AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 02.02.2018.
SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA 2. VELJAČE
NEKONTROLIRANA URBANIZACIJA UNIŠTAVA VLAŽNA STANIŠTA
WWF dugi niz godina radi na očuvanju najznačajnijih svjetskih vlažnih staništa i ove godine je službeni partner Ramsarske konvencije. I WWF smatra da današnji neodrživi urbani razvoj stvara veliki problem jer se zbog širenja gradova vlažna staništa uništavaju i isušuju. Međutim, kada se močvare i rijeke zaštite i koriste održivo, mogu osigurati gradovima višestruku ekonomsku, društvenu i kulturnu dobrobit.
U Hrvatskoj je dobar primjer rijeka Drava i njene močvare, poplavne ravnice te rukavci, koji pružaju veliku korist stanovnicima gradova pokraj kojih prolazi, uključujući veće gradove poput Čakovca, Varaždina, Virovitice ili Osijeka. Drava ih je od davne prošlosti opskrbljivala hranom i pitkom vodom te njihovim stanovnicima nudi priliku za uživanje u prirodi. WWF Adria već dugi niz godina pruža podršku nadležnim institucijama kako bi se područjem UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravljalo održivo te kako bi se smanjile prijetnje poput neodržive regulacije vodotoka i planiranih hidroelektrana. U tu svrhu pridobili su i značajna sredstva iz fondova EU za projekte održivog upravljanja www.drava-life.hr/hr/projekt/ i coop MDD.„Trenutno je aktualan plan izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 na rijeci Dravi, koje se planiraju u samom srcu i najočuvanijem dijelu tzv. Europske Amazone. Ukoliko bi se te dvije hidroelektrane izgradile, Podravci više ne bi imali Dravu koja je izvor inspiracije naivnim umjetnicima, izletište za djecu te mjesto za opuštanje ribiča. Ona bi se na području Koprivničko-križevačke županije pretvorila u dva beživotna jezera što bi negativno utjecalo na sav biljni i životinjski svijet tog područja. Izgradnja hidroelektrana utjecala bi i na vodonosnik grada Đurđevca jer bi se nizvodno od brana snizila razina podzemnih voda,“ upozorila je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
Usprkos velikim dobrobitima koje nude prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uništene su oko dvije trećine svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara.
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, kako bi se podigla svijest o njihovoj ulozi za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“ ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije.
.„Kako bi upozorili javnost na te prijetnje, danas smo u Koprivnici organizirali stručni skup o dobrobitima koje pruža rijeka Drava u smislu održivog razvoja, turizma te projekata obnove rijeke. Vlažna staništa su također mnogo povoljnija za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih vodnih građevina,“ rekla je je Ivana Korn Varga.
Vlažna staništa su oaze prirode među sivim krajolicima gradova i treba ih zaštititi, a ne uništavati. U svijetu postoje uspješni primjeri gradova koji su se obvezali održivo koristiti svoja vlažna staništa. Njihov primjer trebali bi slijediti i hrvatski gradovi. Prvi korak u pravom smjeru bi bio da se podravske županije i gradovi uključe u kampanju DOSTA JE! i pomognu spasiti Dravu od izgradnje novih hidroelektrana.
| < | veljača, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | ||||
Prosinac 2024 (42)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter