OD 2001. AKTIVIRAN VIŠE OD 600 PUTA
Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućio je pacijentima iz U krajine kojima je hitno potrebno liječenje i njega da budu primljeni u bolnice zemalja Europske unije. No znatno prije početka ruske agresije na Ukrajinu, Europska komisija je uspostavila Mehanizam civilne zaštite EU-a. Bilo je to u listopadu 2001. godine. Cilj je Mehanizma da ojača suradnju između zemalja EU-a i 6 država sudionica u civilnoj zaštiti, kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
Kada katastrofa postane takvih razmjera da nadmaši kapacitete zemlje u kojoj se dešava, ogovorni mogu zatražiti pomoć putem Mehanizma. EK ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u cijelom svijetu, pridonoseći za najmanje 75% transportnih ili operativnih troškova raspoređivanja.
Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više zemalja bez upozorenja. Zajednički pristup dodatno pomaže udruživanju stručnosti i kapaciteta onih koji prvi reagiraju, izbjegava udvostručenje napora pomoći i osigurava da pomoć zadovoljava potrebe onih koji su pogođeni. Udruživanje kapaciteta i sposobnosti civilne zaštite omogućuje snažniji i koherentniji kolektivni odgovor.
Osim 18 zemalja EU-a, u Mehanizmu trenutno sudjeluje još 6 država i to Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska. Od svog početka 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU-a odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a.
TIJEK POMOĆI
Nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma, Centar za koordinaciju odgovora u hitnim slučajevima (ERCC) i mobilizira pomoć ili stručnost.
ERCC prati događaje diljem svijeta 24/7 i osigurava brzo raspoređivanje hitne podrške putem izravne veze s nacionalnim tijelima civilne zaštite. Specijalizirani timovi i oprema, kao što su zrakoplovi za gašenje šumskih požara, timovi za traganje i spašavanje i medicinski timovi mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.
Satelitske karte koje je izradila Služba za upravljanje hitnim slučajevima Copernicus također podržavaju operacije civilne zaštite. Copernicus pruža pravovremene i precizne geoprostorne informacije koje su korisne za ocrtavanje pogođenih područja i planiranje operacija pomoći u katastrofama.
U zemljama u razvoju pomoć civilnoj zaštiti obično ide ruku pod ruku s humanitarnom pomoći EU-a. Stručnjaci u oba područja blisko surađuju kako bi osigurali najkoherentniju analizu i odgovor, osobito u odgovoru na složene hitne situacije.
Mehanizam također intervenira u hitnim slučajevima onečišćenja mora: Centar može brzo mobilizirati kapacitete za prikupljanje nafte i stručnost država sudionica i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).
CIVILNA ZAŠTITA EU NA DJELU
Svaka država svijeta, ali i Ujedinjeni narodi i njihove agencije ili relevantne međunarodne organizacije, mogu pozvati u pomoć Mehanizam civilne zaštite EU. U 2021. godini Mehanizam je aktiviran 114 puta.
Na primjer, za odgovor na 1. COVID-19 u Europi i širom svijeta; 2. poplave u Belgiji; 3. šumski požari u Sredozemlju, Zapadnom Balkanu i Austriji; 4. repatrijacije iz Afganistana, i 5. potres i uragan na Haitiju. No rat u Ukrajini pokrenuo je najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma.
Kao odgovor na pogoršanje humanitarne situacije u Ukrajini, svih 27 zemalja EU-a, te Norveška, Turska i Sjeverna Makedonija, ponudile su pomoć Ukrajini putem Mehanizma civilne zaštite EU-a. Pomoć uključuje milijune predmeta kao što su kompleti prve pomoći, oprema za skloništa, oprema za gašenje požara, pumpe za vodu, generatori struje i gorivo.
Koordinacija predstavlja dosad najveću aktivaciju Mehanizma. Pomaže pomoći ljudima u Ukrajini i onima koji su pobjegli u susjedne zemlje poput Poljske, Slovačke i Moldavije.
EU također koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je potrebna hitna skrb u bolnice diljem Europe putem Mehanizma.
Kako bi se učinkovito upravljalo iznimno velikim brojem isporuka, uz potporu ERCC-a postavljena su logistička čvorišta u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ta središta prikupljaju pomoć koju nude zemlje EU-a i šalju je u Ukrajinu.
Kao dodatnu prednost Mehanizmu, EU je uspostavio europsku rezervu dodatnih kapaciteta („rezerva rescEU”).
Pričuva rescEU uključuje flotu protupožarnih zrakoplova i helikoptera te zrakoplov za medicinsku evakuaciju, kao i zalihe medicinske opreme i terenske bolnice koje mogu odgovoriti na hitne zdravstvene situacije.
EU trenutno razvija sposobnosti za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.
Tijekom pandemije COVID-19, EU je distribuirao milijune zaštitnih maski, medicinskih rukavica i respiratora koji dolaze iz strateških distribucijskih centara rescEU-a koji trenutno imaju 9 država članica EU-a europskim zemljama u potrebi.
Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, novo zakonodavstvo o civilnoj zaštiti EU-a – koje je na snazi od svibnja 2021. – daje EU-u dodatne kapacitete za odgovor na nove rizike u Europi i svijetu i jača rezervu rescEU.
Države članice EU-a i države sudionice mogu dodijeliti nacionalne resurse za odgovor na hitne slučajeve Europskoj grupi civilne zaštite (ECPP).
Ovaj skup omogućuje bolje planiranje i koordinaciju aktivnosti odgovora na europskoj i nacionalnoj razini, što znači brži i pouzdaniji odgovor EU-a na katastrofe. Bazen čini okosnicu Mehanizma.
Od 2001. godine Mehanizam civilne zaštite EU-a aktiviran je više od 600 puta za odgovor na hitne slučajeve. Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU je započeo svoju najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma i usmjerava milijune hitnih artikala u Ukrajinu i regiju.
PREVENCIJA I PRIPRAVNOST
Aktivnosti prevencije i pripravnosti ublažavaju učinke katastrofa. Program obuke za stručnjake za civilnu zaštitu iz država članica EU-a i država sudionica osigurava kompatibilnost i komplementarnost između interventnih timova, dok se velikim vježbama svake godine obučavaju kapaciteti za specifične katastrofe.
EU podupire i nadopunjuje napore svojih država članica i država sudionica u prevenciji i pripravnosti usredotočujući se na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od zasebnih nacionalnih akcija.
To uključuje procjene rizika za prepoznavanje rizika od katastrofa diljem EU-a, poticanje istraživanja za promicanje otpornosti na katastrofe i jačanje alata za rano upozoravanje
< | kolovoz, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter