AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 03.05.2025.
SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA
EKONOMSKA KRHKOST MEDIJA, JE PRIJETNJA SLOBODI MEDIJA
Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda.
Svjetski indeks slobode medija za 2025. godinu, koji su objavili Reporters Without Borders (RSF), Reporteri bez granica https://rsf.org/en/index
na kome je Hrvatska na 60. mjestu, što je začelje zemalja Europske unije, jer su iza nje još samo Mađarska, Bugarska i Grčka, a na listi je 180 zemalja,
otkrio je teško stanje ekonomije vijesti čime je ugrožena urednička neovisnost redakcija i medijski pluralizam. S obzirom na tu alarmantnu situaciju, RSF poziva javne vlasti, privatne aktere i regionalne institucije da razmotre i usvoje Novi dogovor za novinarstvo sa slijedećih 11 ključnih preporuka.
Ekonomska krhkost medija pojavila se kao jedna od najvećih prijetnji slobodi medija. Prema nalazima Svjetskog indeksa slobode tiska za 2025. godinu , opći uvjeti za bavljenje novinarstvom su loši ,kategorizirani kao "teški" ili "vrlo ozbiljni", u polovici zemalja svijeta; kada se promatraju samo ekonomski uvjeti, ta brojka postaje tro četvrtinska.
Hitno su potrebne konkretne obveze kako bi se očuvala sloboda tiska, podržalo pravo na pouzdane informacije i izvukli mediji iz destruktivne ekonomske spirale koja ugrožava njihovu neovisnost i opstanak. Tu dolazi do izražaja Novi dogovor za novinarstvo.
Reporters Without Borders predlažu 11 preporuka kao Novi dogovor za novinarstvo:
1. Zaštititi medijski pluralizam ekonomskom regulacijom
Medijske kuće, iako ih je većina privatna, služe javnom interesu osiguravajući građanima pristup pouzdanim informacijama. To je temeljni stup demokracije. Zato se mora zajamčiti medijski pluralizam, kako na razini tržišta, tako i osiguravanjem da pojedinačne redakcije odražavaju različite ideje i stajališta, bez obzira na to tko je njihov vlasnik.
U Francuskoj koja je na 25. mjestu na Svjetskom indeksu slobode tiska za 2025. rasprave o konsolidaciji vlasništva nad medijima - posebno one koje uključuju Bolloré grupu - istaknule su rizike za pluralizam medija. U Južnoj Africi (27. mjesto), Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja razmatra rješenja za ublažavanje prijetnji koje za divovske online platforme predstavljaju pluralizmu digitalnog informacijskog prostora.
2. Usvojiti JTI kao zajednički standard
Novinske kuće, tehnološki divovi i vlade država trebali bi prihvatiti Inicijativu za povjerenje u novinarstvo (JTI), međunarodni standard za novinarstvo. Preko 2000 medijskih kuća u 119 zemalja već je uključeno u proces JTI certifikacije. Pokrenut od strane Reportera bez granica RSF-a, JTI djeluje kao zajednička profesionalna referenca koja procjenjuje procese u proizvodnji informacija, poboljšavajući transparentnost u vezi s vlasništvom nad medijima i uredničkim postupcima te promovirajući pouzdane medije. Ova certifikacija pruža osnovu za usmjeravanje javnog financiranja, informiranje o politikama indeksiranja i rangiranja te omogućuje online platformama i tražilicama da istaknu pouzdane informacije, a istovremeno da se zaštite od dezinformacijskih kampanja.
3. Utvrditi demokratsku odgovornost oglašivača
Vlade država bi trebale uvesti načelo da tvrtke imaju odgovornost pomagati u održavanju demokracije, slično društvenoj odgovornosti poduzeća (CSR). Oglašivači bi trebali biti prvi koji će usvojiti ovaj koncept kao prioritet, jer ih njihova odluka da preusmjere svoje proračune na online platforme - ili, još gore, web stranice koje potiču dezinformacije - čini djelomično odgovornima za ekonomski pad novinarstva. Oglašivače treba poticati da povežu svoja ulaganja u oglašavanje s kriterijima pouzdanosti i novinarske etike. Usklađivanje strategija oglašavanja s javnim interesom ključno je za poticanje zdravog medijskog ekosustava i održavanje demokracija.
Ovu ideju demokratske odgovornosti za tvrtke posebno je promovirao upravni odbor francuske Opće skupštine za informiranje ( États généraux de l'information ) i mogla bi biti uključena u prijedlog zakona koji će francuska Nacionalna skupština razmatrati 2025. godine.
4. Regulirajte čuvare informacija na internetu
Demokratske države moraju zahtijevati digitalne platforme kako bi osigurale da su pouzdani izvori informacija vidljivi javnosti i plaćeni.
Direktiva Europske unije o autorskim pravima i australski (29.) Zakonik o pregovaranju u medijima - prvi zakon koji regulira Google i Facebook - dva su primjera zakonskog obvezivanja velikih platformi da plaćaju za online novinarski sadržaj. Kanada (rangirana na 21. mjestu) poduzela je slične reforme , ali se suočila sa snažnim otporom, posebno od Mete, koja je uzvratila uklanjanjem sadržaja vijesti sa svojih platformi. Kako bi se osigurala pravedna raspodjela ekonomske vrijednosti koju generira online novinarski sadržaj, ove vrste zakona moraju se široko usvojiti i mora se zajamčiti njihova učinkovita provedba. Javne vlasti također moraju osigurati poštene pregovore kako medijske kuće ne bi bile uništene trenutnom neravnotežom moći između ekonomski krhkih novinskih tvrtki i globalnih tehnoloških divova.
Porast umjetne inteligencije (UI) učinio je potrebu za pravednom naknadom za kreatore sadržaja još hitnijom, budući da se njihov rad sada koristi za obuku ili napajanje UI modela. Ovo je jednostavno najnoviji primjer zašto je regulacija potrebna za zaštitu novinarskog sadržaja od novih oblika tehnološkog iskorištavanja.
5. Uvesti porez na tehnološke divove kako bi se financirale kvalitetne informacije
Cilj uvođenja takvog poreza trebao bi biti preraspodjelu svih ili dijela prihoda koje digitalni divovi nepravedno prisvajaju na štetu medija. Prihod bi se preusmjerio medijskim kućama i financirao bi proizvodnju pouzdanih informacija.
Nekoliko zemalja već se obvezalo na reforme koje oporezuju glavne digitalne platforme, ali gotovo nijedna nije posebno usmjerena na podršku proizvodnji kvalitetnih informacija iz neovisnih izvora. Indonezija koja je 127. na Svjetskom indeksu slobode medija 2025. uvela je porez na strane digitalne usluge, a istovremeno je od platformi zahtijevala da od 2024. godine naplaćuju medijskim kućama korištenje njihovog sadržaja. Francuska je također 2019. godine uvela poseban porez na prihode digitalnih tvrtki.
6. Koristiti javnu razvojnu pomoć za borbu protiv medijskih pustinja i jačanje pouzdanih informacija iz neovisnih izvora
Kako se krize, sukobi i autoritarnih režima množe, podržavanje pouzdanih informacija iz neovisnih izvora i suzbijanje novonastalih medijskih pustinja nikada nije bilo važnije. Službena razvojna pomoć (ODA) mora uključivati podršku neovisnom novinarstvu, prepoznajući da je ono neophodno ne samo za gospodarski razvoj već i za jačanje demokratskog upravljanja i promicanje mira.
Najmanje 1 posto službene razvojne pomoći (ODA) trebalo bi se izdvojiti za financiranje neovisnih medija kako bi se jamčila njihova održivost. U vrijeme kada su određeni mehanizmi potpore - poput Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID ) - ugroženi, obveze država donatora važnije su nego ikad.
Australija (29. mjesto) i Novi Zeland (16. mjesto) pozitivni su primjeri ove predanosti, pokazujući podršku kroz regionalne programe razvoja medija, posebno na pacifičkim otocima.
7. Poticati razvoj hibridnih i drugih inovativnih modela financiranja
Ključno je razviti mehanizme potpore koji kombiniraju javno financiranje s privatnim doprinosima (donacije, ulaganja i krediti), poput IFRUM-a , fonda koji je predložio RSF za obnovu medija u Ukrajini (62. mjesto). Kako bi diverzificirale izvore financiranja, države bi mogle ojačati porezne poticaje za investitore i proširiti poziv za donatore izvan vlastitih stanovnika i poreznih obveznika.
8. Jamčiti transparentnost i neovisnost u dodjeli medijske pomoći
Dodjela javnih ili privatnih subvencija medijima mora se temeljiti na objektivnim i transparentnim kriterijima koji su podložni nadzoru civilnog društva. Samo jasna i pravedna raspodjela pomoći može zaštititi uredničku neovisnost i zaštititi medije od političkog uplitanja. Jedno takvo zakonodavno rješenje je Europski zakon o slobodi medija ( EMFA ), koji će stupiti na snagu 2025. godine u svim državama članicama Europske unije. On uključuje zahtjeve za transparentnost raspodjele pomoći, obvezuje države članice da jamče uredničku neovisnost redakcija i propisuje zaštitne mjere od političkog pritiska. Druge zemlje također su uspostavile uzorne okvire, poput Kanade (21.), koja je implementirala transparentan sustav koji kombinira porezne olakšice i subvencije uz osiguranje uredničke neovisnosti.
9. Boriti se protiv erozije javnih medijskih servisa
Javni mediji nisu državni mediji: oni trebaju biti neovisni akteri koje financiraju građani kako bi ispunili misiju od javnog interesa. Njihova je uloga jamčiti univerzalni pristup pouzdanim, raznolikim informacijama iz neovisnih izvora, služeći društvenoj koheziji i demokraciji. Financijski i politički napadi na te medije – koji se vide u mnogim zemljama – ugrožavaju pristup javnosti pouzdanim informacijama.
10. Jačanje medijske pismenosti i obuke za novinarstvo
Podržavanje pouzdanih informacija znači da bi svi trebali biti obučeni od rane dobi da prepoznaju pouzdane informacije i budu uključeni u inicijative medijskog obrazovanja. Sveučilišni i visokoškolski programi novinarstva također moraju biti podržani, pod uvjetom da su neovisni.
Finska koja je na 5. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija 2025. je diljem svijeta prepoznata po svom medijskom obrazovanju, s programima medijske pismenosti koji počinju u osnovnoj školi, što doprinosi većoj otpornosti na dezinformacije.
11. Poticati nacije da se pridruže međunarodnim inicijativama i provedu ih, poput Partnerstva za informacije i demokraciju
Međunarodno partnerstvo za informacije i demokraciju , koje promiče globalni komunikacijski i informacijski prostor koji je slobodan, pluralistički i pouzdan, već broji više od pedeset zemalja potpisnica. RSF naglašava da je novinarstvo vitalno opće dobro u vrijeme kada demokracije posustaju.
Ovih 11 preporuka je poziv na zajedničku obnovu temelja slobodnog, pouzdanog i pluralističkog javnog prostora,
piše na Internet stranici Reportera bez granica. (mzz)
| < | svibanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter