AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 14.02.2021.
ZAKON JE POTREBNO DORADITI I POJASNITI
Mato Brlošić“
DORADA SJEMENA ZA VLASTITU UPOTREBU STVARA UVJETE KOJE IMA I PŠENICA NAMIJENJENA TRŽENJU
Nakon što je početkom veljače Ministarstvo poljoprivrede osjetilo „ dužnost razjasniti najčešća pitanja koja izazivaju dvojbe i nesigurnost među poljoprivrednicima i potrošačima s obzirom na Prijedlog Zakona o sjemenu koji , smatraju, donosi uređeniji sustav proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, usklađuje nadležnosti, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva u četvrtak 11. veljače održan je saborski Odbor za poljoprivredu kojem je predsjedavala Marija Petir, predsjednica odbora.
Omogućila je da osim ministrice poljoprivrede, da svoje viđenje dorade sjemena iznesu i predstavnici poljoprivrednih udruženja, civilnog sektora i znanstvene zajednice.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kao glavni cilj donošenja ovoga zakona istaknula je uređenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoz poljoprivredno reprodukcijskog materijala i vrsta bilja i prenošenje tzv. „marketinških direktiva“ u nacionalno zakonodavstvo.
- Zakon će omogućiti i donošenje nacionalnih sortnih lista za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji će se moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, a što će po pojednostavljenoj proceduri omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti pohranjenih u banku biljnih gena, rekla je Vučković. Jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište, te se predlože uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“.
- Dorada sjemena koja se predlaže odredbama ovoga Prijedloga zakona uvećat će cijenu sjemena za 3-5 puta, istaknuo je Antun Vrakić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetivši kako sjeme nije jedini razlog pojave bolesti na usjevima te je tražio da se to pitanje zakonom bolje uredi.
Mato Brlošić kao predstavnik Hrvatske obrtničke komore, a ujedno i član Povjerenstva za izradu zakona, istaknuo je kako se pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu, stavljaju isti uvjeti kao i za proizvođače sjemenske pšenice namijenjene trženju.
- Obveza dorade kod ovlaštenog dorađivača rezultirat će povećanjem troškova za oko 40 posto, a dodatni problem mogli bi biti i nedostatni doradbeni kapaciteti. Poljoprivrednicima je potrebno, uz propisano udovoljavanje uvjetima dorade, omogućiti doradu na poljoprivrednom gospodarstvu, rekao je Brlošić.
- Država treba prepoznati prava seljaka i predvidjeti izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva, istaknula je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača, podsjetivši na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u poljoprivredi.
- Predložena odredba članaka 16. i 17. nije u skladu s europskim direktivama i rezultirat će visokim troškovima za poljoprivredne proizvođače, te je bilo potrebno napraviti analizu gospodarskih učinaka ovakvog prijedloga zakona, istaknuo je Robert Hadžić u ime Incijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“.
Silvija Fodor, predsjednica Udruge Biovrt, istaknula je kako Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu, uz očuvanje autohtonih sorti u bankama gena, prepoznaje i važnost neformalnog očuvanja sorti od strane poljoprivrednika. Upravo je zbog toga važno pojednostaviti upise na nacionalne sortne liste i autohtone sorte učiniti tržišno zanimljivima uklanjajući ograničenja koja bi na poljoprivrednike imala odvraćajući učinak u korištenju autohtonih sorti.
Na problem visokih troškova dorade, ali i nejasne načine dorade, koje ne postoje u europskim iskustvima korištenja sadnog krumpira koji se predlažu ovim aktom, upozorio je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić.
- Ovim se prijedlogom uvodi red u sjemensku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, mišljenja je Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, no kako ističe, postoji i prostor za poboljšanje i pojednostavljenje sustava certificiranja, te je podsjetio kako korištenje nedeklariranog sjemena za 20 – 30 smanjuje prirod.
Romeo Jukić, predsjednik Društva Agronoma Osijek istaknuo je kako ovaj prijedlog ima široku potporu stručne javnosti, a uvođenje Nacionalne sortne liste utjecat će na očuvanje autohtonih sorti sjemena u Hrvatskoj.
Član Odbora Nikša Vukas mišljenja je kako zbog postojanja inspekcija koje nadziru i prate poljoprivrednu proizvodnju nije bilo potrebno propisivati pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, te kako je uz navedeno važno razlikovati male od velikih poljoprivrednih proizvođača i ostaviti mogućnost dorade sjemena samom proizvođaču uz planiranje nadzora istog.
Željko Lenart je upozorio na važnost točnog deklariranja sjemena i na odgovornosti koje iz odredbi Zakona proizlaze za osobe koje sjeme stavljaju na tržište Republike Hrvatske, a koje je proizvedeno u drugim državama. Na potrebu propisivanja izuzeća za male poljoprivrednike zakonskim, a ne podzakonskim aktom upozorio je Marin Lerotić dok je Martina Grman Kizivat pitala hoće li kumice moći i dalje sijati svoje sjeme i prodavati proizvode na tržnici.
Nedorečenost članka 16. predloženog akta i procjena doradbenih kapaciteta elementi su koje je potrebno razmotriti u izradi Konačnog prijedloga zakona, istaknuli su zastupnici Goran Ivanović, Stipan Šašlin i Siniša Jenkač te su rekli da se to može popraviti do drugog čitanja s čime se složila i Anja Šimpraga.
Vilim Matula podržao je zahtjeve Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“ dok su vanjski članovi Odbora Petar Baranović i Mijo Latin također stava da je Zakon potrebno doraditi i pojasniti.
Predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako iz rasprave proizlazi da i dalje imamo dva otvorena pitanja od kojih se prvo odnosi na čl.16. u kojem se navodi da sjeme koje se koristi za tržište, ali i ono koje se koristi za potrebe na vlastitom gospodarstvu mora, biti certificirano i dorađeno. Od te odredbe izuzima se ekološke proizvođače kao i ono sjeme koje je upisano na nacionalnu ili druge sortne liste, dok će druge izuzetke za poljoprivredna gospodarstva upisana u ARKOD propisati ministrica Pravilnikom. Petir je predložila da se to ne rješava Pravilnikom već da se u Zakonu jasno definira izuzeće za mala gospodarstva koja proizvode sjeme za vlastite potrebe kao što je predviđen izuzetak za mala gospodarstva koja proizvode sadni materijal.
- U Zakonu je važno pojasniti da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslIjedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu, rekla je Petir.
Drugo otvoreno pitanje jest pitanje dorade. Petir je podsjetila da pšenicu sijemo na oko 150 000 ha u Hrvatskoj i da je većina sjemena certificirana, no ima i tavanuše. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, Zakon propisuje obveznu doradu sjemena koju moraju raditi ovlašteni dorađivači, a oni moraju imati zaposlenog agronoma na neodređeno vrijeme.
Petir ističe da se javlja bojazan da će ovakav način provođenja dorade kako je propisan, poskupiti bitno kilogram sjemena pa onda u konačnici i cijenu proizvodnje hrane. Petir je predložila da Ministarstvo razmotri mogućnost da se omogući poljoprivrednom gospodarstvu da samo radi doradu i vodi evidenciju te je šalje nadležnim tijelima. - Takvu mogućnost daje nam i europska Uredba o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice.
Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje fungicida. Uz navedeno, ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato zakon treba jasnije definirati razlike, a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira, rekla je Petir. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, Petir je postavila upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom istaknuvši kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.
Marija Vučković je odgovarajući na pitanja istaknula kako razumije zahtjeve za preciznije propisivanje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će jasnije u Konačnom prijedlogu zakona istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja sjemena.- Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol, rekla je Vučković i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće. Izvor :Priopćenje iz Sabora RH
| < | veljača, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter