Hrvatska je zemlja s razvijenom vinskom kulturom koja prepoznaje istinsku kvalitetu vina te u njemu opušteno uživa. Činjenica da gotovo polovina vinograda u Hrvatskoj nije registrirana za promet vinom, te se vino iz tih vinograda koristi samo za vlastitu upotrebu govori nam da je tradicija pravljenja i ispijanja vlastitog vina duboko ukorijenjena.

Samo nekoliko zemalja ima takav raspon vinskih regija kao što ga ima Hrvatska: od mediteranske vreline, do hladnijih obronaka kopnenih krajeva. Ukupna površina vinograda u Hrvatskoj iznosi približno 33 tisuće hektara, a zanimljivo je to da se točno pola od tih hektara nalazi u mediteranskoj regiji, a druga polovica na kontinentu.

Kako biste dobili uvid raznolikost i bogatstvo kulture proizvodnje vina na našim krajevima, spomenut ćemo to da ukupan broj sorti koje se uzgajaju iznosi 200tinjak, a od toga je čak 60 autohtonih sorti. Kroz ovaj kratak vodič upoznat ćemo vas sa tri najzastupljenije sorte vina, a to su: graševina, malvazija i plavac mali.

Graševina

Graševina je najvažnija sorta kontinentalne Hrvatske, a ujedno i najpoznatija. Iako se uzgaja na svim kontinentalnim područjima, najbolje rezultate daje u Slavoniji i Podunavlju jer joj idealno odgovara slavonska klima i bogato tlo. Okus graševine je sorta koja najbolje odgovara zahtjevima ljudi sa ovih krajeva. Ukoliko vinogradar kontrolira prinose i pravovremeno obavi berbu, dobit će okus originalne graševine. Miris graševine sadržava cvjetno-voćnih aroma, a okus u ustima će biti konkretan, sočan i osvježavajući te se stvaraju osjećaj punoće i slasnosti.

Malvazija



Najvažnija sorta istarske regije jest malvazija. Riječ je o jednoj od prvih sorti koja je prešla granice Lijepe Naše i trenutno nam je jedan od najsnažnijih izvoznih aduta. Malvazija je dugo vremena služila kao jednostavno stolno vino, no pojavom nove generacije vinara i modernog načina uzgoja vinove loze, koji su značajno smanjili urode, a poboljšali kvalitetu, otkrivena je nova malvazija. Danas malvaziju krase arome agruma i mineralni tonovi uz dašak cvjetnih mirisa i nota zrelog kontinentalnog i južnog voća. Okus također posjeduje intenzivnu aromu, nekad blažeg i osvježavajućeg karaktera, a nekad snažniji, puniji i zreliji, u obje varijante jednako dobar.

Plavac mali



Plavac mali najzastupljenija je sorta u južnoj Dalmaciji. Zanimljivo je da Plavac mali ima dva vrlo različita lica. Ono s najboljih rubnih i strmih položaja otoka Pelješca i obale te ono sa polja iz unutrašnjosti. Plavac mali sa strmih dijelova je izuzetne kvalitete i može konkurirati najboljim svjetskim vinima, i snagom i punoćom i postojanošću, dok se ono vino iz unutrašnjosti osjeti kao lagano i svježe vino voćnog karaktera. Najveći uzrok takvoj razlici u okusima je različita mikroklima i različit sastav tla na ta dva bliska područja. Arome su atraktivne i vrlo upečatljive, te se jednom kušano vino kasnije s lakoćom prepoznaje. Vina od plavca malog često posjeduju slatkoću okusa, koja je posljedica određenog omjera između ostatka šećera i visokog alkohola te tipa tanina koji plavci prirodno posjeduju.