AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 20.04.2017.
ILEGALNA TRGOVINA DIVLJIM VRSTAMA ŽIVOTINJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
ZABRANITI LOV, TRANSPORT I PRODAJU
U svom novom izvješću „Not for Sale“ WWF koja je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, poziva na dodatne i izravne mjere kako bi se zaustavio zabrinjavajući trend porasta ilegalne trgovine i međunarodnog prometa divljim vrstama životinja, referirajući se na dio Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u kojem su popisane vrste u najznačajnijim svjetskim ekološkim mjestima, uključujući zaštićena područja svjetske prirodne baštine.
Poznata po svojoj ljepoti, geologiji, ekologiji i biološke raznolikosti, zaštićena područja svjetske prirodne baštine podržavaju veliku populaciju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući gotovo trećinu preostalih 3,890 divljih tigrova u svijetu i 40 posto svih afričkih slonova. Unatoč njihovoj prepoznatoj vrijednosti i zaštićenom statusu, ilegalni krivolov, sječa drva i ribolov prisutni su u gotovo 30 posto zaštićenih područja svjetske prirodne baštine, gurajući ugrožene vrste na rub izumiranja i ugrožavajući egzistenciju i dobrobit zajednica koje ovise o njima.
„Svjetska prirodna baština je među najpoznatijim prirodnim područjima najviše zbog svoje univerzalne vrijednosti. Ipak, mnoga od tih područja pogođena su destruktivnim industrijskim aktivnostima, a novo izvješće pokazuje da su jedinstvene životinjske i biljne vrste na tom području često izložene prekomjernom iskorištavanju i trgovini. Ne zaštitimo li ih učinkovito čim prije, izgubit ćemo ih zauvijek. Neophodno je da svjetske vlade udvostruče napore i obrate se cjelovitom lancu trgovine divljim vrstama prije negoli postane prekasno”, kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a. „Hitno nam je potrebna bolja suradnja i integracija između sporazumnih strana CITES-a, Konvencije svjetske prirodne baštine i nacionalnih vlasti kako bi stvorili bolje koordinirano sveobuhvatno rješenje i zaustavili trgovinu divljim vrstama – od lova u izvornim državama, transporta do odredišta, do prodaje na tržištu široke potrošnje.”
Nezakonito pustošenje divljih vrsta u zaštićenim područjima svjetske prirodne baštine degradira ključne društvene i ekonomske dobrobiti. U više od 90 posto područja svjetske prirodne baštine podržava se rekreacija i turizam te osiguravaju radna mjesta. Većina tih dobrobiti ovisi o prisutnosti Konvencije CITES – za listu ugroženih vrsta. Nezakonito pustošenje također mijenja prirodni ekosustav. Oko pet posto populacije Sumatranskog tigra ubijeno je samo u 2016., a ako će se ovakav negativan trend krivolova i trgovine nastaviti i dalje, tigrovi bi mogli nestati iz divljine otočja Sumatre i dovesti do smanjene inicijative kod zaštite šuma, što bi rezultiralo daljnjim krčenjem šuma za plantaže palminog ulja.
„Ovaj izvještaj pruža niz mogućnosti za daljnje poboljšanje koordinacije između Konvencije CITES i Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini, a fokusiran je na svjetsku prirodnu baštinu”, kaže John Scanlon, generalni sekretar CITES-a. „Bitno je da se CITES u potpunosti provodi i da su ta nezamjenjiva područja u potpunosti zaštićena. Na taj način, zaštitit ćemo naše naslijeđe i biljni i životinjski svijet, osigurati sigurnost ljudi i područja, podržati nacionalna gospodarstva i ruralne zajednice čija egzistencija ovisi o tim mjestima.”
U izvješću se ističe da zaštita i nadzor u područjima svjetske prirodne baštine moraju biti dodatno pojačani kroz obrazovanje, uvažavanje zakona i potenciranje straha od progona kako bi se obuzdala potražnja za ilegalnim krivolovom divljih vrsta. „Konvencija CITES i Konvencija svjetske prirodne baštine prepoznaju potrebu da se poboljša interakcija između dviju konvencija, a kako bi se zaustavila ilegalna trgovina divljim vrstama na području svjetske prirodne baštine svi dionici moraju se ujediniti i poduzeti potrebne mjere da spriječe nanošenje nepopravljive štete najimpozantnijim svjetskim područjima i vrstama”, zaključio je Lambertini.
Prošle godine WWF je pokrenuo globalnu kampanju, „Spasimo zajedno naše nasljeđe”, u suradnji s vladama i tvrtkama kako bi zaštitili svjetsku prirodnu baštinu za sadašnje i buduće generacije jačanjem provedbe Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini. Naglasak je i na radu s tvrtkama koje WWF potiče da posluju u skladu s najvišim standardima odgovornog poslovnog ponašanja u blizini i na spomenutim područjima. Izvještaj WWF-a govori o gotovo polovici svjetske prirodne baštine koja je pod prijetnjom od štetnih industrijskih aktivnosti poput rudarstva, bušotina nafte i plina te izgradnje velike infrastrukture koja utječe na milijune ljudi. (Petra Boić Petrač)
Izvješće WWF „Not for Sale“ je dostupno na:
http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/cites_final_eng.pdf (kopirati link)
| < | travanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter