Prošlo je skoro mjesec dana otkako smo se vidjeli. Od tada su se dogodile brojne promjene.

S obzirom da sam dobio posao tj. stručno osposobljavanje, plan je bio da dođem i ostanem sa tobom sve dok se ne riješi administracija i počnem raditi.

28.5. navečer sam došao avionom u Split. Sletio sam malo ranije nego je bilo predviđeno. Kratko sam te sačekao a zatim smo se ugledali. Izljubili smo se, te krenuli prema autu u kojem nas je čekala tvoja mama.

Kada smo stigli u stan, kratko smo pričali sa bakom i tvojom mamom a zatim zaspali.

S obzirom da su tebi trajala predavanja i brojni kolokviji, većinu vremena sam provodio u stanu pomagajući baki, šetajući psa Vikicu i kupajući se na Bačvicama, dok bi večeri provodili zajedno.

Iako si ju nekoliko puta odgađala, odlučila si otići na operaciju dva „sumnjiva“ mladeža na stomaku. Nakon toga bilo ti je zabranjeno tri tjedna izlagati se suncu, moru i bilo kakvoj fizičkoj aktivnosti.

Bilo mi je katastrofalno u svakom smislu riječi. Čudim se sam sebi kako nisam poludio i otišao u Vodice.

Vrijeme smo provodili odlazeći na pub kvizove, šetanja, kavama sa prijateljima., prošenju sa tuborg čepom :D...

Bili smo i na kolačima u novootvorenoj slastičarnici Tee Mamut „Oš kolač“, te u palačinkarnici.

Najbolji dio svega mi je bio na festivalu „Prvog dana lita“.

Iako negodujući, otišli smo na taj festival i bilo mi je super. Od glazbe do prostora. Isplesali smo se do sitnih sati i još sam ti dokazao da vozim tvoj auto bolje od tebe :D.

Zatim se dogodio još jedan zaokret, nazvali su me i rekli da mi je zahtjev za stručnim osposobljavanjem negativno ocjenjen i da dođem na razgovor sutra. Nekako sam se izborio te dogovorio da to bude za pet dana.

Ništa mi nije bilo jasno ali sam se morao vratiti da vidim što će mi reći.

Kako su sve avionske karte za povratak bile rasprodane nisam znao kako ću se vratiti.

Tih zadnjih nekoliko dani mi je bilo sve ljepše i ljepše i uživali smo maksimalno jedno u drugom.



Jednu večer smo bili i na večeri u meksičkom restoranu. Ti si jela buritose a ja lazanje koje sam maksimalno zaljutio :D. Tvoja faca kada si to probala mi je neprocijenjiva :D.

I tako je došlo vrijeme za rastanak. Potrefilo se da će toga dana teta i tetak ići autom kući iz Pakoštana tako da sam morao doći do tamo.

Odvele ste me na autobusni kolodvor i zatim sam nastavio prema Vodicama.. Tamo su me dočekali mama i tata.

Sutradan smo otišli na ručak u Brodaricu. Kada smo se vozili autom do tamo, upalila se neka lampica na autu. Nakon što smo naručili jelo, tata je otišao do benzinske kupiti antifriz i riješiti problem.

Zatim smo saznali da je auto na benzinskoj i da ga vučna služba vozi na popravak. Ručak nam je presjeo te smo taksijem došli do njega.

Sva sreća pa je kvar brzo popravljen te smo na vrijeme stigli u Pakoštane. Malo smo bili sa domaćinima a zatim krenuli prema Slavoniji.

3.7 sam počeo raditi kao referent u jednoj privatnoj tvrki. Ispočetka mi je bilo jako naporno no sad sam se polako navikao na sav taj stres i brojne poslove.

Sve se obrnulo. Ja radim (??:D) a ti dolaziš za par dana u Slavoniju ljeti. Baš me zanima kako će sve to biti.

Uskoro se vidimo. Jedva čekam :) :*