AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 17.04.2017.
VJERNICI ZAPADNOG I ISTOČNOG KRŠĆANSKOG OBREDA USKRS PROSLAVI 16. TRAVNJA
TKO TRAŽI NALAZI, TKO KUCA OTVORITI ĆE MU SE!
Uskrs 16. tarvnja 2017. istoga su dana proslavili i vjernici katoličke i vjernici pravoslavne vjeroispovjesti. To se ne događa svake godine. Naprimjer zapadno i istočno kršćanstvo Uskrs istoga datuma imali su 2007. godine 8.travnja, 2011. godine 24. travnja, 2014. 20. travnja.
Prema životu Isusa Krista i njegove 33 godine života ispisana je cijela povjest ljudskog duhovnog spasenja. Isus Krist je uskrsnuo tri dana nakon što je umro, uskrsnuo je od mrtvih iz groba u koji je prethodno bio pokopan i uzašao je na nebo k svome Ocu. To je mogao zato jer je Sin Božji , sin svemogućega Boga, onoga koji je na početku vremena šest dana stvarao svijet. A sedmi dan se odmarao. Katolička crkva naučava da je Isus Krist, koga je rodila Marija Djevica, a koji je začet po Duhu Svetomu, imao ljudsku i božansku narav. Vjerska je istina da je Bog trojedin – što je teško objašnjivo, ali tri su božanske osobe Otac, Sin i Duh Sveti su, čije je djelovanje čovjeku nemoguće razdvojiti. To je prva u redu od pet glavna istina vjere. Druga istina kaže da je Bog sve stvorio, sve uzdržava i sa svime upravlja, sljedeća kaže da je čovjekova duša besmrtna, zatim da je Sin Boga, Isus Krist postao čovjek i otkupio svijet svojom smrću na križu, te da će Bog dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.
TKO MISLI NA SVOJU DUŠU?
Čovjek je stvoren od tijela - koje je propadljivo koje je nastalo od praha, uči Biblija i u prah će se pretvoriti nakon smrti čovjeka – i od duše koja je besmrtna.A dušu treba kroz život spasiti od duhovne propasti koja dolazi od grijeha. Prizna li čovjek svoj grijeh on če mu biti oprošten. Manji je broj onih koji to čine. Iskazujemo povjerenje i poštovanje onima koji nemaju svijest o grijehu koji čine drugima. Takvi ne misle na svoju dušu, niti na život drugih. Ljudi žive dinamičan zemaljski život. Ljudi žele stvarati. Ljudi žele imati. Ljudi žele biti. Ljudi ne misle na pravila kojima je vjera oblikovalaa svijet. Jer tko nije čuo za pravilo Ne ubij. Ne ukradi. Ne sagriješi bludno. Ne reci lažna svjedočanstva. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga. Ne poželi nikakve tuđe stvari.Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji. Sjeti se da svetkuješ dan Gospodnji. Ne reci ime gospodina Boga uzalad. I ja sam Bog tvoj, nemoj imati drugih bogovan uz mene. To su pravila, 10 zapovjedi Božijih koje je Mojsije primio od Boga Oca na planini Sinaju , još u Starom zavjetu, u vremeenu koje je je bilo više od 1000 godina prije rođenja Isusa krisat. I taj Bog koji je stvorio svijet osmislio je i pravila za život. A od rođenja Isusa Krista počinje se računati nova era. Deset zapovjedi Božijih poznate su kao Zakon, a više od pola njih ušle su, dakako prilagođene, u zakone gotovo svake države svijeta, poznata kao Rimsko pravo.
Ponašanje čovjeka, kako bi bio ugodan i koristan zajednici, bračnom drugu, prijateljima, da bi bio uspješan u poslu, da bi posato imučan ili čak veoma bogat, postalo je individualno ponašanje i ljudi često ulaze u grijeh kao u veliki podvig.
Vjerska istina definirala je Sedam glavnih grijeha i naziva ih redom: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjernost u jelu i piću , srditost i lijenost. Nepodopštine koje ljudi rade ljudima vjera definira kao Devet tuđih grijeha, a to su redom : savjetovati na grijeh, zapovijedati grijeh, privoljeti na tuđi grijeh, nagovarati na grijeh, hvaliti tuđi grijeh, šutjeti na grijeh, ne prekoriti grijeh, pomagati na grijeh i braniti tuđi grijeh.
PRAVILA ZA DOBAR ŽIVOT
Biblija kaže da Bog od čovjeka nikada ne traži više nego što čovjek može napraviti i izdržati. Kreposti koje čovjeka čuvaju od glavnih grijeha su poniznost, darežljivost čistoća, dobrostivost, umjerenost u jelu i piću, krotkost i revnost u dobru. To su vježbe za gotovo cijeli ljudski život. Vjera preporuča da život ne treba živjeti kako čovjeku padne napamet, već promišljeno kroz pravila koja je u vjerskoj literature naznačila. Čovjek ima izbor ili - sa vjerom ili bez vjere.
Vjera nije zaboravila definirati pravila za život koja će čovjeka odmaknuti od grijeha. To definiraju tjelesna djela milosrđa, izrijekom : gladna nahraniti, žedna napojiti, gola zaodjenuti, putnika na stan primiti, sužnja otkupiti, bolesna pohoditi, mrtva pokopati.
U duhovna djela milosrđa vjera ubraja slijedeća djela: grešnika pokarati, neuka poučiti, dvoumna na dobro savjetovati, tužna utješiti, krivicu strpljivo podnositi, uvredu oprostiti, za žive i mrtve Boga moliti.
A Darovi Duha Svetoga, njih sedam su mudrost, razum, savjet, znanje, jakost, pobožnost i strah Božiji.
Darovi Duha Svetoga su već kako ispitna pitanja. Što od toga tko ima? Što mu je dato kao dar po rođenju, što je radeći na sebi – stvorio i zadobio?
Snaga tih pravila je u njihovu primjenjivanju što besmrtnu dušu treba što više oplemeniti, sačuvati je od onog što nije dozvoljeneo činiti – jer sve loše što čovjek čini drugim ljudima oko sebe, ubraja mu se u grijeh, bilo teški ili laki grijeh. Tko drugima čini zlo sebe ne zaštićuje- jedna je narodna mudrost na tragu vjere.
Smisao vjere je činiti dobro i zauzimati se da drugima, zajednici, svima bude dobro, ili bar što bolje.
Riječi koje svaki dan slušamo u medijima, a kojima se traža dobra dijela su riječi tolerancija, pravda ,mir, čestitost, poštenje, odgovornost. Te riječi svoju provedbu mogu doživjeti samo od ljudi koji imaju sluha za dobro. A dobro ima ili nema sjedište u samoj srži ljudskoga biča?! I već je u pitanju opredsjeljenost čovjeka za dobro - da li je to samo trenutno danas, ili je to zrelo opredjeljenje koje ima genezu u vjeri za dobro stvoreno svjesno kroz vlastiti interes za vjeru.
TKO TRAŽI NALAZI, TKO KUCA OTVORITI ĆE MU SE!
Vjera daje nadu da sve teško, nemoguće i nezamislivo što, posebno danas, čovjek doživljava, može izdržati i ići dalje, živjeti i radi do svog prirodnog svršetka, svoje prirodne smrti. Među milijardama ljudima na svijetu, svi su posebni, svi su ljudi unikati. Bog svakom čovjeku prilazi na svojstven način. Prpoznaje ga po duši koju im je u trenutku rođenja dao. “ Tko traži nalazi “, “Tko kuca otvoriti će mu se” piše u Bibliji. To je ponuda. Čovjek se kroz nadu vjere prepušta transcendentalnom – djelovanju trojedinog Boga onom duhovnom što po molitvi postaje veza čovjeka i Boga. Svemogući Bog je dao prvu molitvu ljudima te rekao “ molite Oče naš koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje……” To je samo jedna molitva , a toliko je molitvi i litanija, kao i krunica u molitvenicima koji se mogu kupiti u vjerskim knjižarama! I mogu se prakticirati. Naprimjer zamislite da litanije ili molitvu krunice koja molitva traje 15 munuta – čovjek moli svaki dan 365 dana- što može postići u duhovnom smislu za sebe, a preko svojih odluka i za druge ?
Vjeru ne čini samo odlazak u crkvu na Svetu misu, vjera nije samo molitva, vjera je zapravo jedna golema nauka. Mnogobrojni joj ne pridaju nikakvu važnosti. To je njihov izbor, odluka ili opredjeljenje.
A poruka Uskrsa je “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga sina da ne pogine ni jedan koji u njega vjeruje već da ima život vječni. “ Te je riječi o sebi Isus Krist tumačio Nikodemu čovjeku koji je živio u njegovo vrijeme, kada su razgovarali o vjerskim pitanjima. Nikodem je sudjelovao u Isusovu ukopu u grob.
Margareta Zouhar Zec
Kako se izračunava datum Uskrsa?
Blagdan Uskrsa katoličke i praavoslavne crkve se ne poklapa svake godine zbog računanje datuma Uskrsa od 16. stoljeća koji se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi .Prema pravilu katoličke, odnosno zapadne crkve, datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja dolazi nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja. Uskrs je zato pomičan blagdan.
U crkvama koje se i dalje služe julijanskim kalendarom, a to su Ruska i Srpska crkva, postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji, ali i jednak datumu izračunatog prema gregorijanskom kalendaru. Gregorijanski kalendar ime je dobio po papi Grguru XIII koji 24. veljače 1582. objavio reformu julijanskog kalendara koji je do tada bio u upotrebi. Izvor :Wikipedija
| < | travanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter