AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 23.11.2022.
KLASTERI – SUSRET REGIJA
KAKO DA KLASTERI POTIČU BOLJE POLITIKE RAZVOJA?
Europska komisija (EK) i Europsko udruženje razvojnih agencija (EURADA), u suradnji s Europskom platformom za suradnju klastera, EUROPEAN CLUSTER COLLABORATION PLATFORM (ECCP) organiziraju radionicu 29. i 30. studenog u Zagrebu na kojoj će istražiti kako bi klasteri, agencije za regionalni razvoj i drugi akteri mogli poticati jaču suradnju u provedbi regionalnih politika i nacionalne politike gospodarskog razvoja, posebno u svrhu daljnjeg promicanja digitalne transformacije i međuregionalne suradnje u Hrvatskoj.
Cilj događaja bit će olakšati provedbu dobre prakse u kojoj klasteri igraju aktivnu ulogu u regionalnim gospodarstvima i pokretači su gospodarske tranzicije te kako stvoriti i promicati suradnju između klastera i regionalnih dionika za industrijski razvoj regija.
Događaj ima za cilj okupiti oko 100 predstavnika agencija za regionalni razvoj, dio ili izvan mreže EURADA-e, organizacija klastera, nacionalnih javnih tijela, tvrtki, Enterprise Europe Networka i drugih organizacija za potporu poslovanju iz država članica i regija EU-a. Očekuje se sudjelovanje širokog spektra aktera gospodarskog razvoja, uključujući financijske posrednike, klastere, inovacijska središta, industrijska udruženja, investitore, poslovne anđele, platforme za grupno financiranje i druge.
Regije EU-a moraju biti sposobne natjecati se s drugim naprednijim gospodarstvima i gospodarstvima u nastajanju u gospodarskom i društvenom okruženju koje se brzo mijenja, posebno u razdoblju oporavka nakon Covid-19. Lokacija je posebno važna za klastere. Lakše se razvijaju u urbanim i regionalnim ekosustavima s povoljnim administrativnim i regulatornim okruženjem te pristupom kvalificiranoj radnoj snazi, tržištima te uslugama financijske i poslovne podrške.
Ono što je doista važno jest uključenost klastera u regionalno gospodarsko upravljanje, osmišljavanje i provedbu politika na regionalnoj razini.
Regionalne vlasti trebaju poznavati svoje klastere i razumjeti kako mogu oblikovati, poboljšati i učinkovito pomoći u osmišljavanju i provedbi politika regionalnog razvoja. S druge strane, klasterske organizacije i njihove članice trebaju poduzimati akcije i provoditi projekte koji su relevantni za gospodarski razvoj njihovih lokalnih zajednica. Oni bi se trebali uključiti u suradnju s drugim europskim klasterima u istim ili srodnim gospodarskim aktivnostima i tako nadopuniti regionalnu imovinu i ojačati kapacitete za vođenje zelene tranzicije, ubrzati digitalnu tranziciju i izgraditi otpornost.
Bit će organizirano 15 regionalnih radionica u regijama EU-a koje su izrazile interes za domaćinstvo događanja 2022.-23. u sklopu ciklusa „Klasteri susreću regije“.
Ove će radionice okupiti klastere i kreatore politika na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi jedni od drugih učili kako bolje koristiti klastere za jačanje industrijskih ekosustava, služenje nacionalnom/regionalnom gospodarskom razvoju i povezivanje s drugim regijama sa sličnim tranzicijskim izazovima.
Radionica se održava u okviru AGORADE+, jednog od četiri glavna EURADA-ina godišnja događaja, koji se obično održava u jesen u regiji jedne od članica udruge. Po prvi put od osnutka, sve članice EURADA-e u jednoj zemlji bit će domaćini ovogodišnjeg događaja pod vodstvom SIMORE – Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Događaj suorganiziraju DURA – Dubrovačka razvojna agencija, ZARA – Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, ZADRA NOVA – Razvojna agencija Zadarske županije, uz potporu ZICER – Zagrebačkog inovacijskog centra.
HRVATSKI KLASTERI KONKURENTNOSTI
Hrvatska bilježi pojačani gospodarski rast u posljednjih nekoliko godina, počevši od 2015. potaknut povećanjem izvoza. Prednosti ovog rasta iskazale su se kroz poboljšani životni standard koji je dosegao 65,2 % u usporedbi s prosjekom EU-a u 2019. U 2021. BDP je porastao za 5,7 % i predviđa se rast od 3,7 % u 2022. iako brojke o rastu otkrivaju sve veći nerazmjer između regije glavnog grada i ostatka zemlje.
Nacionalna strategija razvoja Republike Hrvatske predviđa da će država svoj razvoj temeljiti na povećanju produktivnosti u privatnom i javnom sektoru, na stvaranju i implementaciji znanja i poticanju ulaganja, te na korištenju inovacija i novih tehnologije. Prerađivačka industrija je, primjerice, u 2021. godini ostvarila rast od 6,2 posto, a najveći utjecaj vidljiv je u proizvodnji električne energije, metaloprerađivačkoj industriji i prehrambenoj industriji. Drugi jaki sektori uključuju turizam, trgovinu, poljoprivredu, tekstil, preradu drva, građevinarstvo i ICT.
Zbog toga je Ministarstvo gospodarstva pokrenulo inicijativu za hrvatske klastere konkurentnosti u sektorima kao što su drvni, automobilski, prehrambeni, tekstilni, kožarski i obućarski, ICT, obrana, građevinarstvo, CCI i znanost.
Strateški položaj Hrvatske omogućio je suradnju sa svim susjednim zemljama na mnogim prekograničnim, međuregionalnim i transnacionalnim projektima. Ove inicijative nastoje smanjiti prekogranične prepreke za poduzeća, riješiti zajedničke izazove, potaknuti istraživanje i inovacije, smanjiti zagađenje okoliša, iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta, stvoriti integraciju prekograničnih tržišta rada koja potiču suradnju između obrazovnih institucija i još mnogo toga. Postoje uspostavljene suradnje s Italijom i Slovenijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (koje nisu dio EU).
Brojni su primjeri prekogranične suradnje u kojima Hrvatska sudjeluje, poput Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska i Programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska.
Hrvatska također sudjeluje u transnacionalnim projektima kao što su Interreg Central Europe, Interreg Danube i Interreg EURO-Med te međuregionalnim programima Interreg Europe i URBACT. Teme koje se obrađuju uključuju, između ostalog, očuvanje bioraznolikosti, urbanu mobilnost bez ugljika, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, klimatske promjene, kulturu i održivi turizam, kružno gospodarstvo, istraživanje i inovacijske kapacitete.
Izvor: clustercollaboration.eu
| < | studeni, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2024 (43)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter