uskoplje

28.02.2011., ponedjeljak

A detektivi traže: Otkriven i krivotvoritelj

Iz današnjeg policijskog izvješća:


Dana 25.2.2011. godine, istražitelji policije Policijske stanice G. V. - Uskoplje rasvijetlili su
- Kazneno djelo-Krivotvorenje isprave, počinjeno na štetu M.H. iz G.V. - Uskoplja.
Počinitelj navedenog kaznenog djela je N.J. iz G.V. - Uskoplja. Protiv imenovanog su poduzete Zakonom propisane mjere i radnje.

- 23:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

27.02.2011., nedjelja

Zapelo, pa ne ide...

Muke Mate Zeke iz Uskoplja zbog kuće u Segetu Donjem u koju je uložio svu ušteđevinu nakon 35 godina rada u Njemačkoj. Današnja Slobodna Dalmacija:


Mate Zeko, povratnik iz Njemačke, tvrdi kako mu je kuća koju je izgradio u Segetu Donjem, u Ulici hrvatskih žrtava 25, u koju je uložio svu svoju ušteđevinu stečenu 35-godišnjim mukotrpnim radom po svijetu, donijela goleme probleme zbog kojih ne zna što dalje raditi, umjesto da je odlaskom u mirovinu uživao boraveći u njoj.
Doznajemo da lokacijsku dozvolu ne može nikako ishoditi iako posjeduje građevinsku dozvolu, a bez nje ne može staviti u funkciju poslovne prostore i apartmane. Za telefon se bori gotovo deset godina, te se, kaže, svakodnevno, a posebice ljeti, guši od smrada smeća iz kontejnera koje mu je Općina Seget postavila ispred objekta.
- Hrvatsku nosim u srcu. Računao sam na sunce i sreću koju će mi povratak donijeti, a sad su se tamni oblaci nadvili nada mnom -
ogorčeno će Zeko, inače rodom iz Gornjeg Vakufa, a kojemu je Seget zapeo za oko 1977. godine, kada je s poznanikom Dominkom Kunkićem odlučio od Ante Šore na atraktivnoj lokaciji kupiti zemljište za izgradnju kuće.
Više...
- 17:30 - Komentari (13) - Isprintaj - #

25.02.2011., petak

Otkriveni kradljivci

Iz današnjeg policijskog izvješća:


Dana 24.2.2011. godine, istražitelji policije Policijske stanice G. V. - Uskoplje su rasvijetlili kazneno djelo-Krađe, počinjeno 19.2.2011. godine, na štetu Gorana P. iz G. V. -Uskoplja.
Počinitelji navedenog kaznenog djela su K.M. i N.M. oba iz G.V. - Uskoplja. Protiv imenovanih su poduzete Zakonom propisane mjere i radnje.

Dana 24.2.2011. godine, istražitelji policije Policijske stanice G. V. - Uskoplje su rasvijetlili kazneno djelo-Krađe lima i stari metalnih stvari iz napuštene kuće, počinjeno 14.2.2011. godine u napuštenoj kući u mjestu Ždrimci, općina G. V. - Uskoplje.
Počinitelji navedenog kaznenog djela su J.B. i S.P. oba iz G. V. - Uskoplja. Protiv imenovanih su poduzete Zakonom propisane mjere i radnje.

- 15:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Žestoke borbe južno od Uskoplja

Dogodilo se na današnji dan: 25. veljače 1943.


Na današnji dan, 25. veljače 1943. godine 3 - 4 kilometra južno od Uskoplja vođene su žestoke borbe između Nijemaca, koji su nadirali iz pravca Uskoplja, i partizana. Na tom dijelu front se privremeno stabilizirao, da bi dva dana kasnije, 27. veljače, iz pravca Bugojna pristigla njemačka 717. divizija i uključila se u borbe. S druge strane, bile su angažirane Sedma banijska divizija i 3. krajiška brigada, a Tito im je u pomoć poslao i 1. dalmatinsku brigadu. Njemačko zrakoplovstvo neprestano je napadalo njihove položaje.
Angažiranjem 717. divizije na ovom pravcu Nijemci su izvršili drugu izmjenu u planu operacije Weis-2 (Fall Weiß) i težište usmjerili prema Neretvi. Angažiranje 717. divizije prema Rami dovela je posljednjih dana veljače do krize kod partizana na crti razdvajanja prema Uskoplju, ali je general Liters ipak učinio grešku. Naime, da je ova divizija upućena preko Kupresa, Vukovskog i Ravnog neposredno bi ugrozila Centralnu bolnicu koja je bila u pokretu od Duvna prema Prozoru. Nasuprot tome, partizanske crte na prijevojima Raduše prema Rami bile su stabilizirane i sposobne izdržati i jače napade Nijemaca...
Foto: Prozor nakon bombardiranja
- 07:45 - Komentari (20) - Isprintaj - #

EKSKLUZIVNO Mlaćo i Cikotić ipak na optuženičkoj klupi kao osumnjičeni RATNI ZLOČINCI!

"Selmo Cikotić, aktualni ministar obrane BiH svojim bi iskazom mogao ugroziti Dževada Mlaću", izjavila je državna tužiteljica Slavica Terzić na suđenju u slučaju 'Gasal i ostali' te tako probudila nadu kod bugojanskih Hrvata da prvi u lancu odgovornosti za zločine u Bugojnu, Mlaćo i Cikotić, ipak neće proći nekažnjeno…


U nastavku suđenja Nisvetu Gasalu, Musajpu Kukavici, Enesu Handžiću i Senadu Dautoviću, optuženima za zločine nad bugojanskim Hrvatima, sudsko vijeće Suda BiH odbilo je prijedlog Tužiteljstva da se u sudski spis uvrsti i izjava koju je Selmo Cikotić, aktualni ministar obrane BiH, dao haaškome sudu 2004. godine.
"Cikotić je dostupan pravosuđu i treba ga saslušati",
kategoričan je bio sudac Davorin Jukić. No njegovo saslušanje odbija tužiteljica Slavica Terzić jer smatra da bi Cikotić mogao svojim svjedočenjem ugroziti istragu protiv Dževada Mlaće, ratnog bugojanskog načelnika. Terzićeva je tako potvrdila da se istraga protiv Mlaće ipak vodi te da on ne bi trebao izbjeći odgovornost za progon 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, otvaranje logora kroz koje je prošlo dvije tisuće Hrvata, a njih 20 još se vodi kao nestali, te brojne druge zločine u Bugojnu.
A ako Mlaćo bude konačno procesuiran, logično bi bilo da on kao politički čelnik za sobom povuče i Cikotića koji je opet bio prvi u lancu vojne zapovjedne odgovornosti. Vojska i politika u ratu su djelovali zajedno, te bi bilo logično da i Mlaćo i Cikotić konačno skupa sjednu i na optuženičku klupu! (artinfo)
- 07:00 - Komentari (24) - Isprintaj - #

24.02.2011., četvrtak

U 2010. godini iz uskopaljske općine odselilo se 208 osoba

Saldo migracija stanovništva Uskoplja u 2010. godini


Prema priopćenju Fedralnog zavoda za statistiku, objavljenog 14. veljače 2011. godine, saldo migracija stanovništva Uskoplja u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 201. godine izgledao je ovako. U 2010. godini na područje uskopaljske općine doseljeno je ukupno 87 osoba, a u istom razdoblju s područja uskopaljske općine odselilo se ukupno 208 osoba, što znači da je saldo migracija - 121 osoba. Od ukupno doseljenih 87 osoba, čak 84 osobe doselile su na područje uskopaljske općine s područja Federacije BiH, a istovremeno je na područje FBiH odselilo ukupno 186 osoba, što znači da je saldo migracija prema FBiH u prošloj godini iznosio - 102 osobe.
U 2010. godini 3 osobe su na područje uskopaljske općine doselile i iz Republike Srpske, a u RS odselile su ukupno 4 osobe, pa je salde migracija - 1 osoba. Prošle godine na područje uskopaljske općine nitko nije doselio iz inozemstva, ali je u inozemstvo odselilo 18 osoba.
U istom razdoblju na područje Županije središnja Bosna doselila je ukupno 1824 osoba, a odselilo 2.713 osoba, što znači da je ŽSB u protekloj godini ima negativan saldo migracija - 889 osoba, a, također, u Federaciju BiH u protekloj godini doselilo je 22.870 osoba, a istovremeno FBiH napustila je 26.781 osoba što znači da je po ovom osnovu stanovništvo FBiH u protekloj godini samnjeno za 3.911 osoba, od čega je najveći broj, njih 2.957 odselio u inozemstvo. Zanimljivo je da iz inozemstva nitko u 2010. godini nije doselio u Federaciju BiH.
- 23:20 - Komentari (10) - Isprintaj - #

23.02.2011., srijeda

Prijenos prava na koncesije

Danas je u Travniku održana 87. sjednica Vlade ŽSB, a iz priopćenja izdvajamo nekoliko donijetih odluka interesantnih uskopaljskoj javnosti:


Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede je predložilo, a Vlada ŽSB donijela:
- Odluku o davanju suglasnosti za prijenos prava na koncesiju iz Ugovora o koncesiji za projektiranje, izgradnju, korištenje i prijenos male hidroelektrane : MHE „DERALA“ sa dosadašnjeg koncesionara „ROSE WOOD“ d.o.o. G. V. - Uskoplje na drugo pravno lice „INTER ENERGO“ d.o.o. G.V. - Uskoplje,
- Odluku o davanju suglasnosti za prijenos prava na koncesiju iz Ugovora o koncesiji za projektiranje, izgradnju, korištenje i prijenos male hidroelektrane : MHE „RUŽNOVAC“ sa dosadašnjeg koncesionara „ROSE WOOD“ d.o.o. G. V. - Uskoplje na drugo pravno lice „INTER ENERGO“ d.o.o. G.V. - Uskoplje,
- Odluku o davanju suglasnosti za prijenos prava na koncesiju iz Ugovora o koncesiji za projektiranje, izgradnju, korištenje i prijenos male hidroelektrane : MHE „JELIĆI“ sa dosadašnjeg koncesionara „ROSE WOOD“ d.o.o. G. V. - Uskoplje na drugo pravno lice „INTER ENERGO“ d.o.o. G.V. - Uskoplje.
- 14:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.02.2011., utorak

Muslimansku obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo sam kod Uskoplja i prebacio u Split...

Ekskluzivno donosimo cijelu završnu riječ generala Slobodana Praljka na haaškom suđenju. Optužnica generala Praljka, praktički zajedno s cjelokupnim hrvatskim vodstvom, tereti za "zajednički zločinački pothvat", drugim riječima za agresiju RH na BiH s ciljem stvaranja Velike Hrvatske.
Nejasno je kako se u ovu tezu uklapa primjerice naoružavanje Armije BiH tijekom cijelog rata koje je išlo isključivo preko Hrvatske ili zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH, kao i činjenica da se pravom agresoru na BiH ne sudi.


I.

Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje ih SDA još 1991. god.
Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj.
Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj.
Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH.
Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada još nepostojećem, bosanskom jeziku.
Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH.
Municija, nafta i lijekovi, i hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata. Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama.
Omogućavanje dolaska više tisuća Mudžahedina u A BIH.
Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. Itd., itd.
I sve to besplatno.
Nikada u povijesti ratovanja jedan narod – (Hrvati) – nije tako i toliko pomogao drugi narod – (Bošnjaci-Muslimani) – i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku – (A BIH) – protiv Hrvata – (HVO) – u BIH.
Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propuštao konvoje oružja (i ostalog) drugoj vojsci (A BIH) i onda kada je ta vojska ( A BIH) to oružje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili.
a) A sto je s referendumom Hrvata za BIH, koji je preduvjet za postojanje te države.
b) Priznanje BIH od RH.
c) Imenovanje veleposlanika RH u BIH.
d) Potpisivanje svih prijedloga međunarodne zajednice o unutarnjem uređenju BIH, a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici HZ HB i RH.
To je bila politika dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a.
To su za tužiteljstvo ovog suda elementi UZP-a.
Takva optužnica služi se logikom koja je uvredljiva i za kognitivni sustav patogenog virusa.

I-1

Kakvo mišljenje i koji stavovi prethode ovakvoj optužnici?
1. Simon Leach, bivši kvartovski policajac u Velikoj Britaniji, član tužiteljskog tima koji je istraživao zločine Hrvata u Lašvanskoj dolini, na jednom sastanku u tužiteljstvu 1996. godine izvadio je papir na kojem su pisala imena: Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Vice Vukojević.
Tumačio je i objašnjavao da su to ciljevi do kojih će dovesti njegova istraga.

2. Citiram iz knjige Williama Montgomerija „Kad ovacije utihnu". (Struggling with democratic transition; After the cheering stops, 2010)

Stranica 114.

A. „Specijalni ambasador SAD-a za ratne zločine Pierre Prosper pozvao je trojicu američkih ambasadora iz regiona (iz Srbije, Hrvatske i Bosne) da dođu u Haag kako bi se sastali s predstavnicima MKSJ. Dvije uspomene naročito su upečatljive. Prva se odnosi na to da smo direktno od Carle del Ponte čuli da se službeni pristup njene kancelarije temelji na stavu da su svi ratni lideri svih strana krivi za ratne zločine, a da zatim razmatra koji su to određeni zločini i kako da dokaže njihovu krivicu. Takvo gledište tada mi se učinilo – i još mi se čini – pogrešnim po mnogim osnovama."

Da li je gospodin Montgomery vjerodostojan svjedok?
Kakva je reakcija ostale trojice?
Stavovi Carle del Ponte nisu „pogrešni po mnogim osnovama", to je imperijalna bahatost, degradacija prava na komunističke čistke i nacističke pogrome.

3. B. U svojoj knjizi La Caccia – Io E I Criminali di Guerra, u 10. poglavlju "Zagabria, dal 1999 al 2001" , na stranici 254. piše:
Jedan od tužitelja Suda, Kanađanin dobro poznat u krugu po svojoj duhovitosti i dosjetkama, služio se aforizmom kojim je dobro isticao razliku između Srba i Hrvata koji su pokušavali ometati rad Suda: " Srbi su kopilad" govorio je "Dok su hrvati podmukla kopilad."

1. Taj tužitelj suda, Kanađanin, služi se govorom mržnje.

1.1. Del Ponte upotrebljava trajni glagol «služiti» (upotrebljavati). To znači da to nije bila «dosjetka», jednom upotrebljena već uobičajeni način šovinističkog i rasističkog karakteriziranja HRVATA – «podmukla kopilad».

1.2. Carla del Ponte prenosi riječi jednog od tužitelja suda bez ikakvih ograda, a to znači da se ona s takvim mišljenjem u cijelosti slaže. I to trajno u skladu sa značenjem glagola «služiti» (upotrebljavati).

2. Potpuno mi je nejasan izostanak bilo kakve reakcije na takav profašistički način govora o jednom narodu. Mene interesira da li je u ozračju takvog mišljenja napisana optužnica protiv mene.
Da sam, kojim slučajem, ja, Slobodan Praljak, napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada, u bilo kojoj formi prema bilo kom narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga 5 godina zatvora. Želim saznati da li na sudu u Haagu vrijedi: «Quid licet Iovi, non licet bovi». Želim saznati da li međunarodne organizacije koje su osnovale sud i koje se brinu o njegovoj pravičnosti, podržavaju taj stav, izrečen u spomenutoj knjizi.


II.

Tužiteljstvo me uspoređuje s nacistima a moje djelovanje s holokaustom.
Pa da opišem ulogu Göringa s kojim likom bi, po tužiteljstvu, ja trebao biti sukladan.

- Taj je Göringg smjestio svoje Židove (Muslimani) u svoju vikendicu i brinuo se o njima.
- Smjestio je svoje Židove u stan u Zagrebu, hranio i liječio.
- Išao je na snajpersku vatru kod vojarne JNA u Grabovici kako bi spasio žene svojih neprijatelja.
- Tijelom zaštitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim kućama.
- Izvukao zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijetnjom oružja. Ne sam. Logor su držali pripadnici HOS-a – pretežito Muslimani.
- Izvlačio ranjene Židove – Muslimane iz bolnice u istočnom Mostaru. Ne sam.
- Organizirao izvlačenje i prebacivanje i smještaj 15 000 Židova – Muslimana iz Stoca i Dubravske visoravni splavom preko Neretve + 3 000 automobila. Ne sam.
- Prevezao ranjenu Muslimanku – Židovku helikopterom iz istočnog Mostara u Split. Ne sam.
- Židovsku (Muslimansku) obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo kod Uskoplja i prebacio u Split na liječenje. Omogućio im stjecanje hrvatskog državljanstva kako bi na teret hrvatskog proračuna mogli otputovati u Švicarsku na liječenje. Ne sam.
- Organizira gradnju ceste spasa za Židove – Muslimane kako bi mogli otići u drugu domovinu. Göringovu, u Hrvatsku. Ne sam.
- Vodio ih i borio se sa Židovima – Muslimanima braneći i oslobađajući Mostar i Čapljinu i Travnik i Konjic, itd. Ne sam.
- Pustio na svoju ruku zarobljene Židove – Muslimane, zarobljene poslije sukoba u Rami – Prozoru.
- Spriječio osvetu nakon sto su Židovi – Muslimani počinili zločin u Uzdolu. Ne sam.
- Isto to vrijedi i za Doljane i Grabovicu. Ne sam.
- Kad je trebalo i osobno provodio konvoje s hranom za Muslimane – Židove i konvoje s oružjem i onda kada je 3. K A BIH i 4. K A BIH i 6. K A BIH i dijelovi 1. K A BIH krenuli protiv Göringa na zapadne granice BIH i u luku Ploče. Nakon sto su potpisali primirje sa Srbima. Ne sam.
- Itd. Itd.
- Göring – Praljkovo ponašanje u Sunji ću preskočiti.
- Takvim se ponašanjem postaje ratni zločinac sukladno logici tužiteljstva.

Tužitelj citira Goetheovog «Fausta» - o zrcalu u koje se moramo pogledati. Moji su actus reus moje ogledalo, moj smisao i moja bit, jer proizlaze iz mens rea onoga sto nazivamo Slobodan Praljak.

Nažalost suci Prandler i Trechsel odbili su prihvatiti mojih 150 svjedoka, koji svjedoče o činu i aktu i djelu optuženog Praljka, svjedoče istodobno i o općoj situaciji u kojoj su takva djela nužna, nažalost ne uvijek i dovoljna.
A nikako ne razumijem pravnu proceduru koja mi zabranjuje svjedočiti o Mladićevim dnevnicima.

III.

ŽALIM LI ŽRTVE?
Da, žalim sve nevine žrtve svih ratova.
Posebno žalim žrtve onih petstotinjak ratova poslije 1945. a dogodili su se i događaju se usprkos svim moralističkim filipikama koje svakodnevno slušamo.
Posebno žalim za svakim onim djetetom koje umre od gladi svake 4 sekunde ovog našeg realnog vremena.
Mir u diktaturi je priprema za rat. Sto duža i gora diktatura, to je više akumulirane negativne energije, to je više krvi i zla poslije.
Radilo se o Titu ili Sadamu, isto je.
I nisu krivi oni koji sruše diktatora i poslije se trude umanjiti zlo koje se javlja snagom fizičkih zakona nego oni koji su omogućili i šutnjom produžili trajnost diktatoru.
Isto vrijedi i za Jugoslaviju poslije Tita i za Irak poslije Sadama.
Ono sto tužitelj naziva nacionalizmom, kod Hrvata je bila potreba za slobodom, i nacionalnom i građanskom.
U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist.
Ne odričem se nacionalne politike dr. Franje Tuđmana jer je ta politika stvorila RH i omogućila opstanak BIH kao države.
Ne odričem se smisla i pravnog utemeljenja HZ-HB, izraza volje Hrvata u BIH, suverenog i konstitutivnog naroda u toj državi.
HZ HB, krhkom organiziranošću, omogućila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio BIH i jug Hrvatske, a 1993. spriječio ostvarenje agresivnih planova A BIH.
A) Muslimanska politika i A BIH, nemoćni da vrate od JNA i VRS-a zauzete teritorije (dobrim dijelom i zbog moralnom ljudskom umu neshvatljivog embarga na oružje) krenula je u ofenzivu prema HVO-u. Oslobađajući BIH od Hrvata počinili su zločine – Konjic, Čapljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, itd, itd.
Činjenice su na raspolaganju i za ubijene i za protjerane i za zatvorene Hrvate.
Društveni su odnosi uzročno-posljedični, a pokrenuta spirala zla ne opravdava zločin, ali bitno smanjuje mogućnost provedbe prava.
Ma tko god, na papiru, bio zadužen to raditi.
Svugdje i uvijek je tako.
HVO se branio od agresije i 1992. i 1993. i 1994. a dužnost zapovjednika je ne izgubiti rat.
Moja savjest je čista.

IV.

Sudski je proces tumačenje zakona i interpretacija činjenica.
Sudski proces je retorički i kao takav ne traži apsolutnu istinu, već istinu koja je vrlo vjerojatna (van svake razumne sumnje), kojoj se teško ili nikako ne može proturječiti.
U iznalaženju takve istine nije dovoljno znanje već je potrebno umovanje, potreban je logos – racionalno i logično argumentiranje.
Podaci i činjenice, izjave, statistike...u argumentaciji ne znače ništa ako nisu logičnim zaključivanjem dovedeni u vezu s tvrdnjama.
Tek povezivanjem različitih znanja možemo se približiti istini.
U ovom procesu potrebna su znanja iz sociologije, sociologije rata, znanja o društvima u kojima je potpuno razorena i državna i društvena struktura, u kojima se pojedinci vraćaju u prirodno stanje, potrebna su znanja iz ratne psihologije, znanja ratnih vještina, oruđa, stvarnog sadržaja pojma vojske, itd., itd.
Moguće pogreške u interpretaciji činjenica su i vjerojatne i kobne.
a. Pretjerana i kriva redukcija pojmovnog aparata i logične povezanosti;
b. Zaključivanje na osnovu krivih pretpostavki;
c. Izbjegavanje usporedbe sličnih sustava i fenomena;
d. Lagodno (intelektualcima tako drago) izjednačavanje pojma „moći" i pojma „htjeti" i „željeti", i
e. Lagodno upiranje prstom u krivce što svijet nije skladan njihovoj volji i predodžbi.
Sve su to polja logičkih mogućih grešaka u konačnoj prosudbi.

Nadati je se da će se časni suci pridržavati strogih znanstvenih metoda i spoznaja.

IV-1

U prošlom stoljeću, da ne spominjem daleku prošlost, u sudskim je procesima osuđeno više desetina milijuna ljudi.
Po zakonima rasnim (SAD, Pretorija), diktatorskim, vjerskim, nacističkim (Njemačka, Srbija, Slovačka, NDH), fašističkim (Italija), komunističkim (SSSR, Jugoslavija, Mađarska, Kina) itd i tome slično.
Sudska retorika predugo je bila pod utjecajem nerazumnih društvenih i političkih sila i zbog toga je i sama osuđivana.
Nažalost, nedovoljno.
Kako ne bi završila u moralnom beznađu, krajnje je vrijeme da postane ono što mora biti – razuman i uman proces.
Imam li se prava nadati?

IV-2

Kakvi god da jesu zakoni ovog suda, oni ne vrijede za Amerikance.
Za ostale narode vrijede zakoni stalnog suda (ICC – Međunarodni krivični sud) a ti se opet zakoni razlikuju od ovih ovdje (ICTY – Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju), po kojima se meni sudi.
Time je ukinut važan uvjet sudske retorike a taj jest „Princip ravnopravnosti sudionika u sudskom procesu".
Citiram Perelmana:
„U odnosu u kojem je nejednakost bitno obilježje odnosa među ljudima, nema osnove za razuman i uman proces".

V.

Nisam kriv!
I ne mislim pritom na osjećaj krivnje.
Hladno, racionalno, logikom koja je kritički provjeravana desetine puta; - znam da nisam kriv.
Časni suče Antonetti; ako vaša presuda bude suprotna mom zaključku, ja ću, poštujući opće načelo opovrgljivosti svakog mišljenja, zaključka ili stava, otvoreno i hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti.

Ako spoznam pogrešku, izdržavat ću kaznu jer ste vi pravični.
Znat ću što sam mogao bolje, kako sam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i kada sam mogao bolje; i to mišlju, riječju, djelom i propustom.
Ako me ne uvjerite, ako vaše tumačenje činjenica bude nedovoljno dobra ili pogrešno primijenjena spoznaja neke od društvenih znanosti:
Pa postane moguće ono što nije bilo moguće,
Pa postane jednostavno ono što nije jednostavno,
Pa moć da se nešto učini postane prosta zamjena za želju ili htijenje,
Onda ću ja biti u zatvoru samo zato jer je sud sila.
A to zbilja ne bi bilo ništa novo.
Mojih pola sata je isteklo.
- 22:55 - Komentari (16) - Isprintaj - #

21.02.2011., ponedjeljak

Skupština TOM-a

Raspodjela dobiti, ulaganje u Pegasus, zasnivanje založnog prava....


Nadzorni odbor Društva, objavio je obavijest o sazivanju IX. Skupštine dioničara TOM d.d. G.V.-Uskoplje. Skupština će se održati 18. ožujka 2011. s početkom u 13.00 sati u prostorijama Društva u Uskoplju ulica Branitelja Domovine br. 2..
Za skupštinu se predlaže sljedeći dnevni red: 1. Radna tijela skupštine: a) Radom Skupštine će predsjedavati Predsjenik skupštine, b) Zapisnik će voditi tajnik Društva, c) Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasovanja vršit će Odbor za glasovanje u sastavu imenovanom od strane NO d) Izbor dva ovjerovatelja zapisnika, 2. Usvajanje godišnjeg izvješća Društva za 2010. god. koje uključuje: a) Finansijsko izvješće o poslovanju za 2010. godinu, b) Izvješće vanjskog revizora, c) Izvješće Odbora za reviziju, d) Izvješće Nadzornog odbora 3. Donošenje odluke o rasporedu dobiti za 2010. godinu, 4. Donošenje odluke o ulaganju u Društva "Pegasus" d.o.o. Uskoplje 5. Donošenje odluke o izmjenama i dopunama Statuta "TOM" d.d. G. Vakuf- Uskoplje. 6. Donošenje odluke o usklađivanju djelatnosti Društva sa Zakonom o gospodarskim društvima i Odlukom o klasifikaciji djelatnosti 7. Donošenje odluke o zasnivanju založnog prava.
U radu i odlučivanju Skupštine Društva mogu učestvovati dioničari Društva koji su se na listi dioničara, kod Registra, nalazili 30 dana prije datuma održavanja Skupštine il i posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ako on pada u neradni dan. (Objavljeno 21. veljače 2011. godine u "Dnevnom listu").

- 23:20 - Komentari (9) - Isprintaj - #

20.02.2011., nedjelja

Delač zadovoljan u Vitesseu

Uskopljanke mogu biti mirne: Delača ne zanimaju Nizozemke...


Nakon što je prvi put u Kopru branio za hrvatsku reprezentaciju do 21 godine, Uskopljanin Matej Delač vratio se u nizozemski Arnhem, gdje i dalje grije klupu Vitessea.
– S obzirom na to da su Kelava i Antolović izlazna godišta, novi par vratara smo Stipica i ja. Zadovoljan sam kako sam branio, premda u Vitesseu još nisam zabilježio niti jednu minutu među vratnicama u prvoj nizozemskoj ligi –
istaknuo je Delač.
U Vitesseu je prvi vratar Eloy Room.
– Čovjek brani dobro, nije dobio čak ni jedan žuti karton niti je sklon ozljedama. Dakle, moje je da treniram i čekam. Branim tu i tamo za drugu momčad. Moram istaknuti da se ovdje iznimno dobro radi s vratarima, mnogo bolje nego u Zaprešiću –
kaže Delač.
Zovu li ga što iz Chelseaja, matičnog kluba?
– Jednom mjesečno dolazi njihov trener vratara i zadovoljan je kako napredujem. Rekao mi je da ne paničarim. Zasad nije bilo razgovora o tome da se preselim u London. Žao mi je što ne branim, možda će mi nedostajati utakmice, ali iz ove kože ne mogu –
istaknuo je Delač.
Već se udomaćio u tom nizozemskom gradiću.
– U klubu se uglavnom razgovara na engleskom jeziku zbog velikog broja stranaca, tako da se nisam previše trudio naučiti nizozemski –
rekao je.
Je li mu za oko zapela kakva zgodna Nizozemka?
– Ma ne. Djevojke me zasad ne zanimaju, zanima me samo nogomet –
zaključio je Matej Delač. (Večernji list)
- 22:55 - Komentari (11) - Isprintaj - #

19.02.2011., subota

Sustich Vsopio, castello et contato

Dogodilo se na današnji dan


Na današnji dan, 19. veljače daleke 1444. godine aragonski kralj Alfonso V. izdao je povelju u kojoj je hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači potvrdio posjede, a među njima naveden je i utvrđeni grad Susid u Uskoplju (Sustich Vsopio, castello et contato).
O Susidu je već bilo riječi na ovome blogu, pa da se ne bismo ponavljali kliknite na abecedarij...
- 00:30 - Komentari (1) - Isprintaj - #

18.02.2011., petak

Prezervativi Bula i uvreda nanesena "gajri muslimanima, specijalno od jevreja"

Vremeplov: ljudi i događaji


Tvrtka „Ris" iz Zagreba, koja je pod tim imenom postojala i sve do zadnjeg desetljeća prošloga stoljeća proizvodila gumene proizvode, u doba Kraljevine Jugoslavije bila je u vlasništvu svojih osnivača Karla Štrajnera i Josipa Julija Lehnera, te je još u to doba proizvodila i diljem bivše države prodavala prezervative pod imenom „Bula". U Sarajevu se rečeni prezervativ mogao nabaviti kod ljekarnika Mr. Ph. I. H. Levija u njegovoj ljekarni u Aleksandrovoj ulici, na Baščaršiji, a otuda se distribuirao i po manjim gradovima Herceg-Bosne.
Naziv prezervativa, te slika razgolićene muslimanke na njegovu omotu iritirala je domaće Muslimane, koji su se zbog toga, čak, žalili reisu efendiji Spahi i zahtjevali da se obustavi proizvodnja i prodaja ovih "uvredljivh artikala".
"Presvjetli reis efendijo!"
pisao je 7. kolovoza 1940. godine učtivi M. A., trgovački putnik iz Beograda,
„Prilikom mog putovanja po Bosni: Sarajevo, Zenica, Bugojno, Gornji Vakuf, Tomislav Grad, Livno, Jajce, Donji Vakuf, Travnik, Žepče, Maglaj, Doboj, Bosanski Brod, Zvornik, Janja, Bijeljina i drugim mjestima kod mojih mušterija sa kojima sam imao mušaveru u tom pogledu svi spomenuti muslimani, domaćini, posjednici i trgovci sa negodovanjem i osudom primili su na znanje, svi smo se sporazumjeli, a meni je pripala dužnost da se za zaštitu obratimo Vama Presvjetli Reis efendijo, sa molbom da nam nanešenu uvredu u moralnom pogledu od gajri muslimana, specijalno od jevreja, odstranite putem legalnim a dotične krivce kako proizvodžače, tako i pripomagače (rasturače) ekzemplarno kaznite." (GHB, arhiv IZ u BiH, pov-7.)

Reis Spaho se obratio Banskoj upravi Drinske banovine u Sarajevu i Banskoj vlasti, odjelu za zdravstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu, tražeći od tadašnjih vlasti da se prodaja ovog artikla zabrani.
„Ujedno molim da se ovaj apotekar prijavi nadležnoj Apotekarskoj komori, a ako ima zakonske podloge da se policijski goni." (GHB, arhiv IZ u BiH, pov-7.)

Kraljevska banska uprava drinske banovine je obavjestila reisa efendiju Spahu u svom dopisu VI Broj: 36513/40., da je ljekarnik Levi policijski kažnjen. Također, u svom drugom dopisu VI Broj: 43.203/40., izvještava kako je Banska vlast Banovine Hrvatske u Zagrebu obustavila rasturanje omota za prezervative pod imenom „Bula" a koje je proizvodila firma „Ris" iz Zagreba, te je, tako, rečenog prezervativa nestalo iz uskopaljskih trgovina, a s tim i uvrede nanesene "gajri muslimanima, specijalno od jevreja".
- 14:30 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Vozite li registrirano vozilo?

Kratka vijest


Policija će, u sklopu akcije pojačana kontrola prometa na razini Županije središnja Bosna pod nazivom "Zajednički cilj II" vršiti kontrolu registriranosti motornih vozila.
Prvenstveni je cilj ove, kao i većine drugih akcije, sigurnost svih sudionika u prometu koju treba dići na što višu razinu, pa se zato pozivaju svi vlasnici motornih vozila registriraju ili da ih odjave kako ne bi bili sankcionirani sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
- 14:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

"Vrata Općinskog odbora otvorio sam mladim, obrazovanim i moralnim ljudima..."

Portal SUTRA.BA kroz razgovore predstavlja mlade političare, koji su na odgovornim pozicijama i lideri su mladih svojih političkih stranaka. Tako je, naravno, red došao i na Uskopljanina Dražena Matišića, predsjednika Mladeži HDZ-a 1990. Iz razgovora prenosimo dva-tri pitanja vezana, dakako, uz Uskoplje :


Mladi ljudi u BiH inače imaju averziju prema politici. Vi ste predsjednik Mladeži HDZ-a 1990. Zašto politika i otkada ste u politici?
MATIŠIĆ: Činjenica je da politika prožima svako područje života. Nezadovoljan političkom situacijom u G. Vakufu-Uskoplju te s obzirom da nisam osoba koja će sjediti po strani, kritizirati, a ne činiti ništa preuzeo sam odgovornost i aktivno se uključio u politiku. Politikom sam se aktivno počeo baviti krajem 2008. godine. (...)

Predsjednik mladih jedne političke stranke, je zasigurno, odgovoran i težak zadatak. Koji ste put morali preći da bi bili ono što ste danas, i da li bi sve to prošli ponovo?
MATIŠIĆ: Moj politički put je u najmanju ruku zanimljiv. Već nakon nekoliko mjeseci aktivnog političkog djelovanja izabran sam na mjesto predsjednika Općinskog odbora HDZ 1990 Uskoplje, naravno uz bezrezervnu potporu Predsjedništva stranke. Vrata Općinskog odbora otvorio sam mladim, obrazovanim i moralnim ljudima željnih promjena. Moram spomenuti da je Općinski odbor HDZ 1990 Uskoplje kao spoj mladosti i iskustva ostvario odličan rezultat na prošlim općim izborima. Najveće priznanje za svoj rad dobio sam na II. Konvenciji Mladeži održanoj u Mostaru 26. 6. 2010. pred oko 1000 izaslanika. Zbog osjećaja ispunjenosti kada kroz politiku uspijete pomoći običnom čovjeku ponovno bih prošao kroz sve poteškoće koje nosi političko djelovanje, pogotovo u manjim sredinama. (...)
I za kraj, kako komentarišete pregovore o formiranju vlasti, i kako Vi kao predsjednik Mladeži HDZ-a 1990, vidite riješenje tog problema?MATIŠIĆ: Proces formiranja vlasti ne ide u dobrom smjeru. Razlog tome je što i dalje ima nekih koji negiraju većinsku izbornu volju jednog od konstitutivnih naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda. Vlast koja će biti formirana na razini BiH, entiteta i županija treba odražavati većinski izborni legitimitet ta tri konstitutivna naroda. Namjera da se iz vlasti izbace većinski nositelji hrvatskog izbornog legitimiteta najbolje se očituje u Središnjoj Bosni gdje se ne uvažava 35 000 glasova koje su u ovoj županiji dobile stranke sa hrvatskim predznakom (HDZ 1990, HDZ BiH, HSS-NHI ), a što je izrazita većina ukupnih hrvatskih glasova. Rješenje problema vidim u poštivanju načela za konstituiranje funkcionalne vlasti u BiH, a to su većinski izborni legitimitet svakog konstitutivnog naroda i kapacitet dovoljan za donošenje ustavnih promjena.




- 07:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #

17.02.2011., četvrtak

Broj potpisa u Uskoplju ispod očekivanja

Do ponedjeljka peticiju pod nazivom "Stop majorizaciji Hrvata u BiH" u SBŽ potpisalo 10.000 osoba


“Peticiju pod nazivom “Stop majorizaciji Hrvata u BiH” do ponedjeljka je potpisalo 10.000 ljudi iz Srednjobosanske županije. Prednjače Travnik, Vitez, Busovača..., dok je, bar zasad, ispod očekivanja broj potpisa u Gornjem Vakufu-Uskoplju, Novom Travniku”,
rekao je novinarima Večernjeg lista Jozo Stojak Mungos, predsjednik Koordinacijskog odbora na ovom području. Prema njegovim riječima, podaci od 10.000 potpisa zaključno s ponedjeljkom navečer su nepotpuni jer mobilni timovi s terena jednostavno nisu u mogućnosti redovito, svakodnevno, dostavljati podatke o broju potpisnika peticije. Uskoplje?
- 09:30 - Komentari (14) - Isprintaj - #

16.02.2011., srijeda

Milanović na meti prosvjednika

Zamjera mu se zbog zapošljavanja velikog broja osoba iz G.V. - Uskoplja


Više od tri stotine policajaca MUP-a SBŽ-a jučer je mirno prosvjedovalo protiv županijske Vlade koja ne poštuje potpisani kolektivni ugovor, ne plaća noćni, ni prekovremeni rad, te još uvijek nije implementirala Zakon o plaćama policijskih službenika i namještenika. Osim toga na zubu prosvjednika našao se i ministar Sedžad Milanović, kojemu se prigovara i zbog zapošljavanje velikog broja osoba iz njegovog rodnog G.Vakufa- Uskoplja, „jer nema kancelarije u MUP-u ŽSB u kojoj ne radi neko iz Uskoplja - G.Vakufa ".
-
Unazadio nas je osam godina taj čovjek. (op.a. ministar Sedžad Milanović). Pa pogledajte, kod njega je veći vrat nego kod nas trbuh. Zar da u 21. vijeku živimo u strahu? Ne bojimo se nikoga i prozivam Županijsko tužiteljstvo u Travniku, te strašljivce! Spremni smo uhapsiti osobu, dovesti je, prikupiti materijalne dokaze, a onda ih oni puštaju. Oni se boje saslušati te iste osobe. Kako se ne boje uzeti plaću od 3.000 KM? Svi oni koji ne rade svoj posao, pa bio to i premijer Salko Selman, neka daju ostavke, krajnje je vrijeme -
poručio je u emotivnom istupu Bare Pršlja, načelnik PU Jajce.
- 10:50 - Komentari (8) - Isprintaj - #

15.02.2011., utorak

Sebešić

Iako više administrativno, niti crkveno Sebešić ne pripada Uskoplju, ovo selo nikada nije prestalo biti njegov dio. Danas, tridesetak hrvatskih povratničkih obitelji susreće se s mnoštvom problema... Večernji list piše o njima:


Već 15 godina gospodarsko društvo Šume središnje Bosne uništava im lokalne putove prevozeći šumske sortimente. Imaju obnovljenu školsku zgradu, koja nema učenika. Tu je i prostor za seosku ambulantu, ali liječnika"ni za lijeka". Selo je bez brijačnice i prodavaonice. Selo Sebešić je nakon Drugoga svjetskog rata imalo i kinodvoranu, željezničku postaju, trgovinu. Bilo je gospodarski jače nego danas, a nastavu u mjesnoj školi učenici su pohađali u tri smjene. Iako udaljeno svega tridesetak kilometara od Novog Travnika, ostalo je zaboravljeno od svih. Dođu ponekad općinski čelnici, ponešto obećaju, ali obećanja ne ispunjavaju. Stranački prvaci dođu po glasove, a prije svakih izbora asfaltiraju im redovito 400 metara ceste. Da bi asfaltirali kompletan put od "P - Luke" do Sebešića, trebalo bi im ovim izbornim tempom još najmanje 20 godina. Mnogi će do tada počivati u miru Božjem jer je uglavnom riječ o starijim osobama.
- Trenutačno je naš najveći problem loš put. Već 15 godina šumarija iz Novog Travnika, kao i gospodarsko društvo Šume središnje Bosne eksploatiraju šumske sortimente i voze ih našim seoskim putovima. Sada kada se topi snijeg, uništavaju nam putove. Tražili smo i od Općinskoga vijeća Novog Travnika, načelnika općine te šumarije da nam asfaltiraju ova dva kilometra puta. Koliko su šume posjekli i prodali iz naše mjesne zajednice, mogli bi ga pozlatiti, a ne asfaltirati. Godišnje s naših prostora izvezu oko 40 tisuća prostornih metara drveta -
tvrdi Ivica Grubešić, predsjednik podružnice Sebešić, mjesne zajednice Rostovo.
U razgovor se upliće i Mijat Ivoš, predsjednik Ekološke udruge Sebešić.
- Školu imamo, učenika nemamo. Ovdje nema djece. Ekološka udruga i Planinarsko društvo dobili su školu na korištenje za svoje aktivnosti. Trebamo još unijeti uredski stol i priključiti telefon. Imali smo i most kod škole koji su koristile ove četiri kuće i škola. Kada je naišla bujica, odnijela je most, tako da svaka veća kiša napravi bujicu i ljudi ne mogu doći svojim kućama. Također smo imali obećanja općinskih vlasti da će ga napraviti, ali sve je ostalo na obećanjima -
tvrdi Mijat Ivoš koji smatra da će prekomjernom eksploatacijom drvne grade Sebešić izgubiti dušu, a time i prirodne uvjete za razvoj planinskog turizma.
- Ovdje u Sebešiću zaposlena su samo dva šumara, i to u šumariji. Od ostalih nitko nigdje ne radi. Jedva sastavljamo kraj s krajem. Evo, družimo se ovdje u ovom lovačkom domu i tu provodimo dane. Zbog tog egzistencijalnog problema mnogi ljudi su napustili Sebešić u Srednjobosanskoj županiji. Odveli su svoju djecu da se školuju u civilizaciji. Ja imam 17 bližih i daljnjih rođaka koji su odselili u Hrvatsku, Sloveniju, Švedsku, Švicarsku... Otišli su za boljim životom -
tvrdi Ivo Rako.
Slavko je davno prešao sedamdesetu. Najviše ga boli što je Sebešić bez djece.
- Gdje si vidio selo bez djece? Mislim da smo mi jedini u Bosni i Hercegovini da nemamo ni jedno dijete u selu. Gdje se ne čuje plač i vika djece, teško tom mjestu. Mi smo ti pustinjaci Božji. vratili se na svoje da umremo -
dodaje Slavko na kraju našeg razgovora.
Da je Sebešić daleko od "civilizacije", vidjeli smo i na primjeru bračnog para Zeko. Pred obnovljenom kućom velikim škarama Ivka je šišala svoga muža Slavka.
- Ne želi više ići u grad da se šiša. Kaže, hajde ti, stara, ošišaj me. Što ću, moram ga malo srediti. Šišanje sam naučila na svojoj djeci dok su ovdje pohađala školu. Neki dan sam mjerila šećer, bio mi je 19. Brinem se. A imam i sina koji je 1979. godište i psihički je bolesnik. Oboljela ja, a ni stari nije baš najboljeg zdravlja. Imali smo, dvije godine nakon povratka, ambulantu ovdje u školi. Dolazio je liječnik svaki dan. Sad kažu da je to skupo. Ne smijemo se ni razboljeti -
govori nam Slavka Zeko dok šiša svoga supruga.

U BROJKAMA...

  17 bližih i daljnjih rođaka već je iselilo u Republiku Hrvatsku, Sloveniju, Švedsku, Švicarsku. Otišli su za boljim životom, tvrdi Ivo Rako

  400 metara puta redovito im prije svakih izbora asfaltiraju stranački prvaci kako bi zaradili koji glas više

  30-ak hrvatskih povratničkih obitelji u selo Sebešić kod N. Travnika susreće se s mnoštvom problema

  15 godina gospodarsko društvo Šume središnje Bosne uništava im lokalne putove prevozeći trupce

  40.000 prostornih metara drveta godišnje izvezu iz ovih prostora, tvrdi Ivica Grubešić iz Sebešića

Foto 1.: Fotografija iz sredine prošlog stoljeća. Željeznička postaja u Sebešiću. Šine su odavde vodile do Beča…
Foto 2.: Sebešićani danas
- 13:15 - Komentari (15) - Isprintaj - #

14.02.2011., ponedjeljak

Lijepe naše: Luca Milišić dopredsjednica ŽO HDZ BiH ''Kraljica Katarina Kosača''

"Pozivamo Hrvate iz HSP-a i NS RZB da zbog svojih osobnih interesa ne odlučuju u ime dvotrećinske većine hrvatskog naroda u ŽSB"


Jučer je u Vitezu održana Izborna skupština zajednice žena Županijskog Odbora HDZ BiH ''Kraljica Katarina Kosača'' ŽSB na kojoj je izabrano rukovodstvo. Za predsjednicu je imenovana Marina Pendeš, dok su za dopredsjednice izabrane Tanja Babić iz Kiseljaka, Luca Milišić iz Uskoplja i Ankica Komšić iz Busovača.
Članice ŽO Zajednice žena HDZ BiH Središnja Bosna ''Kraljica Katarina Kosača'' su: Marija Kujundžić iz Kreševa, Greta Kuna iz Bugojna, Ankica Đuran iz Novog Travnika, Vlatka Lukić iz Travnika i Dragica Lukić iz Jajca.
Članice Nadzornog odbora su: Tanja Bošnjak iz Fojnice, Dragica Mlakić iz Novog Travnika i Milka Brtan iz Jajca.
Nakon izabranih tijela ŽO Zajednice žena HDZ BiH Središnja Bosna ''Kraljica Katarina Kosača'' doneseni su sljedeći zaključci:
1. ŽO Zajednice žena HDZ BiH Središnja Bosna ''Kraljica Katarina Kosača'' daje punu potporu ŽO HDZ BiH ŽSB u njihovoj borbi za zaštitu demokratskih principa ustavnog poretka i jednakopravnosti svih naroda u ŽSB, očekujući da se izbore za potpunu implementaciju izbornih rezultata koji su odraz volje hrvatskog biračkog tijela.
2. Cijeneći ozbiljnost političke situacije, kao i činjenicu da se pod izlikom demokracije, od strane određenog broja političkih stranaka, prije svih SDP-a i SDA, grubo gazi volja hrvatskog naroda iskazana na općim izborima, pozivamo predstavnike tih stranaka da u cilju razvoja društva i stvaranja boljih uvjeta života u BiH ne uzimaju na sebe odgovornost, jer svojim djelovanjem ruše BiH, ruše demokraciju i ruše ustavna rješenja koja su na snazi, od općinske do državne razine.
3. Pozivamo Hrvate iz HSP-a i NS RZB da zbog svojih osobnih interesa ne odlučuju u ime dvotrećinske većine hrvatskog naroda u ŽSB, za što nisu dobili legitimitet na prošlim općim izborima, kako to čine u posljednje vrijeme.

(vitez.info)
- 09:50 - Komentari (15) - Isprintaj - #

13.02.2011., nedjelja

Tučnjava u D. Vakufu

Kratka vijest


U tučnjavi, koja se dogodila u noći sa subote na nedjelju u donjovakufskom kafiću „Luping“, teške povrede je zadobio 23. godišnji mladić s inicijalima I.M. iz G. V. - Uskoplja. U tuči je sudjelovalo šest osoba, a povrijeđeni mladić hospitaliziran je u bolnici u Bugojnu
- 17:50 - Komentari (3) - Isprintaj - #

12.02.2011., subota

Stop majorizaciji hrvatskog naroda u BiH

Pozivamo hrvatski puk...


Udruge branitelja proisteklih iz Domovinskog rata zajedno s civilnim udrugama i organizacijama iz svih segmenata hrvatskog društva, poštujući volju hrvatskog naroda osjećaju se pozvanima ukazati na neravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U želji za jednakopravnošću sva tri konstitutivna naroda, kao i ostalih građana na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, te svjesni važnosti implementacije stvarnih izbornih rezultata Udruge su dužne ukazati na
neravnopravnost naroda koja se očituje kroz:
Nepostojanje ustavnih rješenja koja će osigurati punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i svakog građanina na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine,

Izborni zakon kojim se omogućuje ignoriranje legitimne izborne volje hrvatskog biračkog tijela u BiH,

Zlouporabu izbornog procesa kojom se omogućuju kalkulacije i matematičke koalicije koje za rezultat imaju zaobilaženje većinske volje hrvatskog naroda u BiH,

Majorizaciju hrvatskog naroda u svim segmentima društva,

Lažno predstavljanje u ime hrvatskog naroda,

Ovim putem pozivamo sve hrvatske stranke na jedinstveno i zajedničko djelovanje prema zaštiti nacionalnih interesa u jednom od najtežih trenutaka kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za hrvatski narod. Također pozivamo hrvatski puk, koji ima jedinstvenu priliku iskazati nezadovoljstvo putem peticije i dati punu podršku za rješavanje ustavnih pitanja i institucionalne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i poručiti
"STOP MAJORIZACIJI HRVATA U BiH"
Diljem Naše Bosne i Hercegovine se prikupljaju potpisi, u Gornjem Vakufu-Uskoplje peticiju možete potpisati u;

uredu HKD "Napredak" od 10-15h svakim radnim danom;
uredu Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HVO H-B svakim
radnim danom od 9-17h;
subotom i nedjeljom će biti štand ispred caffe bara "Art" (preko puta crkve
u Uskoplju) i naši volonteri kod kojih možete potpisati peticiju.
Dio peticije je će ići kampanjom od vrata do vrata tj. naši volonteri će doći u vaše mjesto kada će te isto moći potpisati peticiju.

Ova akcija traje od 10. do 20.02.2011.godine.
- 23:55 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Uskopljani najbolji

Uspjeh uskopaljskih osnovaca i srednjoškolaca na županijskom natjecanju ko kviza "Lijepa naša"


Osnovna škola ''Jozo Gadžić-Čupo'' iz Stojkovića kod Novog Travnika, bila je domaćin županijskog natjecanja Eko kviza ''Lijepa naša'' u Središnjoj Bosni. Natjecanje je održano u petak, 11. veljače, a sudjelovalo je 18 osnovnih i 5 srednjih škola. Manifestaciju je otvorio pomoćnik županijske ministrice za prosvjetu, Zoran Matošević, dok je propozicije natjecanja pojasnio koordinatora županijskog natjecanja Eko kviza ''Lijepa naša'' u Središnjoj Bosni, Ivica Augustinović.
Najbolji u kategoriji osnovnih škola bili su učenici Osnovne škole ''Uskoplje'', drugo mjesto su podijelili osnovne škole ''Kiseljak'' i KŠC Travnik, dok je treće mjesto zauzela Osnovna škola ''Novi Travnik''.
Najbolji kod srednjoškolaca bili su učenici Srednje škole ''Nova Bila'', drugo mjesto pripalo je Srednjoj školi ''Kreševo'', a treća je bila Srednja škola ''Uskoplje''.
Prema riječima koordinatora županijskog natjecanja Eko kviza ''Lijepa naša'' u Središnjoj Bosni, Ivice Augustinovića, konkurencija je bila iznimna te je pokazana zavidna razina znanja. Ovome dodajmo kako su prvoplasirane škole u obje kategorije izborile pravo nastupa na državnoj smotri Eko kviza ''Lijapa naša'' koja će biti održana u Hrvatskoj. (vitez.info)
- 21:25 - Komentari (6) - Isprintaj - #

11.02.2011., petak

Uskoplje ponovo u Haagu

Ni u završnoj riječi tužitelj Scott nije mogao, a da ne spomene ime našega grada. Izvješće Jutarnjeg iz Haaga:


Oni izgledaju poput ljudi koji idu u crkvu nedjeljom, ali su poticali i naređivali zločine, i bili nasilnici nimalo bolji od onih koji su sami potegnuli obarač, rekao je tužitelj Kenneth Scott, tražeći od sudaca po 40 godina zatvora za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, 35 godina zatvora za Valentina Ćorića i 25 godina za Berislava Pušića.
- Optuženi tvrde da nitko od njih nije bio odgovoran za bilo što. Samo u vezi logora, svi bježe od odgovornosti ili upiru prste u druge -
rekao je Scott.
Tako kaže da Prlić odgovornost za logore prebacuje na Matu Bobana i odjel obrane na čelu sa Stojićem, Stojić prebacuje na Bobana, općine, zapovjednike HV-a i dio Prlićeve vlade. I Praljak kaže da je za logore odgovorna Prlićeva vlada, dok je po Petkoviću to Stojićev odjel obrane i Vojna policija. Šef Vojne policije Ćorić prebacuje to na zapovjednike HVO-a, posebno Nedjeljka Obradovića, a Berislav Pušić na Vojnu policiju.
- Imamo Prlića koji je bio predsjednik Vlade, inteligentan i očito vrlo sposoban čovjek koji se popeo na vrh, da bi sad tvrdio da nije imao nikakvu moć, nego mu je posao bio samo da saziva sastanke i potpisuje ono što su odredili drugi. Za Stojića svi kažu da je bio odgovoran za logore, no on tvrdi da je tek birao uniforme. Zatim imamo dva generala, jednog režisera i jednog profesionalnog vojnika. Oni su odgovorni za politiku koja je protjerala na desetke tisuća ljudi. Zatim imamo Ćorića šefa Vojne policije, i Pušića šefa komisije za razmjenu koji je muslimanima omogućavao transport u jednom smjeru -
sažeo je tužitelj. Pozvao je suce da u ime žrtava ne dopuste da se zločin zaboravi.
- Ljudska rasa ima problem: nakon svakog ciklusa užasnog nasilja kažemo: nikad više! Mi ovo nećemo zaboraviti, ne možemo dozvoliti da se zaboravi. Ali mi to činimo. Nikad više - do sljedećeg puta. Od Holokausta do Kambodže, Jugoslavije, Sijera Leonea i Darfura. Gospodo suci Haaškog suda, ovo je vaša najbolja prilika da kažete: nikad više -
poručio je Scott sucima.
Kao tužitelja u Americi, ispričao je, bolilo ga je kad bi vidio da suci oštro kažnjavaju mladog crnca kad bi ukrao kruh ili benzin za 50 dolara, a ne reagiraju jednako kad je pred njima netko u odijelu, tko izgleda "poput nas, kao što izgledaju optuženi koji ovdje sjede, poput ljudi koji idu u crkvu nedjeljom".
Scott se zapitao je li lakše dati 40 godina zatvora Goranu Jelisiću, krvniku iz Brčkoga koji je sam priznao krivnju, ali su ga suci ipak osudili na drastičnu kaznu, ili jednom civilnom ili vojnom vođi koji je stotine ljudi poput Jelisića doveo u situaciju u kojoj će počiniti zločin.
Pozvao je suce da ne povjeruju obranama optuženih da su se trudili koliko je bilo u njihovoj moći.
- Zamislite vlak koji vozi vagone Židova. Jedan vojnik uzme sat Židovki. U takvoj se situaciji pojavi više časnika, i oni kazne vojnika zbog sata, ali vlak ne staje, on ide dalje, do svog konačnog odredišta, do konačnog rješenja -
ilustrirao je Scott, koji je nekoliko puta izvlačio paralele sa Nurnberškim procesom, citirajući po potrebi i Hannah Arendt.
Pitao je suce čuju li glasove žrtava - iz Gornjeg Vakufa, iz Jablanice, Mostara, Heliodroma, Stoca, Dretelja, Gabele i Ljubuškoga? Nisu to samo glasovi Muslimana, nego i Hrvata žrtava velike Hrvatske koji su zbog nacionalističke politike optuženih izgubili svoje domove i svoje živote.
- Svi oni vape za pravdom -
poručio je Scott.
- 10:45 - Komentari (9) - Isprintaj - #

Hrvatska uzdanica

Dogodilo se na današnji dan


Hrvatska uzdanica Uskoplje je udruga građana osnovana 11. veljače 1995. godine u Uskoplju. Udruga je osnovana radi čuvanja, promicanja i širenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uopće odgojno-obrazovnog rada, pomoći nadarenim i siromašnim učenicima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetničkog rada itd. Iako je polje rada Hrvatske uzdanice Uskoplje iznimno široko, ona je u godinama svoga postojanja postala prepoznatljiva prije svega po svojoj izdavačkoj djelatnosti.

Do sada su u izdanju Hrvatske uzdanice objavljeni sljedeći naslovi:

Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro-ugarske uprave, (monografija) 1996.
Nevenka Budimir - Nada Plejić - Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje, (pjesme), 1997.
Josip Mlakić: Puževa kućica, (kratke priče), 1997.
Janja Mikulić: Pozdravi sve (pjesme), 1998.
Anto Šarić: Tko je kršćanin, (članci), 1999.
Milan Bešlić: Bugojno i okolina, 1999.
Petnaestorica, Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini, 2000.
Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), 2000.
Ante Škegro i dr.: Ruža na vjetru, Župa sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), 2003.
Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive (Zbornik radova s istoimenog Okruglog stola)
Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), 2006.
Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za djecu i mladež), 2006.
Ivo Zeko: Miš i slon i druge basne (priče za djecu), 2008.
Ivo Zeko: Basne uskopaljskih šuma (priče za djecu), 2010.

(wikipedia)
- 10:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

09.02.2011., srijeda

U SE, NA SE I PODA SE: U općinskom proračunu najviše rasle stavke neto plaća i regresa, te transferi političkim strankama

Kratki pogled u općinski proračun za 2011. godinu


Proračun Općine G.V. – Uskoplje za 2011., unatoč krizi, ponajprije je okrenut zadovoljavanju povećanih apetita zaposlenika čije se plaće isplaćuju iz općinskog proračuna, te prema potrebama političkih stranaka, a manje je okrenut razvoju i poboljšanju života svih građana općine.
Naime, uvidom u rashodovnu stranu proračuna vidljivo je da se najveća povećanja u 2011. u odnosu na 2010. godinu odnose na rast plaća i naknada troškova zaposlenih čiji je indeks 114, a u okviru njih neto plaće rasle su za 20 postotnih poena (indeks 120) i regres za godišnji odmor (indeks 123), pa je tako prema korigiranom planu proračuna za 2010. godinu na ime neto plaća isplaćeno ukupno 545.000 KM, a u 2011. planira se isplatiti ukupno 652.000 KM. Iznos za regrese se u 2011. godini s 22.000 KM popeo na 27.000 u 2011.
Posebno su zanimljivi Transferi neprofitnim organizacijama, koji su rasli s 306.200 na 326.600 KM, a najveći dio ovog povećanja odnosi se na povećanje transfera političkim strankama, koji rastu za čak 19 postotnih poena (indeks 119), pa će političke stranke, kako je planirano, u 2011. godini dobiti 89.000 KM ili 14.400 KM više nego u 2010.. Istovremeno, nije predviđen rast transfera prema Domu kulture, Crvenom križu, Vatrogasnom društvu, kao ni transfera za obilježavanje vjerskih i državnih praznika i datuma općine, dok su transferi prema udruženjima građana rasli tek 3 postotna poena.
S druge strane za kapitalne izdatke u 2011. planirano je ukupno 1.176.000 KM, što je za gotovo 100.000 KM manje nego u 2010.. (Z.M.)
- 10:30 - Komentari (22) - Isprintaj - #

08.02.2011., utorak

Praljka optužuju za "etničko čišćenje i druge zločine" u Duši, Uzričju, Hrasnici i Ždrimcima...

U nastavku završne riječi na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne optužba ukazivala na doprinos optuženih udruženom zločinačkom poduhvatu. Po mišljenju optužbe Prlić je imao kontrolu nad svim polugama vlasti HVO, Stojić je, između ostalog, bio odgovoran za zatvore i logore HVO, dok je Praljka "jedino zanimalo da pobijedi u ratu", a optužuje ga se za "etničko čišćenje i druge zločine nad civilima u selima Duši, Hrasnici, Uzričju i Ždrimcima iz siječnja 1993. godine"

Zločini počinjeni na području Herceg Bosne su bili širokih razmjera i sustavno, rekao je tužitelj Kenneth Scott u nastavku iznošenja završne argumentacije na suđenje bivšim liderima hercegbosanskih Hrvata. Po tužiteljevu mišljenju, nije se radilo o izoliranim incidentima koje su počinili neki ljudi izvan kontrole "nakon loše prospavane noći", već o sustavnim zločinima širokih razmjera koji su slijedili dosljedni obrazac ponašanja od listopada 1992. do kraja 1993. godine na području cijele Herceg Bosne.
Osvrćući se na ulogu svakog od optuženih u udruženom zločinačkom pothvatu tužitelj je rekao da je Jadranko Prlić od preuzimanja vlasti u kolovozu 1992. godine pretvorio HVO HZ HB u potpuno operativnu vlast koja je nadzirala rad općinskih HVO i poništavala njihove odluke ukoliko one nisu bile u skladu sa politikom Herceg Bosne. Prlić je, a ne Mate Boban kako to tvrde optuženi, imao kontrolu "nad svim polugama vlasti HVO" i zajedno je sa predstojnikom Odjela obrane Brunom Stojićem "rukovodio, finansirao, opskrbljavao, naoružavao i hranio snage HVO".
Stojićev doprinos udruženom zločinačkom pothvatu se, po riječima tužitelja, ogledao u tome što je on bio "najodgovornija osoba" za mobilizaciju hercegbosanskih Hrvata, "osovina" oko koje se kretalo sve što se ticalo nabavke naoružanja i logistike i "odgovoran" za zatvore i logore na području Herceg Bosne.
Prebacujući krivicu na Matu Bobana optuženi, po riječima tužitelja, "upiru u prazno mjesto u sudnici". Čak i da Boban jest bio "važan igrač" to, po optužbi, samo znači da je on bio jedan od vođa istog zločinačkog pothvata. Tužitelj je citirao izjavu svjedoka Davora Marijana da "od 1992. godine nema dokumenata koji bi potvrdili da je Boban bio na čelu oružanih snaga Herceg Bosne" što, po optužbi, ukazuje da je Boban te ovlasti prebacio na druge. Podsjećajući da se Predsjedništvo HZ HB nije sastajalo od listopada 1992. do kraja kolovoza 1993. godine tužitelj je zaključio da je Prlićeva vlada u tom periodu bila "najmoćnije tijelo Herceg Bosne".
Govoreći o ulozi generala Slobodana Praljka tužitelj Douglas Stringer je podsjetio da je cilj udruženog zločinačkog pothvata bio stvaranje autonomnog entiteta u BiH u granicama Banovine iz 1939. godine pod dominacijom Hrvata. Praljak je, po riječima tužitelja, bio potpuno svjestan da ta vizija podrazumijeva primjenu nasilja o čemu svjedoči njegova izjava sa sastanka sa Franjom Tuđmanom u Zagrebu 26. rujna 1992. godine kada je rekao da "da bez protjerivanja" Hrvati neće imati većinu.
Poseban Praljkov doprinos zločinačkom pothvatu se, po optužbi, ogleda u tome što je igrao ulogu "poveznice" između rukovodstva Hrvatske i Herceg Bosne. Tužitelj je podsjetio da je Praljak 15. siječnja 1993. godine osobno iz Zagreba odnio tekst ultimatuma Armiji BiH da se povuče ili pretpočini HVO u tri provincije koje su Hrvati smatrali svojim. Praljak je svjedočeći u svoju odbranu tvrdio da je sadržaj ultimatuma bio dogovoren između Tuđmana i Izetbegovića na pregovorima u Zagrebu, međutim, zapisnik sa tog sastanka pokazuje da takav dogovor nije postignut.
Tužitelj je, dalje, ukazao na Praljkovu ulogu u sukobu u Uskoplju, "etničkom čišćenju i drugim zločinima nad civilima u okolnim selima Duši, Hrasnici, Uzričju i Ždrimcima iz siječnja 1993. godine". Optuženi je, kako je rečeno, "zatvarao oči" pred zločinima koji su činili pripadnici postrojbi HVO jer ga je "jedino zanimalo da pobijedi u ratu". (sense agency/uskoplje.blog.hr)
- 23:15 - Komentari (12) - Isprintaj - #

03.02.2011., četvrtak

NA KRIVO NASAĐENO: Zašto javni poziv za oglašavanje što su ga uputile općine Bugojno, D. Vakuf i G. Vakuf-Uskoplje treba bojkotirati?

Uplitanje WWW.TZSBK.COM, stranice koja je tipičan primjer jezične politike koja jezik promatra isključivo kao sredstvo ostvarenja nacionalističkih interesa, zvono je na uzbunu svim dobronamjernim ljudima gornjovrbaskog kraja...


Općine Bugojno, D. Vakuf i G. Vakuf - Uskoplje uputile su jučer zajednički poziv u kojemu se, između ostaloga, kaže:
"U cilju što kvalitetnijeg predstavljanja svih potencijala i mogućnosti Gornjevrbaske doline i turističke promocije područja općina Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje putem web portala razvijenog u okviru Projekta „VRBAS, Udruženi turistički razvoj doline Vrbasa“ finansiranog sredstvima Evropske unije, i putem štampanog promotivnog materijala, pozivamo sve zainteresovane, javna preduzeća, ustanove, sve privredne subjekte, posebno subjekte koje se bave turizmom ili srodnim djelatnostima (smještaj, ugostiteljstvo, prevoz ...), vjerske zajednice, sportska, kulturna, planinarska, lovna, ribolovna društva i sva druga udruženja građana, te sve građane općina Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje koji pružaju usluge smještaja, prevoza ili druge usluge, da zaključno sa 10.02.2011. godine dostave potpune i precizne podatke na obrascu koji mogu preuzeti na Info centrima općina Bugojno, Donji Vakuf Gornji Vakuf – Uskoplje i ili putem službenih web stranica općina, općine Bugojno: www.opcina-bugojno.ba, općina Donji Vakuf: www.donji-vakuf.ba i općina Gornji Vakuf – Uskoplje: www.gornjivakuf-uskoplje.ba i Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona: www.tzsbk.com.
Posebno molimo za dostavu fotografija i video zapisa trenutnog (unutrašnjeg i vanjskog) i nekadašnjeg izgleda objekata kako bismo posjetiocima dali mogućnost putovanja kroz vrijeme.
Vlasnike smještajnih i ugostiteljskih objekata molimo da dodatno osiguraju i podatke i fotografije njihove gastronomske ponude, specijaliteta ovog područja ali i internacionalne kuhinje koju nude.
"
Naoko, korektan poziv protiv kojega nitko dobronamjeran ne može imati primjedbe. No, za ocjenu nekog budućeg projekta nije dobro čekati samo njegovo oživotvorenje, nego i pogledati kako su realizirani dosadašnji slični projekti, a sve da bi se u njima uočene greške i nedostaci, u budućim projektima izbjegli.
Donekle usporediva web stranica sa željenom, na kojoj će biti prezentirane turističke mogućnosti gornjovrbaskog kraja, jest ona Turističke zajednice naše županije, na koju se u pozivu izričito spominje i koja će i u ovom projektu, očito je, biti itekako prisutna i itekako utjecati na konačan izgled cijelog portala. Upravo stranica TZSBK tipičan je primjer jezične politike koja jezik promatra isključivo kao sredstvo ostvarenja nacionalističkih interesa, a ne kao sredstvo sporazumijevanja među ljudima, a time i kao sredstvo zbližavanja i uzajamnog obogaćivanja među različitim narodima. Doista, dug je popis primjera ignorantskog, omalovažavajućeg i netolerantnog odnosa prema jezičnim pitanjima koja su, u osnovi, pitanja nacionalne ravnopravnosti, na ovoj stranici da bismo ih ovdje mogli sve nabrojiti. Čitatelja upućujemo na nekoliko postova na ovom blogu u kojima smo ukazivali na neprofesionalnost i čaršijski, malograđanski duh ove stranice koja bi, ko biva, trebala prezentirati turistički potencijal naše županije, odnosno, još bolje, upućujemo ga na rečenu stranicu, pa neka sam ocijeni o čemu je riječ.
Uplitanje WWW.TZSBK.COM, odnosno ljudi koji stoje iza tih stranica u razvoj portala koji će prezentirati turističke mogućnosti gornjovrbaskog kraja svim dobronamjernim građanima zvono je na uzbunu, koje opominje da je, prije svakog novog projekta, u najmanju ruku, uputno ispraviti postojeće greške, propuste i, u našem slučaju, očite zlonamjernosti. U suprotnom, bolje je uopće ne biti spomenut na nekoj turističkoj prezentaciji, nego dopustiti da se o vama i vašem radu govori iskrivljeno i s posvemašnjom ignorancijom.
Dakle, sasvim otvoreno, poziv o kojemu je ovdje riječ treba bojkotirati sve dotle dok se postojeće web stranice, ponajprije stranica Turističke zajednice, a potom i stranice općina, koje su poziv uputile, ne očiste od brojnih zlonamjernih i krajnje netolerantnih primjera tzv puzajućeg nacionalizma.
- 00:05 - Komentari (41) - Isprintaj - #

02.02.2011., srijeda

U Uskoplju 3.082 nezaposlene osobe

SB županija - Najviše nezaposlenih i dalje u Travniku i Bugojnu. Svaki četvrti koji čeka posao na birou, koristi zdravstvenu zaštitu


Na evidenciji nezaposlenih u SB županiji još uvijek je najmanje fakultetski obrazovanih čiji broj ne prelazi dva posto u ukupnome broju nezaposlenih
Prema podacima Službe za zapošljavanje Srednjobosanske županije, ova je županija kraj prošle godine dočekala s 38.237 nezaposlenih osoba.
U odnosu na kraj studenoga, broj nezaposlenih u Srednjobosanskoj županiji povećao se za 163 ili 0,42 posto. Na evidenciji općinskih Službi za zapošljavanje u prosincu prošle godine prijavilo se 727 osoba. Najviše ih je, oko 40 posto, s trećim stupnjem stručne spreme. I među nezaposlenim najbrojniji su oni sa svršenom trogodišnjom srednjom školom kojih je na evidenciji skoro 40 posto. S fakultetskom diplomom, čini se, u Srednjobosanskoj županiji ipak se nekako lakše dolazi do posla jer na evidenciji nezaposlenih još je uvijek najmanje fakultetski obrazovanih čiji broj ne prelazi 2 posto u ukupnom broju nezaposlenih.
Krajem protekle godine najviše nezaposlenim imale su dvije najveće srednjobosanske općine; Travnik 7.178 i Bugojno 5.434 osobe. Slijedi Vitez s 4.035, Novi Travnik 3.828, Jajce 3.427, Busovača 3.105 te Uskoplje s 3.082 nezaposlena.
Krajem prošle godine posao u Kiseljaku tražilo je 2.669 osoba, u Donjem Vakufu 2.673 te u Fojnici 2.109 osoba.
S najmanje nezaposlenih kraj 2.010 dočekali su Kreševo u kojemu je registrirano 577 te Dobretići s 120 nezaposlenih. No, ovom podatku svakako treba dodati činjenicu da ove dvije općine imaju daleko najmanji broj stanovnika, Kreševo oko šest tisuća, a Dobretići tek nekoliko stotina.
Prema podacima Službe za zapošljavanje Srednjobosanske županije, 27 posto nezaposlenih trenutačno koristi zdravstvenu zaštitu, a njih 3,86 posto ili ukupno 1.477 prima novčane naknade na temelju svojega statusa.
Među nezaposlenima krajem 2010. godine bila su i 13.043 razvojačena branitelja ili člana obitelji poginulih i nestalih branitelja.
| VL | HB.org |
- 18:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Dašak Uskoplja u misiji Mumbezhi, u Zambiji

Crtica u povodu jubileja župe Skopaljska Gračanica (objavljeno prvi put na uskoplje.blog.hr 20.11.2004.)


Katolička misija Mumbezhi udaljena je od Lusake, glavnog zambijskog grada, oko 700 km i nalazi se veoma blizu granice koja Zambiju dijeli od Angole i Zaira. Osnovana je 1987. godine i spada u veoma mlade misije, a osnovali su je Dominko Bilić, svećenik rodom iz sela Ričice kod Uskoplja i Stipo Miloš, kasniji nacionalni direktor Papinskih misijskih djela.
No, po čemu je još ova misija zanimljiva, osim po činjenici da su je osnovali Hrvati?
Pa, po tome što je u njoj, vrlo brzo nakon osnutka, sagrađena i crkva, ali ne bilo kakva, nego identična kopija crkve iz Skopaljske Gračanice, rodne župe D. Bilića.
Tako je to jedina crkva s korom u cijeloj biskupiji Solwezi, a možda i u cijeloj Zambiji. Naime, u afričkim crkvama kor je nepoznat jer je crkveni zbor ujedno i plesna grupa koja pleše i pjeva oko oltara, budući da u misno slavlje u Africi spada i ples. Toranj je visok oko 20 metara i sav je – a to je jedina razlika između dviju crkava - oslikan biblijskim motivima koje je izradio domaći umjetnik, Zambijac. Odvojen je od crkve, što je, također, prava rijetkost na tlu Afrike. I da! Razlika između dviju crkava je i ta što u uljuđenoj Africi nitko nije pljačkao i uništavao crkvu, niti minirao njen zvonik.
U isto vrijeme kada i crkva, izgrađen je i župni dvor, ali i on s daškom Uskoplja. Riječ je, naime, o kući “na čardak” kakvih je nekada u Uskoplju bilo veoma mnogo.
A sad postoji jedna. U misiji Mumbezhi, Zambija…
- 09:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

01.02.2011., utorak

Sicali smo se u Bistrici (Uskoplje), u izbjeglištvu...

O sicanju, odnosno tetoviranju u Uskoplju već smo pisali na ovom blogu (vidi abecedarij, S kao sicanje). Tom prilikom, ne bez ponosa, istaknuli smo riječi Ćire Truhelke o tome da je na najljepše istetovirane motive naišao upravo u Skopaljskoj dolini. Kuprešanka Tea Turalija je na tetoviranicovjek.bloger.hr napisala post o Ivi Jaman i njenim križićima. Zanimljivo!


Iva Jaman, rođena Mašić 17.06. 1934 u selu Blagaj, općina Kupres, Bosna i Hercegovina

Ivu su sicale kupreške žene dok su bile u izbjeglištvu u Uskoplju nakon 2. Svj. Rata. Iva se slabije sjeća procesa sicanja, ali zna da se upotrebljavala tinta i plavi papir koji bi dolazio s duhanom, koji bi se bocao te stavio na sicano mjesto kako bi tetovaža poprimila plavu boju. Iva ima istetoviran mali križ na desnoj ruci. Osim križa sicalo se ime i prezime kako bi se zauvijek zabilježio identitet, što je vjerojatno ostalo iz vremena kada su Turci otimali katoličku djecu :

„Išli smo u školu tada, bilo je to 1947.godine. Sicali se dok smo bili u Bistrici (Uskoplje) u izbjeglištvu. Radile su to naše žene. Bilo nas dice pa govorili : De meni, De meni! Svi mi tili da nešto nasicamo. Moja sestra Nediljka ime sicala i ja. S tintom se sicalo i nabockat plavi papir i zamota se oko 2-3 dana.“

Sve su žene u Ivinoj obitelji imale sicane križeve. Osim sicanja križeva na rukama i prsima, sicalo se i na čelu:

„Imale su i moja baba i mater. Mi smo to samo malo, a one pune ruke križeva. Zela Jukić imala i na čelu križ. Imale su i na prsima u našem selu. Malo ko da to nije imo. Ja nisam muško nijedno vidila, a žene jesu sve starije, a mlađe više nisu.“

Iako su mnogi krili svoje križeve zbog straha od komunista, Iva kaže da nikad zbog križa nije imala problema :
„Ja to nisam nikad krila.“

Tekst i slike: Tea Turalija
- 18:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< veljača, 2011 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Opis bloga

Linkovi

Lektira