Mikitarije
20.11.2020., petak
Ogledanja
|
Ostao je tek tu i tamo pokoji čudom preživjeli cvijet. Nema više skrivanja u šarenilu latica, plesu šarenog lišća, ogledanja u rosnim listovima i želja upućenih dugama skrivenim u kapima prvih jesenskih kiša. Ogledam se tek u ogledalu. Ovo je to doba godine kad gledam sebe, vidam nezarasle ovogodišnje rane i brojim ožiljke prošlih godina. Sve ih je više, i ožiljaka i rana, i kao da mi se jedino pred ogledalom otkrivaju kad utonem u dubine vlastitih, a ne tuđih očiju. Uhvatim u njima pokret kao da se netko želi skriti od pogleda. Skrivam se od sebe same i to mi uglavnom uspijeva, ali i samu sebe prevarim. Zagledam se u vlagom zamagljeno ogledalo i brzim pokretom ruke ga obrišem i vidim kako unutar mojih zjenica netko prilazi ogledalu i zagleda se, gleda me točno u oči i pokušavam se skriti, ali je rukom obrisano vlagom zamagljeno ogledalo te prilazim i zagledam se i vidim kako se netko pokušava skriti pa rukom brišem vlagom zamagljeno ogledalo… Zavrti mi se od ogledanja, od odraza u odrazima odraza. Ogledanje sebe u sebi težak je proces i neću ga požurivati (znam iz iskustva). Moram samu sebe sobom sebi pripitomiti pa ćemo popričati ja i ja, izmjenjivat ćemo se u skrivanju, ogledanju i traženju, ali ćemo se na kraju gledati ne skrivajući se. Vremena imamo jer doba zamagljenih ogledala tek je počelo.  (foto: Mikitarije) |
18.11.2020., srijeda
Srijedarije (srijedoumlje)
 |
17.11.2020., utorak
Svježa 8
|
Jutros mi je kiša šaptala najnježnijim riječima, plišana me deka mazila najmekšim dodirima te sam zanemarila neke obaveze i prepustila se užitku, i luksuzu, duljeg ostanka u krevetu. Teško da će me išta danas prenuti iz sanjarenja (niti to želim). Jutrenje ,jutarnje buđenje, sinoć oslobođene misli kući doziva. Um im je kuća, ali skrivene ostaju u zakutcima snova, u nestvarnim bojama zamaštanih svjetova. Zatvoreni kapci stražu im drže. Izdajničko uho propustilo je zvuk. Prenute misli jedna drugu sustižu na povratku kući. Niti jedna ne smije skrivena ostati jer um će ju danju tražiti i sam će ,baš kad ne treba, lutati nestvarnim bojama zamaštanih svjetova. (ostvarila sam svoj san) (foto: Mikitarije)  |
14.11.2020., subota
Bjanko popis
|
Nakon današnjeg brzinskog subotnjeg ručka odlučili smo skoknuti do Lidla. Trebamo li baš nešto hitno - ne trebamo, ali eto, jedu nam se rezanci s makom, a maka nema, pravili bi možda neke kiflice sa sezamom, a sezama nema. Što smo stavili na popis - mak, sezam i neke sendvičaste narezotine za popudbinu u kasnim večernjim satima. U ovom našem Lidlu subotom oko 16.30 nema neke gužve pa smo mogli u miru razgledati. Zelena belarom kava je na akciji (i to neko xxl pakiranje) pa ubacismo dvije, mandarine izgledaju odlično (izabrasmo kilu i pol), haringe u umaku od kopra (mljac, daj dvije), brašno od 5 kg isto na akciji (ubacismo 2 pakiranja) i tako nekako redom vanilin šećer, prašak za pecivo, instant digo kvasac, ulje, konzervicu dvije za Lunu, griz, luk srebrnac... Sjetili smo se i maka i sezama, ali mak je rasprodan jer je na akciji, a sezama rijetko kad i ima u Lidlu. Dakle, otišli smo po tri stvari, a kupili samo jednu s popisa. Razmišljam da ubuduće idem s bjanko popisom pa kad nađem nešto zgodno, lijepo si to upišem na popis i stavim kvačicu i tako ću imati stopostonu učinkovitost u kupovini stvari koje su na popisu. 1. današnji uobičajeni (premda kraći) popis za kupovinu  2. nakon potrage za onim po što smo došli (ne djeluje nimalo učinkovito)  3. svašta nešta sam tu naknadno mogla upisati, ali oni minusi mi smetaju  4. idealan popis - upišeš naknadno i sve ispunjeno :-)  |
12.11.2020., četvrtak
Svježa 7
|
Opet me zavela, mekom slatkoćom svilom omotanom. Rastačem se gledajući je, bez snage za odagnati slabost tijela nad bogatstvom što ga nudi. Trenutak je dovoljan za jakost slabosti, za poraz uma nad tijelom što slatko voli i ne odolijeva, premda zna da ono što mu najviše godi ujedno i najviše škodi. Nastala između dva komada štrudle. Slaba sam voljom, baš jesam, ali sad bar imam Svježu 7. :-)  |
