AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 15.06.2022.

EUROPSKA CENTRALNA BANKA O NAPRETKU ZA USVAJANJE EURA - 1.6. 2022.

"HRVATSKA BI IMALA KORISTI OD OPSEŽNIH STRUKTURNIH REFORMI"

PRENOSIM DIO IZVJEŠĆA EUROPSKE CENTRALNE BANKE, od 1. lipnja 2022. , O NAPRETKU ZEMALJA EU PREMA USVAJANJU EURO VALUTE , A RIJEČ JE I O HRVATSKOJ !

U izvješću, koje se izdaje svake dvije godine, ocjenjuje se napredak prema uvođenju eura u sedam zemalja EU koje još nisu uvele euro: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.Izvješće uključuje dublju procjenu Hrvatske, koja je najavila svoju namjeru da uvede euro 1. siječnja 2023. Bugarska i Hrvatska pridružile su se mehanizmu tečaja (ERM II) i bankarskoj uniji 10. srpnja 2020. godine.
Kriza s korona virusom (COVID-19) dovela je do značajnog pada gospodarske aktivnosti u 2020., od čega su se sve zemlje koje se ispituju snažno oporavile. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. utjecala je na rast, a inflacija je porasla u svim procijenjenim zemljama. Međutim, prerano je donositi čvrste zaključke o tome kako će to utjecati na putove konvergencije. Procjena konvergencije usmjerena na budućnost okružena je visokom nesigurnošću, a puni učinak može se ocijeniti samo naknadno.

Što se tiče kriterija stabilnosti cijena, samo su Hrvatska i Švedska zabilježile stope inflacije ispod ili znatno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Ova referentna stopa temelji se na prosječnim podacima o inflaciji zabilježenim u tri najuspješnije zemlje tijekom posljednjih 12 mjeseci – Finskoj, Francuskoj i Grčkoj (nakon isključivanja odstupanja: Malte i Portugala). U pet drugih procijenjenih zemalja – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije bile su znatno iznad referentne vrijednosti tijekom posljednjih 12 mjeseci, kao što je bio slučaj i u Izvješću o konvergenciji za 2020.
Što se tiče fiskalnih kriterija, u vrijeme objave izvješća samo je Rumunjska podvrgnuta postupku u slučaju prekomjernog deficita (pokrenut u travnju 2020.). Iako su još tri zemlje koje se ispituju – Bugarska, Češka i Mađarska – premašile referentnu vrijednost deficita od 3% BDP-a u 2021., nisu otvorene nove procedure za prekomjerni deficit.
Nakon naglog povećanja u 2020. nakon krize COVID-19, proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama 2021. osim u Švedskoj. U usporedbi s 2020., proračunska salda poboljšana su u svim zemljama koje se pregledavaju u 2021. osim Bugarske i Češke. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije za proljeće 2022., očekuje se pad omjera deficita i BDP-a u većini zemalja 2022. i 2023. Ipak, očekuje se da će premašiti referentnu vrijednost 2023. u Češkoj Republici, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Omjer državnog duga u BDP-u bio je između 20% i 40% u Bugarskoj i Švedskoj 2021. godine i dosegao je između 40% i 60% u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok su omjeri duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bili iznad 60 % referentna vrijednost.
Očekuje se da će se u 2022. i 2023. omjer državnog duga smanjiti u četiri zemlje kao rezultat poboljšanja gospodarske aktivnosti i postupnog ukidanja fiskalnih mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju COVID-19, dok se očekuje da će proračunski saldo biti opterećen novim mjerama poduzetim kao odgovor na visoke cijene energenata i rusko-ukrajinski rat.
Što se tiče kriterija deviznog tečaja, bugarski lev i hrvatska kuna sudjelovali su u ERM II veći dio dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. po središnjim tečajevima od 1,95583 leva za euro odnosno 7,53450 kuna za euro . Tečaj hrvatske kune pokazao je nizak stupanj volatilnosti i trgovao se blizu središnjeg tečaja. Bugarski lev nije odstupio od svog središnjeg tečaja. Osim rumunjskog leva, tečajevi valuta koje ne sudjeluju u ERM II pokazali su relativno visok stupanj volatilnosti.
S obzirom na konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa, najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj. S 2,5% Češka je bila nešto ispod referentne vrijednosti od 2,6%. Dvije promatrane zemlje – Mađarska i Poljska – zabilježile su 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope iznad referentne vrijednosti, dok je u Rumunjskoj 12-mjesečna prosječna dugoročna kamatna stopa bila znatno iznad referentne vrijednosti.
Snaga institucionalnog okruženja važan je čimbenik u održivosti konvergencije tijekom vremena. Osim u Švedskoj, kvaliteta institucija i upravljanja u analiziranim zemljama je relativno slaba. Kada je riječ o pravnoj konvergenciji, Hrvatska je jedina ispitana država u kojoj je pravni okvir u potpunosti usklađen sa zahtjevima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europska središnja banka (Statut ESCB-a).

Hrvatska
Procjena ESB-a zaključuje da je Hrvatska unutar referentnih vrijednosti kriterija konvergencije.

Stabilnost cijena
U travnju 2022. 12-mjesečna prosječna stopa HICP inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, odnosno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Očekuje se da će se ova stopa postupno povećavati tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom potaknuta višim cijenama roba, sve većim pritiscima na cijene i daljnjim pogoršanjem uskih grla u opskrbi kao rezultatom rusko-ukrajinskog rata.
Gledajući unaprijed, postoji zabrinutost oko toga je li konvergencija inflacije dugoročno održiva u Hrvatskoj. Kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama.

Omjeri deficita i duga opće države
Proračunska bilanca Hrvatske opće države bila je nešto ispod referentne vrijednosti deficita od 3% BDP-a u 2021., dok je njezin udio duga bio iznad 60% referentne vrijednosti BDP-a, ali je pao u odnosu na prethodnu godinu. Omjer deficita iznosio je 2,9% BDP-a u 2021. godini, što ispunjava kriterij deficita. Omjer duga iznosio je 79,8% BDP-a u 2021. godini, što je pad u odnosu na vrhunac od 87,3% BDP-a u 2020. Ovaj snažan pad omjera duga osigurao je ispunjenje kriterija duga.

Tečaj
Hrvatska kuna uključena je u ERM II 10. srpnja 2020. po središnjem tečaju od 7,53450 kuna za euro sa standardnim rasponom fluktuacije od ±15%. Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. tečaj je pokazao nizak stupanj volatilnosti, a kunom se trgovalo blizu središnjeg tečaja.

Dugoročne kamate
U referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8%, što je ispod referentne vrijednosti od 2,6% za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su se smanjile od 2012. godine, s 12-mjesečnim prosječnim stopama s nešto ispod 7% na ispod 1%.

Održiva konvergencija
Hrvatska bi imala koristi od ekonomskih politika usmjerenih na stabilnost i opsežnih strukturnih reformi. Europska komisija je 2022. zaključila da su se makroekonomske neravnoteže koje je zemlja suočavala nastavile popuštati 2021., vraćajući se na svoje povoljne trendove prije pandemije. Strukturne reforme pomogle bi Hrvatskoj poboljšati svoje institucionalno i poslovno okruženje, potaknuti konkurenciju i učiniti svoju javnu upravu i pravosudni sustav učinkovitijima.
U listopadu 2020. ESB je postao odgovoran za izravan nadzor osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------