi ...
O kamenu slušah ovu priču staru
i uvek mi beše prijatna i mila,
pa i sada GLEDAM u divnom spektaru
gde se seta NEKA sa ponosom slila.
I o krvi mislim što se ovde proli
na zidini staroj GDE sad tama NEMA
posetnika svakog kao da ćutnjom moli
da zajedno s njome LAK sanak zadrema ...
Pitanje (prvoslovka)
Zamrznuta sad su polja,
inje gola stabla kiti,
možda će još dugo trajat'
a možda će kratka biti?
Jutarnji navještaj (čahura)
Kroz kristalni uzduh u jutarnjoj zori
rasipa se refleks sunčane kaskade –
to nebosklon modri od purpura gori
i Amon nam šalje novodanske nade.
Bosanska idila (istozvučnica)
Ja otvorih pendžer tihog stana svoga,
pa ugledah sliku mjesta bosanskoga
Raspjevana ptica (mijenjaljka)
Zapjevala divna ptica,
veseli se cvrkut ori,
a pred pticom crnogorska
znana rijeka tu žubori.
Enigmatska pastorala (spajaljka)
Pred feničkim starim gradom
golem šarov eno stoji,
a čobanin pod planinom
svoje stado bijelo broji.
Čudo u bašči (umanjivaljka)
Gle sisavca pustinjskoga,
po mojo se bašči šeće,
a onda se iznenada
u mirisno stvori cvijeće!
Zamršeno (oduzimaljka)
Kakva ono oborina
na bosanski grad je pala?
Da bi svoje ime rekla,
slovo mu je progutala.
Preobrazba (sklanjaljka)
Nominativ svakog časa
točno će ti vrijeme dati,
dativom možeš prakanton
u Švicarskoj jedan zvati.
(sve zagonetke su iz knjige "Zagontke Zlatka Veritasa", "Čvor", Bjelovar 1979., str. 5, 12, 19, 22, 24, 26, 29, 34 i 35)
Enigmopovjesnik
Oznake: F. Pavešić, stihovne zagonetke
komentiraj (2) * ispiši * #
Malo, ali slatko (12) - HOMONIM
HOMONIM je stihovna zagonetka u kojoj se dva ili više traženih rješenja jednako pišu, ali drugačije zvuče i znače. Zove se također i istoglasnica, istopisnica, istoslovnica, ISTOZVUČNICA, jednačica i raznoznačnica. U našemu zagonetaštvu postoji više od stotinu godina.
Pokraj puta rasla _ _ _ _
Pod nju sjela stara _ _ _ _
Izvadi iz torbe _ _ _ _
Upravo je u slast _ _ _ _!
(Ivan Novak Nikolin, Pobratim broj 8, 15. XII. 1901. i Milan Đurić – Boris Nazansky „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“, Čvor, Bjelovar 1981., str. 100)
Isto glase, drugo znače,
zna ih, zna se, svako đače:
bez prvoga – čemu strijela?
Bez drugoga – nema jela.
(Antun Košir, iz Pojmovnika zagonetaštva Miroslava Šanteka, Nova knjiga Rast, Zagreb 2005., str. 36)
Iz fantazija stvorenih priča,
što smo ih čitali
dok smo mali bili,
on je dolazio stalno,
obučen je bio sjajno
u zlatu i svili.
Rano mu ugasne život,
sav posvećen ljepotama
umjetnosti sjajne:
Miroslav on vam se zvao,
a slike je praviti znao
lijepe, veličajne.
(Zvonimir Bego, Sfinga iz 1939. i Kvizorama broj 716, 24. XII. 2005., str. 39)
Kažnjeni alkemičar (homonim)
Alkemičar neki bi kažnjen na sudu,
od bosanskog grada što načini rudu!
(Ferdo Pavešić „Zagonetke Zlatka Veritasa“, Čvor, Bjelovar 1979., str. 23
Dvostruka istozvučnica
Grad u Bosni ja izgubih,
žena će me tući,
kako ćemo sad kroz vrata
u kućicu našu ući?
Lutam gradom, crne misli,
nevolja me snađe,
što da jadan sada radim,
da ne bude svađe?
Prijatelj mi savjet daje
i šalje me kući:
„Ti kroz drugi grad u Bosni
u stan moraš ući!“
(Milorad Živanić, Vjesnikov kviz broj 191, 13. VI. 1979.)
Zagonetač k meti dalje
iz povrća strijelu šalje!
(Boris Nazansky „Stišići“, Čvor, Bjelovar 1980., str. 41)
Zapjevala mala ptica.
Slušala je čobanica.
(Esad Zukanović „Enigmorime“, Čvor, Bjelovar 1982., str. 53)
Dva zaljubljenika (homonim)
U večernje sate kasne,
kada zvijezde nebo ospu,
trubadur uz pratnju lutnje
svoju plavu slavi gospu.
Dotle ribar u brodiću
sprema se u lov „pod sviću“,
mrak je potpun, zgoda prava,
da se lovi – riba plava!
(Marko Krvavica „99 zagonetaka“, Čvor, Bjelovar 1984., str. 24)
Čahura s istozvučnicom
Na križanju cesta prvog reda
sudar kamiona zbog naslage leda,
od razbitog stakla i razne građe
nadošle vozače slično zlo snađe.
Usred tog krasa sve dobri ljudi
za pomoć prvu to nadu budi!
(Edgar Blažičević, Čvor križaljka broj 508, 20. VI. 1990., str. 3)
Iz dečije priče Ivičina seka
nosi isto ime k'o bugarska reka!
(Branislav M. Obradović „Stihovani enigmatski bukvar“, ESS, Beogra 1997., str. 46)
Višejezični homonim
Kod nas je stručnjak
što s minama radi,
kod Engleza ide
rudu da vadi!
(Zoran Radisavljević, Enigmatska radionica 2010. i „Put ka vrhu“, En-Press, Beograd 2013., str. 36)
Enigmopovjesnik
Oznake: A. Košir, Z. Bego, F. Pavešić, M. Živanić, B. Nazansky, E. Zukanović, M. Krvavica, E. Blažičević, B. OBradović, Z. Radisavljević, Sfinga, Kvizorama, Čvor križaljka
komentiraj (2) * ispiši * #
