Marketing
Praljka optužuju za "etničko čišćenje i druge zločine" u Duši, Uzričju, Hrasnici i Ždrimcima...
U nastavku završne riječi na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne optužba ukazivala na doprinos optuženih udruženom zločinačkom poduhvatu. Po mišljenju optužbe Prlić je imao kontrolu nad svim polugama vlasti HVO, Stojić je, između ostalog, bio odgovoran za zatvore i logore HVO, dok je Praljka "jedino zanimalo da pobijedi u ratu", a optužuje ga se za "etničko čišćenje i druge zločine nad civilima u selima Duši, Hrasnici, Uzričju i Ždrimcima iz siječnja 1993. godine"
Zločini počinjeni na području Herceg Bosne su bili širokih razmjera i sustavno, rekao je tužitelj Kenneth Scott u nastavku iznošenja završne argumentacije na suđenje bivšim liderima hercegbosanskih Hrvata. Po tužiteljevu mišljenju, nije se radilo o izoliranim incidentima koje su počinili neki ljudi izvan kontrole "nakon loše prospavane noći", već o sustavnim zločinima širokih razmjera koji su slijedili dosljedni obrazac ponašanja od listopada 1992. do kraja 1993. godine na području cijele Herceg Bosne.Osvrćući se na ulogu svakog od optuženih u udruženom zločinačkom pothvatu tužitelj je rekao da je Jadranko Prlić od preuzimanja vlasti u kolovozu 1992. godine pretvorio HVO HZ HB u potpuno operativnu vlast koja je nadzirala rad općinskih HVO i poništavala njihove odluke ukoliko one nisu bile u skladu sa politikom Herceg Bosne. Prlić je, a ne Mate Boban kako to tvrde optuženi, imao kontrolu "nad svim polugama vlasti HVO" i zajedno je sa predstojnikom Odjela obrane Brunom Stojićem "rukovodio, finansirao, opskrbljavao, naoružavao i hranio snage HVO".
Stojićev doprinos udruženom zločinačkom pothvatu se, po riječima tužitelja, ogledao u tome što je on bio "najodgovornija osoba" za mobilizaciju hercegbosanskih Hrvata, "osovina" oko koje se kretalo sve što se ticalo nabavke naoružanja i logistike i "odgovoran" za zatvore i logore na području Herceg Bosne.
Prebacujući krivicu na Matu Bobana optuženi, po riječima tužitelja, "upiru u prazno mjesto u sudnici". Čak i da Boban jest bio "važan igrač" to, po optužbi, samo znači da je on bio jedan od vođa istog zločinačkog pothvata. Tužitelj je citirao izjavu svjedoka Davora Marijana da "od 1992. godine nema dokumenata koji bi potvrdili da je Boban bio na čelu oružanih snaga Herceg Bosne" što, po optužbi, ukazuje da je Boban te ovlasti prebacio na druge. Podsjećajući da se Predsjedništvo HZ HB nije sastajalo od listopada 1992. do kraja kolovoza 1993. godine tužitelj je zaključio da je Prlićeva vlada u tom periodu bila "najmoćnije tijelo Herceg Bosne".
Govoreći o ulozi generala Slobodana Praljka tužitelj Douglas Stringer je podsjetio da je cilj udruženog zločinačkog pothvata bio stvaranje autonomnog entiteta u BiH u granicama Banovine iz 1939. godine pod dominacijom Hrvata. Praljak je, po riječima tužitelja, bio potpuno svjestan da ta vizija podrazumijeva primjenu nasilja o čemu svjedoči njegova izjava sa sastanka sa Franjom Tuđmanom u Zagrebu 26. rujna 1992. godine kada je rekao da "da bez protjerivanja" Hrvati neće imati većinu.
Poseban Praljkov doprinos zločinačkom pothvatu se, po optužbi, ogleda u tome što je igrao ulogu "poveznice" između rukovodstva Hrvatske i Herceg Bosne. Tužitelj je podsjetio da je Praljak 15. siječnja 1993. godine osobno iz Zagreba odnio tekst ultimatuma Armiji BiH da se povuče ili pretpočini HVO u tri provincije koje su Hrvati smatrali svojim. Praljak je svjedočeći u svoju odbranu tvrdio da je sadržaj ultimatuma bio dogovoren između Tuđmana i Izetbegovića na pregovorima u Zagrebu, međutim, zapisnik sa tog sastanka pokazuje da takav dogovor nije postignut.
Tužitelj je, dalje, ukazao na Praljkovu ulogu u sukobu u Uskoplju, "etničkom čišćenju i drugim zločinima nad civilima u okolnim selima Duši, Hrasnici, Uzričju i Ždrimcima iz siječnja 1993. godine". Optuženi je, kako je rečeno, "zatvarao oči" pred zločinima koji su činili pripadnici postrojbi HVO jer ga je "jedino zanimalo da pobijedi u ratu". (sense agency/uskoplje.blog.hr)
Post je objavljen 08.02.2011. u 23:15 sati.