AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 17.10.2020.

VIJEĆE EU POSTIGLO DOGOVOR O STAJALIŠTU MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST


ALAT ZA PREVLADAVANJE KRIZE IZAZVANE PANDEMIJOM




Čitaoci koji ne vole politiku zacijelo Priopćenja Vijeća EU smatraju dosadnim tekstom. Ali ja politiku ne smatram dosadnom, već zanimljivom kao i svako drugo područje o kome pišem, te je stoga i pratim i kroz priopćenja. Politiku treba razumjeti. Može se politika EU činiti kompleksna i zamršena , ali što češćim praćenjem ona postaje razumljiva kao i sve drugo.
Hrvatska od EU ima velika očekivanja, točnije iz fondova EU ima velika očekivanja, pa kada se radi o raspodjeli eura, u to ipak treba biti upućen. Podsjećam da Vijećem EU do Nove godine predsjeda Njamačka.
Objavljujem Priopćenje Vijeća EU od 9. listopada. (mzz)


Nakon političkog dogovora koji su ministri i ministrice gospodarstva i financija postigli 6. listopada 2020., veleposlanici i veleposlanice država članica pri EU-u su se službeno složili o stajalištu Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. Taj je instrument okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU, osmišljenog kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i na izazove zelene i digitalne tranzicije.
S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura instrumentom će se podupirati javna ulaganja i reforme te će se doprinijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar EU-a. Njime će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 te će se osigurati da njihova gospodarstva provedu zelenu i digitalnu tranziciju te postanu održivija i otpornija.
Čelnici i čelnice EU-a raspravljali su o ključnim značajkama instrumenta od 17. do 21. srpnja 2020. u okviru pregovora o višegodišnjem financijskom okviru i paketu za oporavak. Stajalište Vijeća temelji se na njihovim političkim smjernicama.
Sada su na redu pregovori Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. O stajalištu Parlamenta treba još provesti glasovanje.

Olaf Scholz, njemački savezni ministar financija i zamjenik kancelarke Merkel
je istakao:

„Mehanizam za oporavak i otpornost moćan je alat za prevladavanje dosad nezabilježenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je glavni instrument paketa oporavka vrijednog 750 milijardi eura kojim će se Europi pomoći da iz krize izađe jača, u većoj mjeri digitalizirana i ujedinjenija, s više klimatski prihvatljivih politika. Sada je važno s Europskim parlamentom brzo dovršiti zakonodavni rad na tom instrumentu. Nemamo vremena za traćenje. Trebali bismo uspostaviti instrument što je prije moguće kako bismo pravodobno osigurali potporu državama članicama sljedeće godine.“

Financijske omotnice
Po pitanju financijskih omotnica, mandat Vijeća odražava ključne elemente uključene u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja.
U okviru mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama ponudit će se 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava (u cijenama iz 2018.), pri čemu bi se u 2021. i 2022. preuzele obveze za 70 % sredstava, a do kraja 2023. za 30 % sredstava.
Ključ za raspodjelu u 2021. i 2022. za svaku državu članicu izračunao bi se na temelju broja stanovnika i obrnuto proporcionalno BDP-u po stanovniku te na temelju relativne stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. U ključu za raspodjelu za 2023. kriterij nezaposlenosti zamjenjuje se, u jednakom omjeru, postotkom pada realnog BDP-a u 2020. i ukupnom postotnom promjenom realnog BDP-a u 2020. i 2021. na temelju preliminarnih jesenskih prognoza Komisije iz 2020., a zatim ga do 30. lipnja 2022. treba ažurirati najnovijim statističkim podacima.
Osim toga, državama članicama do kraja 2023. stavit će se na raspolaganje 360 milijardi eura zajmova kako bi se osigurala dodatna sredstva za njihove reforme i ulaganja. Najveći opseg takvih zajmova u pravilu ne bi premašio 6,8 % BND-a pojedinačne države članice.

Planovi za oporavak i otpornost
Kako bi dobile potporu iz mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026., uključujući ciljne vrijednosti, ključne etape i procijenjene troškove.
Planovi bi trebali biti usmjereni na izazove i prioritete utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra te doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti država članica. Najmanje 37 % dodijeljenih sredstava iz plana trebalo bi biti namijenjeno podupiranju zelene tranzicije, a barem 20 % podupiranju digitalne transformacije. Države članice također bi trebale osigurati da njihove mjere slijede načelo o „nenanošenju znatne štete” iz uredbe EU-a o taksonomiji.
U skladu s mandatom Vijeća prihvatljive bi bile mjere koje su započete od 1. veljače 2020.
Države članice svoje nacrte planova mogu Komisiji podnijeti od 15. listopada, a službeno ih trebaju predstaviti najkasnije do 30. travnja.

Postupak odobrenja
Vijeće smatra da bi Komisija u roku od dva mjeseca trebala procijeniti planove za oporavak i otpornost država članica ili, ako je primjenjivo, njihove ažurirane verzije. Dotična država članica i Komisija prema potrebi mogu se dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje.
Vijeće odobrava procjenu planova za oporavak i otpornost provedbenom odlukom, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od prijedloga Komisije.

Predfinanciranje
Mandatom Vijeća predviđa se da će se sredstva pretfinanciranja za navedeni instrument na zahtjev isplatiti državama članicama u 2021.
To bi iznosilo do 10 % ukupne potpore predviđene u njihovim planovima za oporavak i otpornost, kako ih je odobrilo Vijeće.

Isplate
Sredstva se u okviru instrumenta isplaćuju državama članicama nakon što na zadovoljavajući način ostvare relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti uključene u planove za oporavak i otpornost.
U skladu s mandatom Vijeća Komisija će, prije nego što donese odluku o odobravanju isplate financijske potpore, uz redovito savjetovanje s relevantnim odborom stručnjaka, od Gospodarskog i financijskog odbora zatražiti da iznese svoje mišljenje o zadovoljavajućem ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Mišljenje bi trebalo dostaviti u roku od četiri tjedna od primitka preliminarne procjene Komisije.
Stajalište Vijeća odnosi se i na primjenu mehanizma hitnog kočenja, uključenog u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja, u iznimnom slučaju da jedna ili više država članica smatra da postoje ozbiljna odstupanja od zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljeva.- kraj priopćenja-.



Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i plan oporavka

Kako bi poduprli građanstvo, poduzeća i zemlje EU-a u oporavku od gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će raditi na planu oporavka za Europu. U tom su se kontekstu 23. travnja 2020. obvezali na uspostavu fonda EU-a za oporavak namijenjenog ublažavanju posljedica krize.
Čelnici i čelnice EU-a 21. srpnja postigli su dogovor o ukupnom proračunu u iznosu od 1,824 bilijuna eura za razdoblje 2021. – 2027. Taj paket obuhvaća višegodišnji financijski okvir (VFO) i izvanredni instrument za oporavak nazvan Next Generation EU (NGEU), a njime će se pomoći u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 te će se poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Ti se elementi pribrajaju trima sigurnosnim mrežama u ukupnom iznosu od 540 milijardi eura koje je EU već uspostavio za potporu radnicima, poduzećima i zemljama.






17.10.2020. u 07:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2020 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter