Sretan ro�endan Barbie!

29.03.2009.

Prije ne�to vi�e od tjedan dana, medijska zvijezda, a crkveni predstavnik Don Ka�unko u dvorani Malog kazali�ta u Labinu govorio je na temu: "Biblija i mediji - koga slu�ati?"
Ka�unko tvrdi da su mediji blokada za duhovna dobra, �tete zdravlju te svojom lukav�tinom i senzacionalizmom kod ljudi izazivaju ovisnost ja�u i od najpodmuklijih droga.
�ovjek to govori iz iskustva jer je medijski vrlo aktivan.... a ni senzacionalizam mu nije neugodan. Istaknuo je kako su �tetne knjige o Harry Potteru.... nadam se da gra�ani Labina nisu djeci spalili knjige nakon tog skupa. Isti crkveni predstavnik ne tako davno bio je najve�a podr�ka Nives Celzijus kad je izdala knjigu koja je podigla veliku buru u javnosti.
Zna�i... koristi medije da bi nau�io djecu kako Harry Pottera treba ignorirati, a �itati Nives jer o�ito je u njenom knji�evnoj izri�aju prona�ao veliko duhovno dobro. Osobno nemam ni�ta protiv Nives, njenu knjigu nisam pro�itala, niti bih branila djeci da je �itaju.... Harry Pottera sam pro�itala i sada sam ozbiljno napaljena �itati Nives ako mi to medijska zvijezda Don Ka�unko savjetuje kao puno bolje �tivo.
Na�ao je Don Ka�unko jo� opasnosti. Barbika je ovih dana proslavila svoj 50 ro�endan i Don isti�e kako je u svih ovih 50 godina ona uvijek lijepa, vitka, nema obitelj i �ivi sama, nikada nije rodila. Kao takva ona je lo� primjer mladima.
Iskoristila bih ovu temu da g�i Barbi �estitam 50. ro�endan i po�elim joj da i dalje bude vitka, lijepa, pametna i neovisna.
Sla�em se s Don Ka�unkom da medijski nastupi mogu biti vrlo opasni jer se neki slu�e lukav�tinama da bi proturili diskriminaciju i njegovali mentalitet u zemlji gdje broj zlostavljanih �ena u porastu, u zemlji gdje se vrtoglavom brzinom umanjuju �enska prava i poku�ava im se vratiti status koji su imale po�etkom 19. stolje�a i ranije.
Dje�ja igra poti�e ma�tu. I zato je ona neobi�no va�na. Sve djevoj�ice su se u djetinjstvu igrale s lutkama�.krpenim, gumenim, plasti�nim, �elavim, s frizurom ili bez nje. Nijedna lutka ne dolazi u posjed djevoj�ice u paru s mu�em, djecom i �upnikom koji �e im diktirati pravila igre. Upravo je Barbi u modernije vrijeme dobila Kena i djecu� i sva ostala �udesa koja su vezana uz ovo vrijeme. Barbi je lutka kao i svaka druga u pro�losti� samo �to je ona obilje�je ovog vremena, kao �to su krpene lutke bile obilje�je vremena u kojem su se igrale na�e bake.
U cijeloj ponudi Barbie svijeta mo�emo prona�i doista sve �to je vezano uz �ivot dana�nje �ene�. osim crkvenih predstavnika. Mislim da je u tome glavni problem. Trebalo bi pod hitno obavijestiti proizvo�a�e da naprave plasti�nu crkvicu i plasti�nog �upnika, vitkog, mudrog i dobronamjernog kako bi osigurao Barbiki duhovno vodstvo - da ne �ivi u grijehu.
Kome to smeta vitka i lijepa �ena? Kome to smeta neovisna �ena? Tko to etiketira �ene koje nisu rodile? Ovaj javni nastup u Labinu, a popra�en kroz medije je poziv na diskriminaciju �ene�. to je poziv na zlostavljanje djece. Sva sre�a da nije organizirano javno spaljivanje knjiga o Harry Potteru i loma�e na kojima bi ��iva� gorjela gre�nica Barbie.
I nakon svega �to je medijska zvijezda Don Ka�unko izjavio�. ja samo mogu zaklju�iti da svakako treba slu�ati Bibliju� koja poziva na ljubav i protivi se svim vrstama diskriminacije, a nikako ne treba slu�ati medijski isturenog crkvenog predstavnika Don Ka�unka koji na ovaj na�in lukavo poni�ava �ene.

OGLAS:
Mijenjam lutku Barbie za novi CD Zlatka Sudca! KLIK

DODATAK:
Na me�ama nekih crkvenih zemlji�ta trebalo bi staviti natpise: "PAZI, O�TAR SVE�ENIK!" Pogedajte... KLIK

Komentari (61) - Isprintaj - #

Tko to MMF-om pla�i narod?

21.03.2009.

Tomislav Klau�ki je napisao �lanak u kojem je odli�no uspio istaknuti kako smo se na�li u dana�njoj situaciji�. Istaknutu ulogu je dao sindikatima�. izjavi sindikalke g�e. Avber�ek, a �lanak je zavr�io mi�lju kako �e jednog dana situaciju razrije�iti MMF jer njima �bijesni� sindikat i ne mogu ni�ta.
Mnogi poku�avaju svoje gre�ke i malverzacije sakriti iza sindikata koji su netolerantni, s njima se ne mo�e dogovoriti i krivi su za sve�.te u ovoj te�koj situaciji okre�u Vladi le�a.
Takvoj slici o sindikatima pogoduju i neki sindikalni �elnici koji dobrovoljno sudjeluju u tim igrokazima.
U svom tekstu je lijepo napisao kako je SDP krenuo s kresanjem socijalnih prava jer je to u datom trenutku bilo nu�no, kao �to je nu�no i sada. Tu je apsolutno u pravu. No kada tako povr�no napi�emo neku tvrdnju iz nje se mo�e zaklju�iti kako su za ovakvu situaciju krivi sindikati tj. radnici � jer sindikati su tek radni�ki predstavnici. Iz toga proizlazi da su i SDP-ova i HDZ-ova vlast �rtve onih koji ovu dr�avu nose na svojim le�ima�. pa osiguravaju i njima samima njihove solidne pla�e.
Svima nam je jasno da nije pametno tro�iti vi�e no �to se ima. Svima nam je jasno da se nije pametno zadu�ivati ako unaprijed znamo da dugove ne mo�emo vratiti. A najbolje to znaju upravo radnici�.umirovljenici� najbolje to zna narod koji svakog dana vodi potpuno istu borbu sa pre�ivljavanjem svoje obitelji.
No radnicima nije svejedno na koji na�in se provodi �tednja i na koji na�in se kre�u njihova prava. Koalicijska Vlada Ivice Ra�ana je krenula u spomenute mjere i jednostrano su ukinuti postoje�i kolektivni ugovori� te su na taj na�in ukinuta i umanjena mnoga radni�ka prava. Posljedice tog poteza radnici ove zemlje osje�aju jo� i danas. U tom trenutku se nije krenulo u pregovore, nisu predlo�ene mjere za prevladavanje takve situacije nego je to bila demonstracija sile i mo�i. Toj politi�koj opciji se takvo pona�anje vratilo ve� na sljede�im izborima� i tu je g�a. Avber�ek potpuno u pravu. Ali radnicima su njihovi problemi ostali.
Najhrabriji su ustali tu�bama�. Sudovi su uglavnom presu�ivali u korist radnika�. Mnogi sporovi traju jo� i danas� zbog situacije kakvu imamo u hrvatskom pravosu�u.
Sindikalci� tj. radnici nisu mutavi i sve ove godine lijepo gledaju kako se radi, kako se provodi kadrovska politika, na �emu i kako se �tedi, a koji su uvjeti rada nitko ne zna bolje od samih radnika. I dok je toliko nepotizma, korupcije, bahatog pona�anja, neznanja, lo�e organizacije itd. itd�. kako itko od radnika mo�e o�ekivati da se dobrovoljno jave da im se ukinu ili umanje prava koja su ve� nagri�ena navedenim pona�anjima, a i udarom koji je prouzro�ilo jednostrano ukidanje kolektivnih ugovora?
U Sindikatima ima lo�ih i dobrih ljudi. Stanje morala u dr�avi je komati�no�. pa bi bilo nerealno o�ekivati da i u sindikatima nije isto tako. Za udruge vi�e razine kru�e razne pri�e� jedni pripadaju Kaptolu, drugi HDZ-u, a tre�i su pak naslonjeni na ljevicu. I sasvim sigurno ima u sindikatima ljudi koji su se prodali i kojima je vlastiti interes ispred interesa onih koje predstavljaju. Taj problem moraju rje�avati sami radnici� prepoznavanjem, raskrinkavanjem i kori�tenjem prava glasa na izborima za svoje radni�ke predstavnike. Hrvatski radnici jo� previ�e spavaju, premalo se uklju�uju u sindikalni rad� mnogi i ne znaju kome i za�to pla�aju �lanarinu. Od srca �elim da svi zaposleni �irom otvore o�i, da se u �to ve�em broju uklju�e u sindikalni rad i da shvate da se za svoja prava mogu boriti samo dobro organizirani.
Sindikati ne slu�e za nabavu svinjskih polovica i sitne tri�arije na koje su ljudi navikli u nekim davnim vremenima. Zajedni�ko djelovanje radnika ima puno ve�i i va�niji zadatak.
Koja je uloga sindikata? Za�tita PRAVA i INTERESA svojih �lanova. Nije na sindikatima da vode ekonomsku politiku dr�ave, nije na sindikatima borba protiv nepotizma i korupcije�.jer masu tih koje su nepotizmom doveli i sami postaju �lanovi istih tih sindikata. U ure�enoj dr�avi se jako dobro zna tko se treba boriti protiv korupcije, tko se treba boriti protiv svih lo�ih pona�anja. Sindikalna djelovanja se slamaju politi�kim pritiscima na sindikalce, na sudove. Propise ne po�tuju oni koji ih same donose. Tome nisu i ne mogu biti krivi sindikati!
Slu�am neki dan ministra �ukera kako spominje mogu�nost ponovnih ukidanja kolektivnih ugovora. Istih dana �itam �lanak jednog profesora koji se bavi radnim pravom... koji u jednom stru�nom �asopisu obja�njava kako u poduze�ima gdje ima vi�e sindikata nije bitno da svi potpi�u kolektivni ugovor. Ka�e da je dovoljno ako to u�ini jedan (koji mo�e biti npr. kupljen od Uprave ili politike)... a svi ostali nemaju nikakvih prava jer nije va�no �to nisu potpisali, nije va�no �to se ne prihva�aju takav ugovor.... dovoljno je �to su na pregovore do�li, dovoljno je �ak �to su za pregovore dobili poziv. he,he,he.... pa �ovjek ne mora biti pravnik kako bi zaklju�io koliko je ovo smije�no i o �emu se tu radi. Radi se priprema terena za novo kr�enje kolektivnih ugovora i onemogu�avanje radnika da ustanu tu�bama protiv takvih pona�anja.
Do�e li MMF� tome ne�e biti uzrok sindikati� nego su uzrok oni koji nisu znali gospodariti ovom zemljom, a za to su pla�eni.
Kad do�e MMF oni ne�e jednostrano ukidati kolektivne ugovore jer je to protuzakonito. Oni sasvim sigurno ne�e kr�iti propise� nego �e u okviru propisa tako�er rezati radni�ka prava�.mnogi �e tada ostati i bez posla. O�ekuju nas stra�no te�ka vremena. No pod tom metlom �e se na�i i svi oni koji su zadnjih godina dovedeni u poduze�a bez adekvatnog obrazovanja, iskustva, znanja� svi netjaci, kumovi i rodjaci. Tada se svi oni koji podr�avaju nered vi�e ne�e mo�i pona�ati kao �to su se pona�ali do sada. MMF �e red uvoditi bez milosti, ali i bez privilegija. Ne�e sre�ivati nered novim neredima i ispravljati nepravde novim nepravdama.
Ma koga to oni pla�e MMF-om? Ovom narodu ne mo�e biti gore no �to mu je sada. Oni koji ho�e i znaju raditi ne moraju se bojati MMF-a�. jer lak�e je nositi i stranu �izmu na svojim le�ima ako je doista u svrhu �tednje i izlaska iz ovakve situacije. Ovaj narod cvili pod teretima nereda ve� previ�e dugo vremena i MMF sasvim sigurno nije ne�to �ega bi se narod trebao bojati! Kakve koristi ima radnik od toga �to je �izma hrvatska�. ako ga nepravedno i prejako gazi?!!!! Taj pritisak jo� ja�e boli! Taj radnik mora prehraniti svoju obitelj�. i svejedno mu je tko je proizveo tu �izmu ako ona zna�i silu i nepravdu!!!! Ako na�i ne �ele ili ne znaju po�teno� pa onda neka do�u oni koji �e bar taj te�ak posao obaviti pravi�no.
Po mom mi�ljenju sindikati moraju biti bijesni�. jer imaju razloga biti bijesni. Oni predstavljaju one koji su prevareni, poni�eni, oni s �ijim pravima se trguje i manipulira� �ija prava se ukidaju i umanjuju. Sindikatima nije posao koketirati s politikom i biti u dobrim odnosima s politi�arima. Sindikati ne smiju popu�tati jer posao im je �titi prava i interese svojih �lanova dok god postoji i zadnji radnik u ovoj zemlji.

Komentari (72) - Isprintaj - #

Poziv na molitvu

18.03.2009.

Na pro�loj temi me jedan anonimac prvo dobrano izvrije�ao, a onda me pozvao da do�em na misu� da se zajedno molimo Bogu.
Danas sam razmi�ljala o tom pozivu�. pa su mi misli �arale�. a ono ne�to u meni mi je obja�njavalo za�to je taj poziv vulgarniji od psovke.
Dan jednog �ovjeka sastoji se od masu vi�e i manje va�nih stvari. Meni je mo�da i previ�e toga va�no. Imam mesnicu gdje kupujem meso, vo�arnu gdje kupujem vo�e, imam lije�nicu kojoj vjerujem, zubara i ginekologa koji su odabrani s posebnom pa�njom i ne bi ih mijenjala ako za to ne postoje ozbiljni razlozi. Stra�no mi je va�no na koji na�in ljudi odra�uju svoj posao, a jo� mi je va�niji njihov odnos prema meni i ostalim ljudima.
Kroz dan sre�em bliske i manje bliske ljude. Sa svakim �ovjekom kojeg sre�em u svom danu imam poseban odnos� Nekome se nasmije�im prilikom pozdrava, nekoga pozdravim ozbiljno i hladno, neke ljude ignoriram i ne �elim imati nikakav odnos s njima, a �esto se na�em u situacijama da ljudima drito u o�i ka�em �to mislim i za�to tako mislim. Danas me jedan dragi �ovjek pitao: �Za�to ne pusti� budalu da pri�a�. za�to se upu�ta� s njim u raspravu?� A ja sam mu odgovorila: �Pa �ovjek je glumatao i pitao tko ga smatra lo�im i izdajicom� �ovjek je igrao igru�. i svi su �utjeli� a ja sam se tada dobrovoljno javila i rekla mu da ga ja smatram izdajicom i lo�im �ovjekom, a tada sam mu za to navela konkretne primjere. Po�teno je ljudima odgovoriti na pitanja� pa �ak i onda kada znamo da blefiraju� i nema veze �to im time poremetimo igrokaz i �to unaprijed znamo da ne �ele odgovor na svoje pitanje. Odu�evljava me ta razli�itost u odnosima s drugim ljudima. Postoji mali broj ljudi kojima vjerujem i mogu im ispri�ati ono �to se ne pri�a svima. I svaki od tih ljudi ima posebno mjesto u mojoj svijesti� u mom srcu� na mojoj ljestvici vrijednosti i va�nosti.
Dru�enje s prirodom je posebna pri�a. To je prijateljstvo �isto i nesebi�no�. bez rije�i�. To je najposebniji odnos koji poznajem�. odnos u kojemu osje�am da primam puno vi�e no �to dajem� odnos koji me puni i hrani�
U danu postoje i oni trenuci kada se moram odmoriti od svih ljudi i svih tih odnosa� trenuci koji pripadaju samo meni i mom unutra�njem svijetu. Tu sam jo� vi�e izbirljiva. Postoje pjesnici od �ijih se stihova je�im, osje�am trnce i toplinu koja mi se �iri ispod ko�e. Postoje knji�evnici koji me vode svojim re�enicama u neke nove svjetove, neke nove dimenzije i nude mi nove spoznaje i posebne do�ivljaje. �esto satima slu�am biranu glazbu i razgledavam sli�ice na net-u�. sli�ice koje u meni bude sje�anja, poti�u me na razmi�ljanje, odvajaju me od suhoparne stvarnosti. Postoje tekstovi� misli� koji me dovedu u stanje ekstaze�. to su trenuci potpune opu�tenosti i dodira s du�om umrlog pjesnika, pisca ili �ivog �ovjeka� to su trenuci kada ne �ujem ni�ta oko sebe� to je let kroz �arobni svijet. U �arobnom svijetu punim baterije. I tada do�e kraj dana�. legnem na po�inak�. i tada razgovaram s nekim. Neki ljudi bi pomislili da razgovaram s Bogom� ali tada bi drugi dodali: �Pa kako ona� koja nema religiju mo�e razgovarati s Bogom?� Ja ne znam s kim razgovaram�. Taj netko nema imena� jer u tom odnosu formalnosti nisu va�ne. Razgovor se odvija bez rije�i� u meni. Postavljam pitanja i odgovori dolaze iz mene�. �esto osje�am toplinu na remenima i nadlakticama� kao da me netko grli�. To je odnos kroz koji se filtriraju sve moje krivnje, preispituju sve moje gre�ke, dobijem pohvalu za sve dobro i �isto �to se desi u prethodnom danu�.za svaku pozitivnu misao.
Sve ovo pi�em� kako bih objasnila da me razni ljudi, razni odnosi i situacije vode u nematerijalni svijet�. Svi ti vanjski poticaji su posrednici izme�u mene i tog ne�ega� �to me grli prije sna. Ti posrednici su ponekad pa�ljivo birani� jer su po mojim kriterijima to zaslu�ili� a ponekad se na mom putu na�u sasvim slu�ajno.
I zato kada mi na vrata zakucaju Jehovini svjedoci meni je to beskrajno smije�no� smatram to nepristojno��u i agresijom. Pa kako netko mo�e tako iznebuha nuditi posredni�tvo sa tajnenim svijetom� kao da se radi o nekoj robi koju prodaju?!!!
Isto je tako s pozivom koji mi je sino� upu�en. Kako netko mo�e prvo osjetiti potrebu nekoga izvrije�ati� a nakon toga ga pozvati na zajedni�ku molitvu? Vjera je ne�to najintimnije i najsvetije �to �ovjek ima�. i zato nam nije svejedno tko posreduje u dodiru na�e du�e sa Bogom ili �arobnim svijetom.
Izbor religije je pravo svakog �ovjeka� kao i odricanje od iste.
Neki ljudi su Boga �prona�li� putem neke religije� neki svoje duhovne dimenzije ostvaruju na neke druge na�ine. Odgovore na pitanja na koje znanost nije odgovorila neki tuma�e pomo�u Boga� neki pomo�u Sudbine� neki pomo�u Zvijezda� a neki naprosto ne daju imena svojim intimnim obja�njenjima onoga �to ne pripada znanju i svemu �to je znanost dokazala.
U ovom �arenom svijetu postoje oni koji se izja�njavaju vjernicima, pripadaju religijama, a njihova pona�anja su u suprotnosti s onim �to tvrde. No postoje i oni koji tu vjeru �ive i prekrasno je gledati na koji na�in ih ona oplemenjuje. Jednako tako je i sa onima koji nisu odabrali religiju. Me�u njima postoje ljudi koji su se duhovno zapustili, ali postoje i oni koji su bogati mnogim vrlinama koje krase samo one koji se trude izgra�ivati �to ljep�i svijet unutar sebe i oko sebe.
Onaj tko dr�i do samoga sebe i svijeta oko sebe� a bez obzira da li pripada nekoj od religija ili ne, trudi se razumjeti, prihvatiti, ne suditi i ne prozivati.
Svi vjernici koji imaju potrebu prozivati i etiketirati one koji to nisu � nisi pravi vjernici� jer prava vjera prihva�a i razumije. Svi ateisti koji se ismijavaju nad ne�ijom vjerom su duhovno zapu�teni� jer �ovjek koji dr�i do svog po�tenja i svog pona�anja ne proziva, ne ismijava i ne sudi. Radi se o pravu na izbor. I zbilja je �udno kako uvijek sukobi nastaju oko tu�ih prava na izbor� bez obzira o �emu se radi. Na� izbor� tj. ono �to je najprihvatljivije za nas � ne zna�i da je pravi izbor i da je najprihvatljivije za druge. Meni je normalno da ljudi imaju potrebu svjedo�iti o na�inu svog vjerovanja, ali mi nije jasno da itko na ovome svijetu ima potrebu svoj izbor isticati kao jedini ispravan i druge uvjeravati kako njihov izbor nije dobar.
To �ine samo oni koji jo� jako puno moraju raditi na svom unutra�njem svijetu. Preduvjet za pravu vjeru i duhovno izgra�enu osobu je prihva�anje razli�itosti i druga�ijeg izbora.
Ova tema je moj odgovor anonimnom �promincu� za�to se ne�u odazvati njegovom pozivu� i za�to se ne�u do�i moliti s njim pod istim krovom, a pod posredovanjem osobe koja sasvim sigurno ne mo�e biti moj posrednik u svijet gdje se sti�e samo pozitivnom mi�lju i pona�anjem.

Komentari (29) - Isprintaj - #

Rad

16.03.2009.

Dana 09.03.2009. godine u Jutarnjem listu objavljen je �lanak pod naslovom:
LUKSUZ OSVAJA: Za�to slavni daju milijune i napu�taju sjever grada
Ve� svi znamo da je na Radni�koj cesti izgra�en elitni stambeni blok� te da su tamo stanove kupili Marko Perkovi�, Goran Ivani�evi�, Igor Tudor itd.
No stan je u istoj zgradi kupio i vlasnik nekog restorana Petar Balov � �ija je primarna adresa u Los Angelesu. �ovjek je odu�evljen kvartom, visinom stropa, pogledom, mogu�no��u da iz auta direktno liftom ulazi u stan, bazenom na terasi� No ipak postoji ALI. Gospodinu Balovu smeta ime ulice. Napominje da bi mu bilo iznimno drago, da se promijeni naziv Radni�ke ceste jer je, sada neprimjerena za elitnu �etvrt.
Mene zbilja veseli da su gospoda zadovoljna svojim stanovima�. svoj su novac zaradili pa je O.K. da u�ivaju u plodovima svoga rada. Ali mi nije jasno� kako nekome� ako je po�teno zaradio svoj novac mo�e smetati ime te ulice?
Mogu razumjeti da nekima smetaju nazivi imena i trgova jer nose imena osoba s kojima se politi�ki nisu slagali� ali kome to i za�to smetaju radnici?
To ime ih valjda previ�e podsje�a na radnike, na rad, na trud, na po�tenje, na solidarnost.
Danas to nisu vrijednosti koje se slave i kojima se treba ponositi? Sva sre�a da u Hrvatskoj nemamo ulicu koja nosi ime Robin Hooda�. jer je i za njega ovih dana ustanovljeno da nije bio heroj � ve� zlo�inac. Ali zar su i radnici zlo�inci da �emo ih skidati s naziva ulica?
Postali smo tako fini da se sramimo �uljevitih ruku i rada?
Tko mu je izgradio taj luksuzni stan? Tko mu odr�ava taj stan, njegov automobil� a tko to radi u njegovom restoranu?
Pamtim Zagreb iz doba kad je bio grad s du�om. To je grad koji je pre�ivio i jo� pro�ivljava silovanje�. otrgnuta mu je du�a!
�itam na forumima komentare na ovu temu i ne mogu vjerovati. Desno nastrojeni foruma�i tupe kako naziv te ulice podsje�a na bolj�evizam i zato ime treba skinuti. �ele maknuti ime Radni�koj cesti u ime domoljublja�. da �ovjek ne povjeruje!!!!
Zar je rad ne�to �to je vezano samo uz bolj�evizam? A kako su to i od �ega �ivjeli na�i preci od kada su do�li na ove prostore?!!! Sigurno su igrali tenis, pjevali gangu i druga �uda na koncertima i vodili luksuzne restorane� ili su mo�da ipak krvavo radili da bi pre�ivjeli?
Ovo je direktni udar na sustav vrijednosti. Ovakvim ispadima se omalova�ava rad i daje poruka mladima da je rad ne�to sramotno.
Gospodinu Balovu poru�ujem da mu je uzaludna sva lova koju ima�.. jer nikada ne�e biti dostojan imena koje nosi ulica u kojoj je smje�ten njegov luksuzni stan!

Komentari (23) - Isprintaj - #

Boja krvi

14.03.2009.

Kad smo useljavali u ku�u pokojni svekar nam je za useljenje poklonio uramljeni grb, a ispred na�eg prezimena je pisalo pl. Tada mi je to bilo smije�no�. a njemu nije bilo drago �to mi je smije�no. Jo� mu je manje bilo drago �to sam taj ru�ni predmet kojim su ga prevarili pospremila na tavan� uz komentar da to sasvim sigurno ne�e visjeti u mojoj ku�i� Tada sam saznala na koji su ga na�in pozvali, obmanuli i prodali mu pri�u i uramljeni komad ki�astog kartona. Ina�e je �ovjek bio intelektualac. Prenagla�eno je prou�avao svoje porijeklo na sve mogu�e na�ine�.tisu�u puta mi o tome pri�ao� i sve to �to je za �ivota saznao bacio je u vodu jer mu se svidjela pri�a da je plavokrvni. U mom selu su svi plavokrvni, mnogima vise uramljeni grbovi na zidovima. Sve plemi� do plemi�a�. a ja se osje�am ba� odli�no sa svojom krvcom� koja je crvena poput maka u �itu.
Ju�er je moja majka dobila pismo sljede�eg sadr�aja:
�Dugogodi�njim pre�u�ivanjem potiskivano je u zaborav postojanje hrvatskog plemstva koje su svojim vrlinama sticali na�i preci. Tako je danas gotovo nepoznato plemstvo porodice xxxxx.� Tada slijedi detaljan opis grba� a nakon toga:
�Grbovnicu sa plemi�kom poveljom dodijelila je kraljica Marija Terezija 3. svibnja 1763. grani�arskom kapetanu XY.
U �elji da ambleme hrvatskih plemena i plemi�kih porodica sa�uvamo od zaborava, izradili smo prema navedenom opisu vi�ebojne reprodukcije grba sa potpisom: pl. Xxxxxx 1763.
Tiskane su na kartonu veli�ine 21x29,7 cm, a mogu se naru�iti prilo�enom narud�benicom.
Plemstvo kao privilegirani stale� pripada povijesti, ali �injenica da je ono bilo va�an dru�tveni i politi�ki �imbenik daje mu pravo na spomen ove vrste.�
Za svoj proizvod tra�e 98 kuna za 1 primjerak.
I ovaj jadan narod nasjeda na te bljuvotine, kupuju nacrtane grbove i ba� su si ponosni zbog svoje plave krvi. Plemstvo je vi�i dru�tveni stale� koji privilegije naslje�uje ili stje�e kraljevskim ukazom; aristokracija.
Hm� i gledam ja sve te plemi�e oko sebe i ne mogu vjerovati. Gledam i vi�i dru�tveni stale� koji svoje privilegije nije naslijedio, niti ih je dobio kraljevskim ukazom�. i opet ne mogu vjerovati. A onda opet gledam ovo jadno pismo� i pitam se� pa dokle �e nas varati i zabavljati ovakvim glupostima? Ne razumiju li da nas poni�avaju i norca delaju z nas?!!!
Zna�i� na�i preci su svojim vrlinama stjecali plemstvo�. a mi smo te vrline negdje putem izgubili�. i nitko nas ne poziva da potra�imo izgubljene vrline� jer je dovoljno kupiti karton na kojemu pi�e pl.
Ma fuuuuj! Ovo je zercu jeftinije od onih financijskih in�enjeringa�. Ali je na isti na�in morbidno i prevarantski!!!
Zar je gra�ansko porijeklo sramotno, zar je radni�ko porijeklo sramotno, zar su preci ratari i sto�ari ne�to �ega se trebamo sramiti?!!!! Zar �emo se odre�i na�ih predaka te�aka za komad �arenog kartona?!!!
Blago nama! �ivimo u vrijeme kada mo�emo kupiti diplome, mo�emo kupiti radna mjesta, pa �ak i porijeklo!
No ja sam ipak silno ponosna na svoje pretke�. jer sve to plemstvo ne bi moglo �ivjeti da ih oni svojom mukom nisu hranili� pa sam odlu�ila prodati sva svoja novoste�ena plemstva najboljem ponu�a�u! Ako ne mogu biti kraljica� ne pristajem ni na ovu ponudu!
Bilo bi po�tenije da su mi poslali bocu ��drep�eve krvi�!
Blogeri, koje boje je va�a krv? Napadaju li i vas ovakvim prevarantskim ponudama i nasjedate li na njih?

Komentari (31) - Isprintaj - #

Guske

09.03.2009.

Guska je �ivotinja koju �esto nepravedno etiketiramo kada �elimo istaknuti da je netko glup. U na�em narodu �esto �emo �uti kako ljudi ka�u: �Gusko jedna!� Ne izgovaraju to kao kompliment i divljenje. Sje�amo se i izjave jednog va�nog politi�ara kako smo mi (narod) �guske u magli�� tj. pernati narod.
Sva sre�a da politi�ari ipak ne ku�e koliko guske ku�e.

Ima i jedan zgodan vic koji i sama �esto pri�am�. a potvr�uje na� stav o guskama�

Poslije smrti, kurva, po�tena i djevica do�le su kod Boga da ih rasporedi.

Prvo kurva

Bog: Sa koliko si mu�karaca spavala??
Kurva: Ih, kako ja to da znam?? Ti si Bog, reci ti meni. Nisam brojala.
Bog (obra�a se an�elima): Nju �ete u pakao.

Dolazi po�tena

Bog: Sa koliko si mu�karaca spavala??
Po�tena: Sa jednim, to je bio moj mu�...
Bog (obra�a se an�elima): Nju �ete u raj.

Posljednja na redu je djevica

Bog: Sa koliko si mu�karaca spavala??
Djevica: Hm... Nisam ni sa jednim... Meni se to nekako gadi...
Bog (obra�a se an�elima): Njoj �ete dati bijela krila!
Djevica: Jao, Bo�e, ho�u li ja to postati an�eo??

Bog: Ne�es, nego �es ostati guska kao �to si i do sad bila.

U davna vremena� u Egiptu i Kini ljudi su vjerovali da su guske glasnice neba i zemlje.
Du�u faraona, koja je poistovje�ena sa suncem prikazivali su u obliku guske.
Guska je simbol supru�ni�ke vjernosti. U Rusiji, srednjoj Aziji i Sibiru rije� guska se upotrebljavala metafori�ki za �eljenu �enu.
390. p.n.e. u Rimu, svete guske su uzgajali oko hrama bo�ice Junone. Svojim gakanjem najavile su i onemogu�ile poku�aj Gala da zauzmu Kapitol.
Divlje guske lete u jatu koje ima oblik slova �V�.
�im guska zama�e krilima, stvori se tlak zraka koji podr�ava guske iza nje. U jatu "V" oblika cijela skupina mo�e savladati najmanje 71% dulji put nego da svaka ptica leti sama za sebe. Ako pak guska napusti jato, odjednom osje�a kao da ju ne�to te�ko vu�e ka Zemlji i odmah se opet vra�a u skupinu.
Poput divljih gusaka, ljudi koji sura�uju i idu istim putem, br�e �e do�i do cilja nego oni koji to poku�avaju posti�i sami. Kad se guska predvodnica umori, postavi se na kraj jata, da se mo�e odmoriti a njeno vode�e mjesto odmah zauzme druga.
Da ljudi imaju pameti kao divlje guske, shvatili bi da njihov osobni uspjeh ovisi o suradnji; naizmjence bi obavljali te�ke poslove i dijelili pote�ko�e vo�enja skupine. Guske koje lete na kraju jata glasno obavje�tavaju one na �elu skupine. Va�no je da guske koje su u pozadini budu veoma glasne, ina�e ih vode�e ne�e �uti. Ako neka guska oboli ili bude ranjena,, druge dvije odijelit �e se s njom iz jata, da joj mogu osigurati za�titu. Ostaju s njom, sve dok opet ne bude sposobna nastaviti put ili ne skon�a. Potom guske krenu na put, da sustignu svoje jato ili se pridru�e drugom. Da smo barem i mi tako po�rtvovni, da si zaslu�imo takve prijatelje, koji �e kad smo slabi biti uz nas.
Znanstvenici su otkrili da i guske osje�aju emocionalnu povezanost, ali ne sa svim jedinkama iz jata, ve� s onim 'nekim posebnim', zbog kojeg dobivaju te�ke sr�ane aritmije.

Znanstvenici su otkrili da guske dobivaju te�ke sr�ane aritmije kada se njihov partner na�e u sukobu ili opasnosti.
Osamnaestomjese�no promatranje gusaka pokazalo je da su te �ivotinje vrlo osjetljive na "dru�tvene doga�aje", �ak i kada one ne u njima sudjeluju samo kao promatra�i. Agresivnost, patnja ili odlazak drugih gusaka iz jata izazivaju poja�ano lupanje srca. Jednako sna�no guske reagiraju kada "gusan njihova �ivota" upadne u nevolju ili mu prijeti opasnost. S druge strane, kada pro�e kamion ili udari grom, ostaju "mrtve hladne".

Denis D�eli�
DIVLJE GUSKE

Kad ugleda� jato ptica u letu, zastani, promatraj, za�eli im sretan put, jer svaka ptica smjerno nosi po jednu ljudsku du�u, nosi je nevidljivoj to�ki na beskrajnim prostorima nebeskog �ara. Let ptice, to je put od jedne do druge nevidljive to�ke svemira.

A za kraj �u svima vama ispri�ati pri�u�. a ona je dar Sr�anu� mom dragom prijatelju... koji �ivi preko mnogih mora i preko mnogih gora�. ali sva ta daljina ga nikada nije omela da me razveseli svojim slovima. Sr�an je pro�itao mnoge knjige i jedna pri�a bi bila smije�an dar, a da je ne pi�em radi njegovih malih an�ela kojima �e je pro�itati�kao pri�u� koja je ba� poput divljih gusaka doletjela iz dalekog svijeta�.

DIVLJE GUSKE I KORNJA�A

Na obali jednoga jezerca �ivio je par divljih gusaka. Bila su to jednostavna i srda�na stvorenja, koja su voljela �ivjeti u slozi sa svojim susjedima. Malo podalje, ispod ove�ega kamena, stanovala je kornja�a: zajedljiv i svadljiv stvor, i prili�no vreme�an. No guske su, unato� tomu, voljele kornja�u.

Kako se ljeto stalo razgrijavati, udarila takva stra�na �ega, da je vode u jezercu bivalo sve manje, da su lopo�i venuli, a ribe hvatale zrak, i jedna po jedna ugibale.

Jednoga od tih dana re�i �e jedna divlja guska drugoj:

"Ne �ini li ti se, draga, da je vrijeme napu�tati ovaj kraj"?

"Da, draga", odvrati druga guska, "upravo sam mislila kako nailazi �as seobe. Ina�e, ostanemo li ovdje, skapat �emo od �e�i. No prije odlaska, ja bih rado porazgovorila s na�om prijateljicom, kornja�om. Ona je tako stara, da je zacijelo i mudra".

Guske po�o�e do kornja�ina kamena. Kornja�a je dremuckala, pa kad ju guske prenu�e, ona se obrecnu na njih:

"Zar je ovo vrijeme da se nekoga uznemiruje? Podne je, i vrijeme je po�inka. Bolje bi vam bilo da se i vi sklonite od sun�eve �ege, i da svaki drugi posao ostavite za predve�erje"!

"Draga prijateljice", smjerno �e jedna guska, "bojim se da vi�e ne bismo smjele �ekati ni �aska. Zar niste primijetili da je voda jezerca gotovo ishlapila, i da su lopo�i uvenuli? Zamalo, i vi�e ne�e biti ni kapi, ostat �e tek vla�an mulj. Moramo se odseliti u neki bolji kraj, �elimo li pre�ivjeti".

"Koje�ta"! odapnu ljutito kornja�a. "Nikada ovo jezerce nije presu�ilo! A ja ovdje stolujem ve� tolike stotine godina! Niste valjda vas dvije pametnije od mene, starice? Odlazite, pustite me da spavam"!

Guske se povuko�e, pomalo rastu�ene kornja�inom tvrdoglavo��u. Kad su ponovno bacile pogled na povr�inu preostale vode, vidje�e gdje se na nekim mjestima mulj ve� pomalja, a da negdje ve� i puca od suho�e.

"Nema sumnje", reko�e, "hora je putovati. Ma �to kornja�a mislila, mi vidimo da nam ovdje nema ostanka".

"Ipak, prije negoli poletimo, po�elimo joj sretan ostanak", re�e jedna. "Svakako bi ju pozlijedilo kad bi vidjela da smo oti�le bez pozdrava".

I opet se guske uputi�e do kornja�ina kamena. Za�udo, zateko�e ju budnu. Jer u me�uvremenu je odgegala dolje do vode, da bi tamo nai�la na mulj. �edna, sada je grdila guske �to joj nisu pravovremeno javile da je nastupila su�a.

"Zar ne �tujete starije"? okomi se kornja�a na guske. "Meni nije lako silaziti na vodu, i ja ne mogu na vrijeme saznati �to se ovdje zbiva. Nego, �to �emo sada"?

"Mi �emo odletjeti", reko�e guske.

"Odletjeti!? Zaboga, ima li ne�ega sebi�nijeg, nego ostaviti stara prijatelja na cjedilu"? uzvajkala se kornja�a. "U zao ste �as pokazale tko ste, i kakve ste! A ja sam vas dr�ala prijateljicama"!

"Ali �to da radimo - Vi nemate krila"? reko�e �alostivo guske.

"Ba� me briga �to nemam krila", zagun�a kornja�a. "Vi ste du�ne izna�i na�in kako me iznijeti iz ove suhodoline"!

"Imam zamisao kako", re�e prva guska. "Uzet �emo �tap, dr�ati ga kljunovima, a vi �ete, kornja�o, �eljustima �vrsto zagristi �tap po sredini, i tako �emo Vas ponijeti sa sobom, do prvoga jezera".

"Ne bih rekla da je takvo putovanje udobno", zarogobori kornja�a.

"Ne znamo nikakav drugi na�in", reko�e guske.

"A �to ako padnem"?

"Ne�ete pasti, samo ako budete �utjeli za vrijeme leta", opomenu�e ju guske.

Kornja�a se i dalje rogu�ila.

"Ni po koju cijenu ne smijete otvoriti usta, jer o tomu Vam ovisi �ivot"! prisna�i�e guske.

"No dobro", promrmlja kornja�a. "Vidim da nema nikakva drugog na�ina".

Br�e bolje guske se dado�e u potragu za prikladnim �tapom. Na�o�e ga i donije�e do kornja�e. Poslije duga zanovijetanja i ne�kanja, kornja�a se �eljustima zakva�i za �tap po sredini, guske uze�e krajeve �tapa u kljunove, i uzletje�e. Vinu�e se visoko u zrak. Letjele su preko brda i dolina, tra�e�i novo jezero, ili makar baru.

Dok su letjele iznad jednoga pa�njaka, pastiri ugleda�e �udnoga putnika, koji je visio o �tapu. Udari�e u smijeh. I po�e�e se u sav glas nabacivati pogrdama i rugalicama na kornja�u. Ova samo �to nije puknula od jeda.

"Haj! Haj"! grohotali su pastiri. "Pogledajte kakva nakaza visi o �tapu"!

Divlje su guske zaklinjale kornja�u da se ne obazire na povike dje�aka. A oni su se jo� pomamnije razgalamili, pa su vrisak i psovke sada odzvanjali na sve strane.

Kornja�a se nije mogla suzdr�ati.

"Kako se usu�ujete"! kriknu. "Vrije�ate nekoga, tko je tisu�u godina stariji od va�e najstarije bake"!

Netom je to izgovorila, ve� je po�ela padati, strmoglavo, pa sve strmoglavije, dok nije udarila o zemlju i razbila se na stotinu komada.

Vesna Krmpoti� (prijevod Pan�atantra), BASNE, zbornik pri�a iz opusa ME�U NAJLJEP�IMA NAJLJEP�E

Podatke za ovu temu maznula sam iz nekih novinskih �lanaka, postova s foruma, blogova i �ire�. i poslo�ila u zasebnu temu. Svi koji su �pokradeni� neka ne zamjere�. jer �inim to da razbijem zabludu o guskama.

Komentari (26) - Isprintaj - #

�ESTITKA

08.03.2009.

Drage blogerice... SRETAN VAM DAN �ENA...

Komentari (22) - Isprintaj - #

"Bog je Ljubav" Don Branko Sbutega

03.03.2009.

Anonimni �Glas iz Promine� na pro�loj se temi uvrijedio jer sam se drznula snebivati nad izjavom Don Ka�unka kako su �Ljudi bez veze � ljudi bezveze!� A da je tek pro�itao kako sam se snebivala kod Don Ka�unka na Blogu kada sam pro�itala njegovu izjavu kako je obitelj Dine Dvornika napravila cirkus od njegovog sprovoda, bio bi jo� vi�e uvrije�en.
Vjerujem da je danas �Glas iz Promine� u�ivao kad je �uo novu rap stvar u kojoj je opjevan njegov ljubimac, a sigurna sam da je bio jo� vi�e odu�evljen kad je �uo da �e mo�da nastupiti i u spotu kad pogleda scenarij.
U komentaru sam prokomentirala konkretnu izjavu i ne mislim da sam uvrijedila vjernike ili Crkvu op�enito. Ako si sve�enik mo�e dozvoliti davati takve izjave � koje su po mom mi�ljenju �tetne za dru�tvo, ako mo�e cirkusom nazivati na�in na koji ljudi ispra�aju svoje umrle � samo zato jer nisu po njegovom ukusu, ako mo�e dizati svoj glas protiv cijepljenja kojim se mnogi bore protiv HPV virusa, ako mo�e biti zvijezda Red Carpeta� pa za�to ga ja ne bih smjela javno komentirati?!!!
Nisam se ja naljutila na negativan komentar. Ali� moji senzori su prepoznali komentatora pa naprosto ne mogu pre�utjeti.
�Glas Promine� tvrdi kako meni smetaju svi koji predstavljaju Crkvu, a to je la�.
�esto spominjem koliko po�tujem Don Ivana Grubi�i�a�. a u ovoj temi �u �Glas Promine� podsjetiti na �ovjeka koji bi nam svima trebao biti uzor�. a kome bi u Promini trebao biti uzor... �Glas Promine� �e najbolje sam zaklju�iti.
2004. godine pokojnom Don Branku Sbutegi izre�ena je nov�ana kazna od 300�, a prije toga je dva puta hap�en jer je svojim tijelom branio zemlju svojih �upljana i ometao izgradnju odlagali�ta otpada na tom podru�ju. Nije platio kaznu� spreman je bio oti�i i u zatvor za dobrobit svojih ljudi. Interes njegovih �upljana mu je bio ispred svega!!!! U za�titi prava i interesa svojih �upljana bio je �vrst, nepokolebljiv i nepotkupljiv!
Sigurna sam da se �Glas Promine� sada veseli jer lijepo pi�em o predstavniku Crkve i sigurna sam da je podigao pogled ka nebu i rekao: �Bo�e mili� kako bi u Promini bilo sve druga�ije da imamo nekoga poput Don Branka� da imamo nekoga tko �e braniti narod od po �ivot opasnog sme�a!�
A da ipak ova tema ne bi bila samo ekolo�ka�. napisat �u misli Don Branka koje su mi dirnule du�u� nadam se da �e na�i put i do du�e anonimnog komentatora iz Promine�

�Svijet smo ti i ja, sva na�a ukupnost koja nas konstituira i sva na�a konstitucija koja nas �ini razli�itima. I ako nas ve� ne�to �ini raznovrsnima, to je �elja u tebi da bude� i �elja u meni da budem. I sve �to nas �ini harmoni�nim u bilo kojem suodnosu jeste jedan skromni zahtjev: �Pusti me da budem�, koji nu�no uklju�uje jednu drugu re�enicu cjelovitog pristanka: �Pu�tam te da bude��.

Zlo je sve opasnije, a dobro sve ugro�enije. To je obavezuju�a misao na po�etku tre�eg milenija.

Dobar �ovjek nije netko tko uspijeva, nego netko tko nastoji.
Hrvatska nije mala po kvadraturi svojih kilometara. Vatikan je najmanja dr�ava na svijetu po kvadratnim metrima, ali nitko se ne�e usuditi da tu malenkost pripi�e bilo �emu drugom osim kvadratima. A Hrvatska �e postati mala zemlja ukoliko ostane svijest Hrvata u konceptu domovine, politi�ka, a ne duhovna. Jer duhovni prostor, isto�i�te duha, nikad se ne poklapa s politi�kim prostorom. Ima naroda koji imaju mnogo vi�e teritorija nego �to imaju domovine. Ima naroda koji imaju mnogo manje teritorija nego �to imaju domovine. Ja mislim da sretan narod ima ve�u domovinu od teritorija, a nesretan narod ima ve�i teritorij od domovine. Da bi ne�to bilo veliko mora biti slobodno, a sloboda se mo�e ostvariti na tri kvadratna metra, a mo�e biti ve�a i od samog kozmosa, jer veli�ina slobode nije veli�ina kvadrature teritorija, nego veli�ina svijesti koja na jednom kvadratnom metru djeluje."

Nadam se da su uz �Glas Promine� i ostali blogeri u�ivali u ovim mislima�. a na kraju �u vas pozdraviti s jo� dvije izjave Crkvenog predstavnika koji je po mom mi�ljenju bio ba� onakav �ovjek koji je dostojan biti duhovni vo�a�.. a svi mi puno, puno mo�emo nau�iti od njega�.

�Sloboda drugoga sakralni je prostor.�

"Pravo na pluralizam mi�ljenja neotu�ivo je svojstvo kr��anske ba�tine, bez obzira na privremene prakse koje ga poku�avaju dokinuti. Ni jedna lojalnost ne isklju�uje lojalnost moralnim na�elima i savjesti."

don Branko Sbutega

Komentari (27) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

< o�ujak, 2009 >

P U S � P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30 31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)

<	o�ujak, 2009					>
P	U	S	�	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31