Marketing
STANJE JE PRIJELAZNO
RAZGOVOR S PROF. DR. SAMIROM KALITOM
STRUČNJAKOM ZA OCJENJIVANJE SIREVA I UREĐIVANJE
I PROJEKTIRANJE MINI SIRANA ZA PRERADU MLIJEKA NA OPG
Na obilježavanju 60. obljetnice Hrvatske mljekarske udruge, u kazalištu Kerempuh 1. lipnja bilo je prisutno mnogo, novinarski gledano, zanimljivih osoba iz široke poljoprivrede djelatnosti. Za kraći razgovor sam odabrala prof. dr. Samira Kalita s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razlog tome je njegova dugogodišnja suradnja i rad s proizvođačima koji se ozbiljno uključuju u proizvodnju kozijeg, kravljeg i ovčijeg sira na OPG-u.
Dr. Kalit je na Agronomskom fakultetu nosilac kolegija Bio kemija i tehnologija zrenja sireva i Proizvodnja mlijeka na OPG-u, a suradnik je na kolegiju, Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda, Mlijeko i mliječne prerađevine, Sirastvo. Radi i u Zavodu za mljekarstvo. Znanstveno se bavi istraživanjem izvornih tehnologija proizvodnje tradicionalnih sireva u funkciji njihove zaštite, a odnosi se to na sireve sisavaca ovce, koze i krave. Bavi se ocjenjivanjem industrijskih sireva i sireva na OPG-u, uređivanjem i projektiranjem mini sirana za preradu mlijeka na OPG-ima. Na području Karlovcu dr. Kalit je projektirao desetak mini sirana, a ukupno je projektirao oko 200 mini sirana u cijeloj Hrvatskoj.
Potpis pod sliku: prof. dr. Samir Kalit
Kakvo je stanje, prema vašem mišljenju, tog ukupnog posla u koji je ušao određeni broj malih proizvođača mlijeka, otvorivši male sirane?
_ Ja bih rekao stanje je prijelazno.Imamo proizvođače sira na našem tržištu na tržnicama kroz izravnu prodaju sira i tu imamo šaroliku sliku. Imamo proizvođače koji su potpuno ili gotovo potpuno pripremljeni za uvjete i standarde koji nas očekuju ulaskom u Europsku uniju; imamo jednu kategoriju koja je na prijelazu, a imamo kategoriju proizvođača koja o tome niti ne razmišljaju. Oni su svi još uvijek na tržištu zajedno, znači to je nekakvo prijelazno stanje u kojem se svi mi još uvijek snalazimo. Ali ono što je budućnost, to je sigurno to da će se naše male sirarnice morati prilagoditi i imati minimalne standarde kakve imamo u Austriji, Sloveniji i u čitavoj Europi.
Oni koji razmišljaju o budućnosti svoga posla oni su dakle gotovo pripremljeni za europske standarde?!
_ Oni koji razmišljaju, su na tom putu i pripremaju se! Oni koji nemaju perspektivu, - su mladi ljudi u tim gospodarstvima koji bi to mogli nastaviti, ali nemaju interesa. Ali zato pretpostavljamo da oni koji su ozbiljnije ušli u tu proizvodnju i koji su uložili i investirali, koji već imaju objekte, da će oni svojom ozbiljnošću i količinom prerade nadoknaditi jednoga dana one koji su izašli ili će izaći iz te proizvodnje.
Što se tiče ulaska u Europsku uniju, razine kvota u mljekarstvu, svi o tome jako malo znao. Što proizvođače na OPG-ima čeka ? Jesu li proizvođači prešli teži dio puta ili ih teži dio očekuje?
_ Po mom mišljenju mi smo na sredini.Situacija u mljekarstvu dosta je teška. U proizvodnji mlijeka problem je što su neka gospodarstva preskočila jedan period koji je u zemljama EU išao normalno, u dužem periodu. Mi smo kroz velike investicije htjeli taj dio preskočiti. Sada imamo situaciju da su nam neka gospodarstva kreditno prilično zadužena i opterećena, neka su se gospodarstva, da slikovito kažem „preinvestirala“ u prethodnoj fazi prije krize. Cijene su mlijeka, znamo, niske i teško je otplaćivati kredite. S druge strane još uvijek imamo proizvođače koji mlijeko proizvode u prilično ekstenzivnim uvjetima u odnosu na one prve. A oni imaju drugi problem; ne da su preinvestirani već je kod njih problem u radnoj snazi, jer je to takva vrsta proizvodnje na malom OPG-u, sa malo životinja, koja zahtijeva mnogo radne snage zbog nedostatka mehanizacije.
Što se podrazumijeva pod malo gospodarstvo sada nakon prestrukturiranja koje se dogodilo u poljoprivredi? Kakva su vaša iskustva?
_ Radi se o gospodarstvu od desetak krava. Količina mlijeka koje one daju može se i preraditi. Sve preko toga je već malo teže. Onda kada ima više od desetak krava gospodarstva kombiniraju; dio mlijeka daju u otkup, a dio mlijeka prerađuju u sir. Kada se radi o kozama, to je broj od 40-50 koza. Na kontinentu je to 30-50 ovaca, s obzirom na razliku u pasminskom sastavu, a na području priobalja i otoka 100 -150 ovaca.
Trenutno je oko 86% mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj europske kvalitete.Kakvo je vaše razmišljanje u tom kontekstu?
_Naravno da je to dobro i to je ono čemu trebamo težiti. Moramo stići standarde kvalitete mlijeka kao i prerade koji će biti par Europskoj uniji, jer za godinu, dvije Hrvatska će biti članica EU i ovo tržište za koje sada kažemo Hrvatsko, više neće biti samo Hrvatsko, već tržište EU. Prema tome se proizvođači mljekari kao i ostali iz struke moraju prilagoditi jer nama će konkurirati proizvođači iz čitave EU.
Fotografija: M. Zouhar Zec
Post je objavljen 02.07.2010. u 15:22 sati.