AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 01.10.2022.
GOVOR CHARLESA MICHELA NA 77. ZASIJEDANJU OPĆE SKUPŠTINE UN-A
VIJEĆU SIGURNOSTI UN-a TREBA REFORMA
Predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel, koji je na toj funkciji od 1. prosinca 2019., na 77. zasijedanju Opće skupštine UN-a 23.rujna 2022. govorio je o Rusiji i naširoko objasnio što sve u svijetu poduzima Europska unija.
No veličina političara Charlesa Michela je u tome što je jedini javno izrekao jednu logičku činjenicu, a ta je da Rusiji, koja vodi rat protiv Ukrajine, a sada i anktira njena državna područja i još kaže da se o tim područjima više ne može pregovarati, odavno nije mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. I da Vijeće mora biti reformirano .Vijeće čini 15 zemalja, a od toga pet je zemalja stalnih članica. A te stalne zemlje su : SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija . A Vijeće sigurnosti je jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24. Povelje UN-a, države članice organizacije, povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti. Dakle Rusija bi trebala biti zauzeta za mir i sigurnost. A ona vodi osvajački rat.
No, kojeg li organizacijskog apsurda za Vijeće sigurnosti UN-a kojem stalna članica Rusija vodi agresorski rat protiv druge suverene države- Ukrajine! I Vijeće sigurnosti na 77. Općoj skupštini nije pokazalo volju da mijenja svoja pravila
I ta ista Rusija je 30.9. 2022. iskoristila veto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, dakle zaustavila je donošenje odluke, odnosno rezolucije, koju su pripremale SAD kao stalna članica i Albanija, kao pridružena članica, kojim se osuđuje aneksija Ukrajinskog teritorija Rusiji. Kina, Indija, Gabon i Brazil ostale su suzdržane i nisu glasale protiv ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija, Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizja. (M. Zouhar Zec)
Evo što je Charlesa Michela govorio na 77. zasijedanju Opće skupštine UN-a 23.rujna 2022. u New Yorku. Ovaj je govor veoma aktualan!
Predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel
„Želim govoriti o nadi. No, nažalost, prvo ću vam govoriti o ratu.
Svakim se ratom negira čovječanstvo. Svaka patnja zaslužuje jednako angažiran odgovor, bez obzira na to radi li se o Jemenu, Etiopiji, Sahelu, Mjanmaru ili Ukrajini.
Kremlj je pokrenuo rat protiv ukrajinskog stanovništva, a na meti su stotine milijuna žena, muškaraca i djece diljem svijeta. Zaprijetio je glađu. Uskratio grijanje. Napao povećanjem računa za struju. Kremlj vodi hibridni rat. Rat u kojem se oružano nasilje kombinira s otrovnim lažima.
Kremlj tvrdi da „Zapad” godinama ugrožava rusku sigurnost. To nije točno! Kremlj pokušava, nadam se uzaludno, mobilizirati svijet protiv izmišljenog neprijatelja. Nitko nije prijetio Rusiji, nitko je nije napao niti izvršio invaziju na nju. Nitko, ali baš nitko u Europi nije želio sukob s Rusijom. Koji bismo interes mogli imati u tome da ugrozimo sigurnost i blagostanje svih?
Druga je laž ta da se ovim ratom želi spriječiti navodni genocid nad ukrajinskim stanovništvom koje govori ruski i „denacificirati” Ukrajinu.
To nije točno i sramotno je. Genocid predstavlja konkretna djela počinjena s namjerom potpunog ili djelomičnog uklanjanja određene nacionalne, etničke ili vjerske skupine. Dakle nitko osim Kremlja nije primijetio da Ukrajinci masovno provode masakr nad drugim Ukrajincima? I o kakvom se to navodnom oslobođenju radi zbog kojeg se danas ubijaju ruski govornici i uništava infrastruktura njihovih gradova?
Treća je laž ta da je agresija protiv Ukrajine samo „posebna operacija”, a ne rat. To je očita neistina. Radi se uistinu o ratu. Mobilizacijom stotina tisuća rezervista koja je najavljena prije nekoliko dana to se upravo potvrđuje. Zabranom riječi „rat” i kažnjavanjem njezine upotrebe zatvorskom kaznom do petnaest godina ne mijenja se sadržaj te riječi, već se samo razotkriva njezina sramotna priroda. Ovaj je rat ničim izazvana, nezakonita i neopravdana agresija čiji je cilj silom promijeniti međunarodno priznate granice, a to nije prihvatljivo. Budući da moramo zaustaviti ratni stroj Kremlja, opsežne gospodarske sankcije bile su neizbježne.
To me dovodi do četvrte laži, a ta je da sankcije uzrokuju nestašice hrane i gnojiva. To nije točno! Rusija je, čak i prije izbijanja rata, jednostrano odlučila drastično smanjiti izvoz žitarica i gnojiva, što je uzrokovalo nestabilnost cijena na svjetskom tržištu. Rusija je odlučila uvesti vojnu blokadu za crnomorske luke, čime je onemogućena pomorska trgovina.
Upravo je Europska unija otvorila „koridore solidarnosti” koji su omogućili da više od 10 milijuna tona prehrambenih proizvoda iziđe iz Ukrajine cestovnim putem. Zahvaljujući sporazumu koji je postigao glavni tajnik Guterres otvoren je pomorski koridor u Crnom moru kako bi se doprinijelo smanjenju globalnih cijena te kako bi se ponovno uspostavila opskrba Afrike, Bliskog istoka i Azije. A vrhunac je cinizma to da Kremlj danas ponovno prijeti da neće produljiti sporazum sklopljen s UN-om. Opet će glavne žrtve biti najranjivije zemlje. Zapravo postoji jednostavno rješenje za okončanje krize povezane s hranom koja nam prijeti. Rješenje je da Rusija prekine rat, povuče se s ukrajinskog državnog područja i ukine blokadu luka.
U toj mreži laži ističe se jedan trenutak poštenja i iskrenosti: prije godinu dana Vladimir Putin u pisanoj je izjavi izrekao da, na temelju povijesnih piskaranja, Ukrajina nije ni nacija ni legitimna država. Upravo se na tome temelji njegovo razmišljanje. Nikoga ne može zavarati, a lažni referendumi neće ništa promijeniti. Nakon osnivanja Organizacije afričkog jedinstva 1963. u Addis Abebi prvi predsjednik neovisnog Malija Modibo Keita izjavio je: „Imperijalizam je pokazatelj želje za dominacijom čovjeka nad čovjekom, društva nad drugim društvom, naroda nad narodom te pokazatelj želje da se drugima po svaku cijenu nametnu vlastiti način razmišljanja, vlastiti stil života i vlastite metode političkog i gospodarskog razvoja”.
Imperijalizam i revanšizam. To su temelji ovog rata za kolonizaciju čija je meta Ukrajina i kojim se namjerno krše međunarodno pravo i Povelja UN-a, i to u tolikoj mjeri da se prijeti nuklearnim oružjem te da se trenutačno najveća nuklearna elektrana u Europi upotrebljava kao vojna baza. To mora prestati jer nije prihvatljivo. Bezrezervno podupiremo napore direktora IAEA-e Rafaela Grossija za ponovnu uspostavu sigurnosti u postrojenju u Zaporižji.
EU ne traži ni od koga da bira između istoka ili zapada, sjevera ili juga. No potrebno se opredijeliti, a EU odabire poštovanje granica umjesto agresije. Suradnju umjesto prijetnji. Poredak utemeljen na pravilima umjesto prava jačega.
Na ovom se forumu 1948. jedan od utemeljitelja EU-a, belgijski premijer Paul-Henri Spaak, izravno obratio Sovjetskom Savezu: „Bojimo se jer ste se u okviru ove Skupštine zalagali za doktrinu apsolutnog nacionalnog suvereniteta.Pitamo se [...] kako međunarodna organizacija može ispuniti ciljeve koji su joj zadani ako ta zastarjela i [...] reakcionarna doktrina prevlada”.
Rusija danas sije strah. Kremlj je vratio rat u Europu i ponaša se kao ucjenjivač.
Ne možemo dopustiti da djelovanja jednog od nas uzdrmaju našu predanu kolektivnu odlučnost da djelujemo za opće dobro. Europska unija pruža ruku iskreno i pošteno. Imamo mnogo izazova s kojima se zajedno suočavamo. Posljedice pandemije bolne su, posebno za najranjivije skupine. Indeks ljudskog razvoja nazaduje. Prava žena i manjina i dalje su prečesto predmet poruge ili ih se čak negira. Ekstremni prirodni uvjeti postaju sve češći, poput nedavnih dramatičnih slučajeva u Pakistanu i Nigeriji. Stvaraju se pukotine: između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, između demokracija i autoritarnih režima. Pukotine se šire i u našim zemljama.
EUROPSKA UNIJA KAO SNAGA ZA MIR
Multilateralna suradnja kolektivna je inteligencija na djelu. To je ujedno i DNK Europske unije. Europska unija djeluje kao snaga za mir, razvoj i promicanje ljudskih prava. Europsko vodstvo usmjereno je na pronalazak rješenja u suradnji s vama.
Nije na nama da držimo prodike. Ne postoje ni učitelji ni učenici. U tom duhu suradnje djelujemo u UN-u, skupinama G-7 i G-20 i drugdje. U tom duhu nastojimo surađivati u okviru strateških partnerstava.
Zajedno s našim afričkim partnerima ponovno smo odredili parametre. Naše je partnerstvo zaista ravnopravno i usmjereno na budućnost. I ovdje ponovno ističem svoj poziv i potporu uključivanju Afričke unije u skupinu G-20.
Na primjer, Japan i Južna Koreja zemlje su s kojima imamo mnogo toga zajedničkoga i svakodnevno jačamo svoje odnose. Indijom i ASEAN-om proširujemo područja suradnje.
Naše su veze s Latinskom Amerikom prirodne. Uvelike računamo na to da će sastanak na vrhu 2024. dati novi poticaj našim odnosima.
Zajedno sa zemljama Zaljeva utvrđujemo zajedničke prioritete i održavamo iskrene i redovite dijaloge o našim razlikama. Nadamo se da će nove sile, uključujući Kinu, otvoreno sudjelovati u zajedničkim naporima za mir i razvoj. Vjerujemo u pomorsku sigurnost. Vjerujemo u stabilnost Tajvanskog tjesnaca. Pridržavamo se politike o „jedinstvenoj Kini”. No Europska unija nikada neće zatvoriti oči pred kršenjima ljudskih prava, posebno u Xinjiangu i Hong Kongu.
Dame i gospodo, na ovom smo forumu, u Ujedinjenim narodima, koji okuplja narode svijeta i svi znamo da je za snažan multilateralni sustav potrebno uzajamno povjerenje. Međutim, postojeći sustav nije uključiv i nije dovoljno reprezentativan.Upotreba veta trebala bi biti iznimka, ali ona postaje pravilo. Potrebno je hitno provesti reformu. Podijelit ću s vama svoje uvjerenje: kada stalna članica Vijeća sigurnosti započne ničim izazvan i neopravdan rat, koji Opća skupština osuđuje, suspenzija njezina članstva u Vijeću sigurnosti trebala bi biti automatska.Podupiremo prijedloge glavnog tajnika o zajedničkom programu, a sastanak na vrhu o budućnosti koji će se održati 2024. mora biti prekretnica.
Europska unija predana je sahelskoj skupini zemalja G-5 i podupire njezino stanovništvo. Spremni smo razviti resurse za zemlje Gvinejskog zaljeva. Također smo predani Mozambiku i podupiremo ga. Podupiremo napore Ruande i zemalja SADC-a koje su ovdje prisutne. Europska unija, zajedno s našim visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, ulaže maksimalne napore kako bi pokušala ponovno uspostaviti nuklearni sporazum s Iranom.
Europska unija podupire afganistansko stanovništvo, posebno afganistanske žene. Nastavit ćemo se svugdje boriti protiv opskurnosti, zbog koje se svakodnevno ugrožavaju prava žena i djevojčica u svim područjima. Sada mislim na žene i djevojčice u Iranu koje se hrabro podižu u obranu svojeg dostojanstva, dovodeći pritom svoj život u opasnost.
U Jemenu je u tijeku ozbiljna humanitarna kriza. Stanovništvo Jemena ima pravo na mir. Podupiremo napore posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda Grundberga da se trenutačno primirje pretvori u održiv prekid vatre.
MIROVNI SPORAZUMI
Mirovni sporazumi između arapskih zemalja i Izraela korak su naprijed u toj regiji. Međutim, palestinski narod predugo uzaludno čeka na minimalan napredak prema vlastitoj budućnosti. Ne smijemo zaboraviti na palestinski narod u globalnom okruženju. Državno rješenje prema kojem Izrael i Palestina žive u mirnom suživotu, u kojem mora biti zajamčena sigurnost za sve, i dalje je prioritet.
Naposljetku, osobno sam se angažirao u teškom posredovanju između predsjednika Azerbajdžana i premijera Armenije. Borbe moraju prestati. Cilj mora biti rješavanje sukoba kako bi se uspostavili trajan mir i blagostanje u Južnom Kavkazu.
Poštovane kolegice i kolege, vodstvo znači pokazati put, ali i postići rezultate.
Kad je riječ o energetskoj sigurnosti, predugo smo bili previše ovisni. Ugrozili smo svoju sigurnost, blagostanje i suverenost.
Energija i klimatske promjene dvije su strane iste medalje. Prevladati energetsku krizu znači ublažiti klimatske prijetnje. Štiteći bioraznolikost i oceane očuvat ćemo svoju budućnost. Klimatska neutralnost kompas je Europske unije, a na konferenciji COP27 u Sharm el-Sheikhu bezrezervno ćemo se zalagati za provedbu i nadilaženje preuzetih obveza iz Pariza. Želimo pravednu i poštenu tranziciju. Nijedna zemlja ne može sama zaštititi naš planet.
RAT PROTIV UKRAJINE PRODUBIO GLAD U SVIJETU
Europska unija ispunjava svoj angažman u zemljama u razvoju. Očekujemo da će sve druge razvijene zemlje slijediti naš primjer.
Danas gotovo petini čovječanstva prijete siromaštvo i glad. Ruski rat protiv Ukrajine pogoršao je tu krizu. Inicijative poduzimaju skupina G-7, Europska unija, Afrička unija i drugi. U razdoblju do 2024. Europska unija mobilizirat će gotovo osam milijardi eura za sigurnost opskrbe hranom.
No svjesni smo da to nije dovoljno: potrebni su bolja koordinacija, više novca i veća suverenost. Potrebni su novi, otporniji i pravedniji poljoprivredni modeli. Ključna je veća neovisnost u opskrbi hranom, posebno u Africi i Latinskoj Americi. Spremni smo pružiti ruku kako bismo podržali održive projekte za proizvodnju gnojiva na tim kontinentima, kao što smo učinili za cjepiva za zaštitu od bolesti COVID-19.
COVID-19 iznio je na vidjelo naše prednosti i slabosti. Cjepiva su proizvedena u rekordnom roku. Pod vodstvom direktorice WTO-a Okonjo-Iweala uspostavljena je ravnoteža između intelektualnog vlasništva, znanstvenih inovacija i univerzalnog pristupa tehnologiji.
Međutim, znamo da moramo izvući sve pouke iz ove bolne pandemije. Zato smo dr. Tedros i ja prije nekog vremena pokrenuli ideju o ugovoru o pandemijama radi jačanja globalne zdravstvene sigurnosti. Pregovori o ugovoru u tijeku su i moraju se zaključiti.
VJERA U SNAGU KOLEKTIVNE MUDROSTI
Dame i gospodo, dopustite mi da zaključim.
Svjesni smo da je razdoblje u kojem živimo prekretnica u ljudskoj povijesti. Ponekad zloupotrebljavamo tu riječ „prekretnica”. Više nego ikad prije vjerujemo da vrijeme u kojem živimo nije uobičajeno ili beznačajno.
Na pamet mi pada Winston Churchill. Govoreći 1946. o tome kako Liga naroda nije uspjela izbjeći Drugi svjetski rat izjavio je: „Liga nije zakazala zbog svojih načela ili ideja.Zakazala je jer su od tih načela odustale države koje su ih uvele jer su se vlade tih država bojale suočiti s činjenicama i djelovati dok je još bilo vremena.”
Kao i Europska unija, Ujedinjeni narodi projekt su nade, koji se temelji na strahotama dvaju svjetskih ratova.
Prije nekoliko dana moja šestogodišnja kći iznenada se povjerila majci i meni da se boji rata. Od toga mi se zaledila krv u žilama. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu se dijete boji rata, a pogotovo da se s njime mora suočiti. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu dijete bude gladno ili da se ne može liječiti. Nijedan roditelj na svijetu ne može podnijeti da mu dijete nema nade u dostojanstven i ispunjen život.
Sprečavanje ili zaustavljanje strahota u Borodjanki, Jemenu, Mjanmaru i drugdje. Ponovno pružanje nade, poput liječnika u Dakru i drugdje, u samom je središtu naše odgovornosti kao čelnika koji predstavljaju narode svijeta.
Razlike će uvijek postojati, ali ista krv teče našim venama. Isto srce kuca u nama. Imamo iste snove o obrazovanju i slobodi za dječake i djevojčice.
Vjerujem u snagu kolektivne mudrosti. Vjerujem u znanost i znanje te da će oni svijet vratiti na put nade. Treba nam zamah. Taj zamah mora se poduzeti sada i zajednički. Možete računati na Europsku uniju. Hvala!"- Izvor : Europsko vijeće
| < | listopad, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter