RAZGOVOR S PROF. DR. SAMIROM KALITOM
STRUČNJAKOM ZA OCJENJIVANJE SIREVA I UREĐIVANJE
I PROJEKTIRANJE MINI SIRANA ZA PRERADU MLIJEKA NA OPG
Na obilježavanju 60. obljetnice Hrvatske mljekarske udruge, u kazalištu Kerempuh 1. lipnja bilo je prisutno mnogo, novinarski gledano, zanimljivih osoba iz široke poljoprivrede djelatnosti. Za kraći razgovor sam odabrala prof. dr. Samira Kalita s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razlog tome je njegova dugogodišnja suradnja i rad s proizvođačima koji se ozbiljno uključuju u proizvodnju kozijeg, kravljeg i ovčijeg sira na OPG-u.
Dr. Kalit je na Agronomskom fakultetu nosilac kolegija Bio kemija i tehnologija zrenja sireva i Proizvodnja mlijeka na OPG-u, a suradnik je na kolegiju, Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda, Mlijeko i mliječne prerađevine, Sirastvo. Radi i u Zavodu za mljekarstvo. Znanstveno se bavi istraživanjem izvornih tehnologija proizvodnje tradicionalnih sireva u funkciji njihove zaštite, a odnosi se to na sireve sisavaca ovce, koze i krave. Bavi se ocjenjivanjem industrijskih sireva i sireva na OPG-u, uređivanjem i projektiranjem mini sirana za preradu mlijeka na OPG-ima. Na području Karlovcu dr. Kalit je projektirao desetak mini sirana, a ukupno je projektirao oko 200 mini sirana u cijeloj Hrvatskoj.

Potpis pod sliku: prof. dr. Samir Kalit
Kakvo je stanje, prema vašem mišljenju, tog ukupnog posla u koji je ušao određeni broj malih proizvođača mlijeka, otvorivši male sirane?
_ Ja bih rekao stanje je prijelazno.Imamo proizvođače sira na našem tržištu na tržnicama kroz izravnu prodaju sira i tu imamo šaroliku sliku. Imamo proizvođače koji su potpuno ili gotovo potpuno pripremljeni za uvjete i standarde koji nas očekuju ulaskom u Europsku uniju; imamo jednu kategoriju koja je na prijelazu, a imamo kategoriju proizvođača koja o tome niti ne razmišljaju. Oni su svi još uvijek na tržištu zajedno, znači to je nekakvo prijelazno stanje u kojem se svi mi još uvijek snalazimo. Ali ono što je budućnost, to je sigurno to da će se naše male sirarnice morati prilagoditi i imati minimalne standarde kakve imamo u Austriji, Sloveniji i u čitavoj Europi.
Oni koji razmišljaju o budućnosti svoga posla oni su dakle gotovo pripremljeni za europske standarde?!
_ Oni koji razmišljaju, su na tom putu i pripremaju se! Oni koji nemaju perspektivu, - su mladi ljudi u tim gospodarstvima koji bi to mogli nastaviti, ali nemaju interesa. Ali zato pretpostavljamo da oni koji su ozbiljnije ušli u tu proizvodnju i koji su uložili i investirali, koji već imaju objekte, da će oni svojom ozbiljnošću i količinom prerade nadoknaditi jednoga dana one koji su izašli ili će izaći iz te proizvodnje.
Što se tiče ulaska u Europsku uniju, razine kvota u mljekarstvu, svi o tome jako malo znao. Što proizvođače na OPG-ima čeka ? Jesu li proizvođači prešli teži dio puta ili ih teži dio očekuje?
_ Po mom mišljenju mi smo na sredini.Situacija u mljekarstvu dosta je teška. U proizvodnji mlijeka problem je što su neka gospodarstva preskočila jedan period koji je u zemljama EU išao normalno, u dužem periodu. Mi smo kroz velike investicije htjeli taj dio preskočiti. Sada imamo situaciju da su nam neka gospodarstva kreditno prilično zadužena i opterećena, neka su se gospodarstva, da slikovito kažem „preinvestirala“ u prethodnoj fazi prije krize. Cijene su mlijeka, znamo, niske i teško je otplaćivati kredite. S druge strane još uvijek imamo proizvođače koji mlijeko proizvode u prilično ekstenzivnim uvjetima u odnosu na one prve. A oni imaju drugi problem; ne da su preinvestirani već je kod njih problem u radnoj snazi, jer je to takva vrsta proizvodnje na malom OPG-u, sa malo životinja, koja zahtijeva mnogo radne snage zbog nedostatka mehanizacije.
Što se podrazumijeva pod malo gospodarstvo sada nakon prestrukturiranja koje se dogodilo u poljoprivredi? Kakva su vaša iskustva?
_ Radi se o gospodarstvu od desetak krava. Količina mlijeka koje one daju može se i preraditi. Sve preko toga je već malo teže. Onda kada ima više od desetak krava gospodarstva kombiniraju; dio mlijeka daju u otkup, a dio mlijeka prerađuju u sir. Kada se radi o kozama, to je broj od 40-50 koza. Na kontinentu je to 30-50 ovaca, s obzirom na razliku u pasminskom sastavu, a na području priobalja i otoka 100 -150 ovaca.
Trenutno je oko 86% mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj europske kvalitete.Kakvo je vaše razmišljanje u tom kontekstu?
_Naravno da je to dobro i to je ono čemu trebamo težiti. Moramo stići standarde kvalitete mlijeka kao i prerade koji će biti par Europskoj uniji, jer za godinu, dvije Hrvatska će biti članica EU i ovo tržište za koje sada kažemo Hrvatsko, više neće biti samo Hrvatsko, već tržište EU. Prema tome se proizvođači mljekari kao i ostali iz struke moraju prilagoditi jer nama će konkurirati proizvođači iz čitave EU.
Fotografija: M. Zouhar Zec
| < | srpanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter