Nachtfresser

“Učenik će imati pravo prelaza u viši razred tek kad položi ispite, dolazi li on iz razorene kuće ili mora živjeti u kriminalnom okruženju, se pritom ne broji.”

Postoje mediji za koje se s pravom smatra da su “nezavisni” i vjerodostojni i oni drugi za koje se sigurno zna da nisu ni jedno ni drugo. To što takvih u Hrvatskoj nema ili se mogu nabrojati na par prstiju jedne ruke ne dovodi u pitanje to pravilo. Ugled se stječe godinama, a vrlo brzo može izgubiti kao što je bio slučaj s poslijeratnim “Novim listom”. Isto tako je normalno u pristojnom svijetu da su i ti “nezavisni” mediji profilirani, tako se uvjetno rečeno u Njemačkoj “Sueddeutsche” i “Zeit” bez obzira na sve vidljivije razlike među njihovim vodećim kolumnistima stavljaju u lijevo-liberalnu ladicu, a “Frankfurter allgemeine” pristojno konzervativnu, s tim da kod pisanja o kulturi te razlike postaju manje bitne. Popularni “Bild” su kao i ogromna većina naših medija populističko žutilo.

Prije par mjeseci je jedan stariji cijenjeni kolumnist “Zeita” opisao svoj novinarski put, od studentskog ekstremno lijevog pobunjenika, do simpatizera Zelenih te objasnio zašto se člankom oprašta od novinarstva i prelazi na posao medijskog savjetnika privatne firme, još uvijek razmišlja ali postaje sve izvjesnije da će on koji živi u Bavarskoj na izborima glasovati za kršćansko socijalnu uniju (CSU) i time postaje besmislen nastavak njegove novinarske karijere. Apelira na ljevicu, za koju ne isključuje mogućnost ponovnog glasovanja u nekoj budućnosti, da se konačno ozbiljno uhvati u koštac s migrantskim pitanjem, odnosno pitanjem njihovog integriranja u društvo ili toleriranja paralelnog življenja tih doseljenika i čak pokušaja nametanja svog svjetonazora masovnim izlascima na ulice. Među Zelenima ima još uvijek dosta prijatelja kojima će uvijek, ako bude u mogućnosti, dati preferencijalni glas.

Sad dolazimo do onog zbog čega sam počeo pisati, često krivo odabranih metafora iz obrazovnog područja, ovaj put slučajno upotrebljeno u području politike, još češće se to događa s pojmovima iz područja medicine, posebno psihijatrije i kirurgije. Razumijem da si svi utvaraju da se razumiju u nogomet ili glazbu, ali ovo smatram i od vrhunskih novinarskih pera pomalo drskim, a u danom slučaju, koji ovdje nije ni toliko bitan, pogrešnim. Uvijek je itekako bitno iz kakve kuće netko dolazi. Tako su Nijemci već napravili detaljnu analizu posrnuća na "pisa" testovima. Jedna od pretpostavki je bila teza da se znatno povećao broj djece migrantskog porijekla što je bilo točno i da je to glavni uzrok, što je ispalo potpuno pogrešno. Nemjerljivo veća razlika je kod rezultata između djece iz bogatih i djece iz siromašnih obitelji, nego relativno neznatna između djece iz "čistih" njemačkih obitelji i djece iz obitelji Nijemaca s migrantskim porijeklom. Koliko je "kriminalno okruženje" bitno pokazuju razlike u rezultatima škola iz raznih berlinskih kvartova.
Moram se ograditi i od idealiziranja tih testova, kao i ispita uopće, koliko će vas npr. točno odgovoriti na zadatak tipa, "u autobusu si, ispred tebe na ravnom pultu stoji plastična čaša s vodom, vozač naglo zakoči, čaša će se prekrenuti naprijed, nazad, u stranu ili neće" :D, osobno sam uvijek davao onoliko testova koliko je minimalno dopušteno, ali eto, zasad nemamo boljih mjerila za ovako velike uzorke.