BOSNA I HERCEGOVINA JOŠ NIJE NAPRAVILA PROGRAM REFORMI
Europska Komisija objavila je 23. listopada Priopćenje za tisak u kome piše da je odobrila programe reformi za zemlje Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju kao preduvjet za isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Na tom popisu nema Bosne i Hercegovine, no u tekstu se kaže da“ Komisija sa zanimanjem iščekuje da Bosna i Hercegovina službeno podnese svoj program reformi da ga može ocijeniti“.
Na taj način se pet Vlada zapadnog Balkana obvezalo provesti socioekonomske i temeljne reforme u okviru plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. radi poticanja rasta i konvergencije s EU-om. To je uvjet za odobrenje plaćanja iz EU-ova Instrumenta za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, koja će se izvršiti nakon dovršetka dogovorenih koraka.
Težište je programa na reformama u prioritetnim područjima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja: upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Svi su korisnici predložili popise indikativnih ulaganja koja će se financirati u okviru Instrumenta, a koja su ključna za poticanje socioekonomskog rasta i treba ih odobriti u kontekstu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Komisija je ocijenila sve programe reformi na temelju kriterija utvrđenih u Uredbi o Instrumentu za reforme i rast. Zaključila je da programi reformi ispunjavaju ciljeve Instrumenta, među ostalim ciljeve bržeg premošćivanja socioekonomskog jaza između korisnika i Unije i jačanja temelja za proces proširenja.
Dva puta godišnje do 2027. izvršavati će se plaćanja na temelju zahtjeva koje podnesu Vlade zapadnog Balkana te Komisijine provjere tri skupine uvjeta:
1. preduvjet poštivanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava (poseban preduvjet primjenjuje se na Srbiju i Kosovo, koji se moraju konstruktivno uključiti u normalizaciju svojih odnosa, uključujući provedbu svih sporazuma o dijalogu, što će se ocijeniti uzimajući u obzir ulogu i doprinos Europske službe za vanjsko djelovanje)
2. opći uvjet: makrofinancijska stabilnosti i dobro upravljanje javnim financijama, koji moraju biti ispunjeni prije isplate sredstava
3. uvjet plaćanja: jesu li provedeni kvantitativni i kvalitativni koraci pojedinih reformi.
Komisija će sklopiti sporazum o zajmu i instrumentu s korisnicima, koji će ih obvezivati da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje utječu na financijske interese Unije, za izbjegavanje dvostrukog financiranja i za poduzimanje pravnih radnji radi povrata nezakonito iskorištenih sredstava, za prikupljanje odgovarajućih podataka o primateljima sredstava u okviru Instrumenta i prava koja se prema potrebi dodjeljuju Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).
Korisnici istodobno mogu zatražiti isplatu predfinanciranja u iznosu do 7 % svojih ukupnih okvirnih dodijeljenih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinanciranja ovisit će o stupanju na snagu sporazuma o zajmu i instrumentu te zadovoljavanju preduvjeta koje će Komisija provjeriti prije svake isplate.
Europska Komisija je 8. studenog 2023. donijela plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je tog ambicioznog plana ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU-om, a njezinim zemljama utrti put članstvu u EU-u. Plan se podupire povećanjem financijske pomoći u okviru novog Instrumenta za reforme i rast, koji je stupio na snagu 25. svibnja 2024. Tim će se instrumentom dopuniti trenutačna financijska pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III).
Financijska omotnica iznosi 6 milijardi eura, uključujući 2 milijarde eura u bespovratnim sredstvima i 4 milijarde eura u vrlo povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (bespovratna sredstva i zajmovi) bit će namijenjena ulaganjima iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Preostali iznos zajmova biti će upućen u državni proračun vlada pet zemalja državnim zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast na temelju socioekonomskih reformi.
Izvor: Priopćenje EK , MZZ
Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen će od 24. do 27. listopada posjetiti zemlje zapadnog Balkana i to redom Albaniju, zatim Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru, gdje će se susresti s čelnicima tih zemalja.
U Bosni i Hercegovini, osim Sarajeva, posjetit će i Jablanicu koja je nedavno pogođena katastrofalnim poplavama.
< | listopad, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter