Crna bazga ili zova
Sambucus nigra L.
Bazga je sigurno svima poznati lijepi grm koji se ponekad pravi da je drvo. Raste na mjestima gdje su čvorišta podzemnih voda i opčenito na vodom bogatim mjestima. Zato ako imate oko kuće mnoštvo bazgi, loše vam se piše i odmah zovite one mladiće koji će vam za "sitne" novce prodati sumnjive aluminijske deke. Ono što nas interesira je bazgin cvjet i eventualno plod kao vino. Cvijetove beremo bez lista u punom cvatu, dapaće, čak prije nego li se počnu cvijetovi trusiti. Sušimo na mreži na prozračnom mjestu ali ne na suncu. Možemo ih vezati u snopiće i objesiti na propuh ali kad se posuše moramo odstraniti peteljke i jos prosušiti cvjet. Osušeni cvjetovi sadrže eterična ulja, glikozide koji pospješuju izlučivanje znoja, flavonoide, tanine i nešto sluzi.
Najznačajnija primjena čaja je u lječenju groznice jer pospješuje znojenje. Ljekovite tvari iz bazgina cvjeta (kao i u kombinaciji sa lipovim cvijetom) su vrlo djelotvorne jer jačaju obrambeni mehanizam u tijelu. Zbog toga kad imamo gripu ili prehladu posegnut ćemo za bazgom i nećemo na tome stati, nego ćemo od toga napraviti čaj, zavaliti se udobno na neko fino mjesto i dignuti sve četiri u zrak.
Par recepata za nadobudne:
Cvijetovi bazge mogu se pohati u tjestu za palačinke i pržiti u dubokom ulju. Kad su gotovi posipaju se šećerom u prahu. Ja to obožavam, ubiti se mogu u tome.
Recept za sirup od bazgina cvijeta:
8 l vode
10 kg šećera
50 cvjetova
120 g limunske kiseline
Voda i šećer se kuhaju dok voda ne zakipi. Ohladiti vodu pa dodati cvijetove i ostaviti preko noći, povremeno promješati. Procijediti kroz gazu, pa dodati limunsku kiselinu, dobro umješati i puniti flaše. Držati na hladnom i tamnom mjestu. Rok trajanja je neograničen jer ga limunska kiselina i šećer drže svježim i ukusnim više godina. (najduze je trajala tri godine i to zato jer se boca skrila iza jedne vaze, hulja)
Iz moje arhive...
|