Vrijeme je došašća, Adventa, svi maštaju o davnim vremenima Bijeloga Božića, koji je sve češće postao kao onaj australski sunčani i pjeskoviti. Djeca gledaju crtiće i u svakome od njih redovno je prikazan snijeg i sve snježne radosti. I vama samima nedostaje sniježna idila i razmišljate kako je ove godine došlo vrijeme da po prvi puta i vi odete na skijanje. Ili, ako ste već iskusni skijaši i bili ste svuda po Balkanu i skijali na Vlašiću, Jahorini ili Kopaoniku, onda ste u nedoumici koja skijališta i zemlju odabrati. Puno je ponuda, a nijedna vas nije „oborila s nogu“, dok su i cijene vrtoglave. Stoga vam donosimo nekoliko prijedloga i otkrivamo tajne ovogodišnjih top snježnih destinacija.

Na dodiru Alpa

Skijaška sezona 2016./2017. donosi jednu poznatu skijašku zemlju, za koju su neki i dalje pomalo skeptični, ali ona se nametnula kao skijaški div. Riječ je o Sloveniji. Dokaz tomu jest da je Triglav, inače najviši vrh Slovenije s 2864 metra nadmorske visine, upravo i simbol slovenstva. Iako površinom i brojem stanovnika mala zemlja, Slovenija je jedinstvena zemlja koja se nalazi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Također, može se dičiti time da u svome teritorijalnome prostranstvu uzdiže od ravnine s morem pa sve do skoro tri tisuće metara nadmorske visine. Miješanje klima donosi izrazito kvalitetan i čist alpski zrak, bogatstvo prirodnim ljepotama, životinjskim i biljnim vrstama te u područjima nezamjenjivoga šumskog krajolika neka od najprestižnijih skijališta, koja odlikuje snijeg do kasnog proljeća, veliki broj jezera, blizina i pristupačnost, umjerene cijene te nema govornih barijera. Postoje skijališta udaljena svega 25 kilometara od Ljubljane pa su stoga iznimno rado posjećena i od strane građana Ljubljane na dnevnoj bazi. Skijaški centri u Sloveniji nude očaravajući pogled koji ostavlja bez daha, ali isto tako i mnogo zanimljivosti van skijaške sezone od raznih aktivnosti poput pješačenja, vožnje biciklom ili penjanja. Tu su i srednjovjekovni dvorci, stari samostani te ostale kulturne znamenitosti. Kada je samo skijanje u pitanju, onda su važne odlično uređene staze na nadmorskoj visini između 1450 m do 2000 m, što pruža odlične uvjete za skijanje na prirodnom i kompaktnom snijegu. Slovenija jamči 100 skijaških dana u svakoj sezoni. Ima dinamičnih staza, raznolikih po težini, primjerene kako za rekreativne i profesionalne skijaše, tako i za skijaše početnike. Skijališta raspolažu i snježnim parkovima i dječjim parkovima u bajkovitom šumskom okruženju.



Najpoznatija skijališta

Iako broji malo stanovnika, većina se može pohvaliti dobrim skijaškim vještinama, a upravo na obroncima slovenskih planina i većina je naših sudržavljana učinila prve velike snježne korake. Staze Mariborskog Pohorja, koje slovi za najveće skijalište i skijalište s najboljim pristupom (direktno iz grada dolazi se do gondole), ili pak Krvavca, aduta Kranja i Ljubljane, koji slovi za skijalište za one "malo bolje" te skijalište izrazitih temperaturnih prednosti te nepredvidive klime, jedne su od najpoznatijih i najomiljenijih skijaških staza.
Skijalište Rogla se diči najboljim snowparkom u ovom dijelu Alpa, te slovi za jedno od skijališta gdje je proskijalo pola današnjih skijaša. Skijanje Rogla odlično je za početnike i one koji žele uživati u snijegu, bez opasnih skijaških staza. Smještajne i wellness mogućnosti ostavljaju bez daha te je ponuda iz godine u godinu još bolja, a klima će pozitivno utjecati na vaše zdravlje.

Kranjska Gora je, pak, tzv. mondeno slovensko skijalište. Popularno je među svim dobnim skupinama te ga obožavaju djeca, obitelji, natjecatelji, ali također političari i poznatije osobe. Odlikuje odličnom infrastrukturom, velikim kapacitetima, brojnim snježnim iznenađenjima te stazama od početničkih do natjecateljskih. Uz sva ova skijališta, valja istaknuti i dva koja su idealna za one zagrižene skijaše, jer i u vrijeme proljetnih uživancija su pokriveni sa čak 5 ili više metara snježnog ppokrivača. To su Vogel i Kanin. Ta dva skijališta još uvijek su u prirodnom netaknutom okruženju, njihova flora i fauna je očaravajuća, a svi oni željni pravih skijaških spustova mogu se i trebaju uputiti upravo tamo.

Hrvatska je diljem svijeta poznata po svojim mnogobrojnim otocima, zaljevima, lukama, plažama i uvalama. Čisto i bistro Jadransko more krije brojne prirodne ljepote i kod brojnih je turista nezaobilazna destinacija za godišnji odmor ili ljetovanje. Mnogi zadovoljni turisti svake godine se vraćaju na obalu i otoke ne samo zbog ljepota, već i zbog brojnih sadržaja u ponudi, poput nudizma, zabava koje traju dan i noć, nudističkih plaža i jedrenja. Otoci su lako dostupni, no iako postoje brojne trajektne linije, ništa se ne može mjeriti s doživljajem putovanja u unajmljenom brodu ili jahti iz lokalnih charter agencija.

Postoji više od tisuću otoka, otočića i grebena, svaki poseban na svoj način, svaki sa jedinstvenom ponudom, aktivnostima i događanjima, prirodom i kulturom. Neki od tih su Vis, Hvar, Brač, Pag, Brijuni, Kornati, Šolta, Vir, Mljet, Rab, Murter, Palagruža, Lopud, Krk, Cres, Pašman, Čiovo, Dugi otok, srcoliki Galešnjak te mnogi drugi. Postoje mnoge rang liste najljepših ili najboljih otoka u Hrvatskoj, uglavnom ih sastavljaju strani ili domaći novinari prema odabiru turista. Ističu se veći i poznatiji hrvatski otoci koji su posjećeniji i nude više sadržaja, no ni oni manji nisu ništa manje bitni. Po veličini hrvatski otoci predstavljaju druge po redu otoke u Sredozemlju. Na sjevernom dijelu Jadrana najveći su otoci Krk i Cres, a na srednjem dijelu Jadrana i u Dalmaciji Brač i Hvar.


Neki otoci na prvi pogled nisu zanimljivi, no kad ih malo obiđete i upoznate njihovu povijest, postaju posebni u vašim očima. Ponekad je stvarno teško izabrati koji su najbolji, izdvojiti neke po posebnim obilježjima. Za one koji vole mir, stare ljetnikovce i nenapućene plaže, Cres i Pag su najbolji izbor. Nezaobilazni su i neki od naših najpoznatijih nacionalnih parkova, poput Kornata , istovremeno poznati kao raj za nautičare i po pogledu koji oduzima dah. U okolici Splita kriju se otoci odgovorni za popularnost cijele regije zbog zaštićenih uvala s kristalno čistim morem, otočića, pješčanih i šljunčanih plaža te kulturnih ljepota obližnjih gradova, poput srednjovjekovnog Trogira. Otok Brač je nadaleko poznat zbog plaže Zlatni rat, jedinstvenog prirodnog fenomena formiranog morskim strujama i idealnog za ljubitelje surfanja. Otok Šolta se nalazi u blizini, a poznat je po nizu uvala i netaknutoj prirodi, pravom raju za uživanje brojnih nautičara.




Jedan od najšumovitijih otoka je Rab, poznat po brojnim botaničkim vrstama, stogodišnjoj agavi i brojnim izvorima pitke vode. Najzeleniji hrvatski otok je Mljet, većinom prekriven šumama i s dva slana jezera. Brdoviti otok Cres poznat je po pitoresknim plažama i slatkovodnom jezeru Vrana. Najnaseljeniji hrvatski otok je Korčula, nadaleko poznata po jedinstvenoj arhitekturi. Vis se odlikuje osamljenim plažama, povijesnom jezgrom i starinskim stilom života, a Hvar impozantnim građevinama i srednjovjekovnim ulicama koje svjedoče burnoj hrvatskoj povijesti. Otok Lošinj se ističe zbog guste borove šume, prekrasnog koraljnog grebena i uvala u kojima znaju boraviti delfini. Svaki je otok stvarno prekrasan na svoj način, kao lijepo zapakirani poklon koji treba otvoriti i detaljno istražiti njegove posebnosti. Sve nabrojane otoke moguće je posjetiti trajektom te unajmljenim brodom ili jahtom iz lokalnih charter agencija .

Oznake: najlepsi otoci, Hrvatska, Ljetovanje.., brac, hvar, Dalmacija, galesnjak, cres, Rab