AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 02.10.2010.
BJESNOĆA JE SVJETSKI ZDRAVSTVENI PROBLEM
PREMA PODACIMA WHO BJESNOĆA JE NA 10. MJESTU MEĐU INFEKTIVNIM BOLESTIMA U SVIJETU
Bjesnoća je virusna, zarazna i smrtonosna bolest od koje obolijevaju domaće i divlje životinje i ljudi. To je povod da je od prošle godine i u Hrvatskoj započelo obilježavanje 28. rujna, Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće. Taj je zadatak u ingerenciji Uprave za veterinarsto Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim veterinarskim institutim, Referentnim centrom za bjesnoću zavoda za javno zdravstvo „dr.Andrija Štampar“ i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Slogan „ Stop bjesnoći – informiranost je najbolja zaštita protiv bjesnoće“ povod je za podizanje javne svijesti o životinjama koje bjesnoću prenose, za suzbijanje bjesnoće i posljedicama na zdravlje ljudi.
Bjesnoća se može spriječiti iako je smrtonosna. Vrlo važna osoba u sprečavanju bjesnoće je vlasnik životinje čija bi briga za životinju u sustavu kontrole trebala biti ozbiljna i neizostavna. Bjesnoća je zoonoza ( bolest koju prenose životinje) i antropozoonoza ( bolest koju životinja može prenijeti na čovjeka). Na ljude se prenosi direktnim kontaktom za zaraženom životinjom. Smrtonosna je ako izostane pravovremena zdravstvena pomoć.
Bjesnoća je još uvijek javno zdravstveni problem u svjetskim razmjerima. Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ta se zaraza nalazi na 10. mjestu među infektivnim bolestima. U svjetskim razmjerima godišnje od te zaraze oboli do 55 000 ljudi. Uzročnik bolesti je virus koji se nalazi u tijelu divljih vrsta životinja; lisice, vuka, kojota, šakala, kunopasa, rakuna, tvora, mungosa, šišmiša te domaćih životinja psa, i mačke. Spomenute životinje su diljem svijeta izvor virusa bjesnoće, pa su stalan izvor zaraze za druge životinje, a onda i za čovjeka kao posljednju kariku u tom lancu.
BJESNOĆA NA PROSTORU HRVATSKE
Bjesnoća je na prostoru RH prisutna od 1977. Crvena lisica ( Vulpes vulpes ) je glavni širitelj zaraze u slobodnoj prirodi, posebno unutar svoje vrste, dok su slučajevi bjesnoće u drugih divljih i domaćih životinja posljedica sukoba s bijesnim lisicama.
Tijekom petogodišnjeg epidemijskog razdoblja od 2005. do 2009. u RH su na bjesnoću pregledane 4793 domaće životinje, među kojima 2407 pasa i 1714 mačaka. Bjesnoća je ustanovljena u 107 pasa, 88 mačaka, 7 konja, 38 goveda, 27 ovaca, 5 koza i kod jedne svinje.
Bijesnih pasa NEMA jedino u županijama; Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Dubravačko-neretvanskoj županiji, a bijesnih mačaka NEMA ponovo u Dubravačko-neretvanskoj županiji, te u Međimurskoj i zadarskoj županiji.
ORALNA VAKCINACIJA LISICA OD 2011. – 2014.
Oralna vakcinacija lisica prvi je puta na području Hrvatske pokrenuta 1991. Do jeseni 2000. godine provedeno je 11 kampanja u sklopu kojih je upotrebljeno 533.900 vakcinalnih mamaka.
Ono što slijedi u našoj zemlji, je vakcinacija lisica u razdoblju od 2011.-2014. godine s ciljem kako bi se iskorijenila bjesnoća u populaciji divljih životinja.
Kako se vakcinacija lisica izvodi, budući da se divlje životinje ne odazivaju na poziv veterinara i nemaju vlasnika koji bi ih odveo veterinaru na cijepljenje? Divlje životinje trikovima se mami da se same vakciniraju. U tu svrhu postoje mamci koji u sebi sadrže plastičnu kapsulu s cjepivom protiv bjesnoće, a koji se polažu u prirodna staništa avionski i mauelno.
Ostvarivanjem spomenutog cilja Hrvatska bi postigla status zemlje slobodne od bjesnoće, te sigurnu zaštitu zdravlja ljudi i domaćih životinja .
No, oralnom vakcinacijom lisica do 2014. godine ne bi program bio završen, već je u planu da se strategija nastavi u razdoblju 2015. – 2017. U tom je razdoblju u planu da se nastavi kontinuirano unapređenje mjera kontrole i iskorjenjivanja bjesnoće, provedba oralne vakcinacije lisica mora se nastaviti najmanje pet godina uzastopno tako da bude obuhvaćen cijeli teritorij RH. I dalje treba nastaviti s osvješćivanjem javnosti o bjesnoći u svrhu sprječavanja pojave i iskorjenjivanja bjesnoće .
U jednom od narednih tekstova pisati ću o označavanju
pasa i njihovo uvođenje u Upisnik pasa cijepljenih protiv
bjesnoće, te detaljnije o prijenosu, inkubaciji, te
mogućnosti liječenja bjesnoće.
| < | listopad, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter