AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 28.11.2018.
ZNANSTVENI SKUP O HAŠKOME SUDU
USTAVNA DRŽAVA I HAŠKE PRESUDE
U Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu u četvrtak, 29. 11. od 10- 14 sati održati će se znanstveno-stručni skup pod nazivom USTAVNA DRŽAVA I HAŠKE PRESUDE. Znanstveno stručni skup organizira Udruga sv. Jurja.
Riječ je o Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ( International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia,) ICTY. Taj sud za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava u ratnom sukobu na području bivše Jugoslavije od 1991. utemeljen je Rezolucijom br. 827 Vijeća sigurnosti UN-a, od 25. V. 1993., a počeo je djelovati 1994. Sud je radio u Hagu u Nizozemskoj pa se često naziva Haškim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je stvarno nadležan za teška kršenja Ženevskih konvencija o zaštiti žrtava rata iz 1949., kršenja zakona i običaja ratovanja, genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene na području bivše Jugoslavije nakon 1. siječnja 1991.
Kako je riječ o međunarodnoj ustanovi dvojnoga karaktera od početka rada izazivao je protuslovne reakcije – od krajnjega nekritičkog odobravanja do posvemašnjega nijekanja kao ustanove koja pod utjecajem određenih središta moći produžava rat drugim sredstvima.
Osim strana koje je optužilo Haško tužiteljstvo rad te međunarodne ustanove kritizirali su ugledni međunarodni pravni stručnjaci, poput njemačkoga sveučilišnoga profesora Normana Paecha koji je smatrao da je Haaški sud politički instrumentaliziran.
Sudu se prigovaralo da se ne bavi ratnim zločinima koje su počinile druge države, dugogodišnjem trajanju sudskih procesa što je dovodilo u pitanje stručnost tužiteljstva i pravednost suđenja,
Haškom sudu se u sklopu pritužbe za političku dimenziju prigovaralo da pogoršava napetosti i šteti pomirbi na bivšim ratnim područjima, da sudi na hibrdinom tzv. bhs jeziku, koji ne pripada ni jednom od optuženika, čime se rušilo načelo razumljivosti vođenja procesa na materinjem jeziku optuženika, što je zajamčeno u svakom građanskom procesu.
Takva sudska tvrdokornost rezultirala je sudskim zauzimanjem unitarističkih filoloških stajališta, koja su tijekom 20. stoljeća u komunističkim režimima ograničavala slobodu govora, pisanja, čitanja te individualne i skupne slobode kao stečevinama europskoj demokraciji nasuprot totalitarističkim diktaturama.
Haški tribunal je optuživan i za pokušaje pisanja nacionalnih povijesti te vođenja prosvjetne politike.
Neke apsurdne osuđujuće presude potaknule su vojne i pravne stručnjake da sud pozovu na ukidanje takvih odluka jer bi, kao presedan, prihvate li se njihova obrazloženja, postalo nemoguće ratovati jer bi sve postalo zločin.
Bivša glasnogovornica Florence Hartman sudu je zamjerala pristranost zato što je omogućio Srbiji zaštitu dokumenata koji imaju status vitalnih nacionalnih interesa, na što je sud ostracistički reagirao kaznivši je zbog takvoga stajališta itd.
Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom kispijanja otrova u sudnici, odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prezir i ogorčenost prema haškome sudu nameće moralnu obvezu preispitati povijesne, političke i pravne činjenice kako bi se utvrdila istina.
Na skupu „Ustavna država i haške presude“ hrvatski će stručnjaci godinu dana poslije drakonske presude Hrvatima iz BiH raspravljati o pravnoj i političkoj dimenziji Haaškoga
suda, o kazneno-pravnim aspektima presude u slučaju Prlić i drugi, institutu udruženoga zločinačkog pothvata, sudskoj politici neprihvaćanju dokaza te vjerodostojnosti svjedoka.
U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi osvijetliti stvarno stanje, okolnosti i podlogu događaja tijekom rata u BiH.
U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi iznositi činjenice o stvarnom stanju, okolnostima i događajima tijekom rata u BiH.
U ZNANSTVENO STRUČNOJ RASPRAVI sudjelovati će više doktora znanosti i odvjetnika sa slijedećim temama:
Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?
prof. dr. sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.,
odvjetnik Veljko Miljević: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić
odvjetnica Nika Pinter: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74, prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH
dr.sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih, prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74
| < | studeni, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter