uskoplje

31.08.2005., srijeda

Za prikrivanje informacija o sudbini nestalih i do 5 godina zatvora Još o nestalim bugojanskim Hrvatima Nasilno odvođenje ratnih zarobljenika jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, izjavila je na jučerašnjoj svečanosti u povodu osnivanja Instituta za nestale osobe BiH voditeljica Misije Međunarodne komisije za nestale osobe Kathryne Bomberger. Ona je pozvala sve okupljene da se jučer, na Međunarodni dan nestalih osoba, barem na trenutak zamisle nad sudbinom nestalih u BiH i onomu što njihove obitelji proživljavaju. Jučerašnje osnivanje Instituta za nestale osobe na razini BiH bez sumnje je kod članova obitelji nestalih u BiH, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, probudilo nadu da će konačno doći do saznanja o sudbini svojih najmilijih, piše Ana Drmač u Večernjem listu. Hrvati u BiH još tragaju za 1328 nestalih osoba, potvrđeno nam je u Federalnoj komisiji za traženje nestalih, koja se osnivanjem državnog Instituta gasi. Kada je o bh Hrvatima i njihovim nestalima riječ, jedna od najvećih misterija svakako je odvođenje i nestanak 20 osoba iz "bugojanske skupine". Riječ je o zarobljenicima bošnjačkih logora kojima se nakon odvođenja s nekoliko različitih lokacija gubi svaki trag. Podaci koje smo dobili u Koordinaciji hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata koja djeluje u Bugojnu, govore da je na području te općine tijekom rata postojalo 11 bošnjačkih logora. Uz njih, zarobljeni Hrvati zatvarani su i u razne garaže te se konačan broj lokacija koje su u ratu služile kao logori ne može potpuno precizirati. Gotovo dvije tisuće osoba hrvatske nacionalnosti prošlo je kroz bošnjačke logore u Bugojnu, a najzloglasniji su bili Stadion (imao je 550 zatvorenika, a 294 su u tome logoru proveli punih osam mjeseci), Salon namještaja, BH banka i Gimnazija. Mnogi od zarobljenika bugojanskih logora nisu preživjeli zlostavljanja, no najteže je onima koji više od 12 godina neuspješno pokušavaju doznati istinu o 20 iz logora odvedenih zatočenih Hrvata, naglašavaju članovi bugojanskih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Njih 11 iz spomenute skupine registrirao je i Međunarodni Crveni križ. No, ni ta činjenica nije pomogla obiteljima nestalih da dođu do istine. Podaci i saznanja do kojih je dolazila Federalna komisija za nestale nisu doveli do grobnica s tijelima nestalih. Davanje lažnih i skrivanje istinitih podataka o lokalitetima koji kriju tijela nestalih osoba odnedavno se tretira kao kazneno za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju i do pet godina. Bugojanski Hrvati, koji uz 20 iz "bugojanske skupine" tragaju za još 16 nestalih, nadaju se kako će im spomenuta izmjena zakonske regulative, uz osnivanje Instituta za nestale osobe BiH, pomoći da konačno dostojno pokopaju svoje najmilije. Pronalazak njihovih posmrtnih ostataka jedan je od preduvjeta i za konačno sudsko procesuiranje odgovornih za taj zločin. (Izvor: Večernji list)

30.08.2005., utorak

Uhićeni kradljivci I današnje policijsko izvješće donosi vijesti o počinjenim krađama na prostoru naše općine, ali, ovaj put, srećom, i o pronalasku kradljivaca: Dana 29. kolovoza 2005. godine, oko 02,00 sati, u mjestu Potrlica, općina G. Vakuf-Uskoplje, ophodnja policije PS G. Vakuf-Uskoplje pronašla je putničko motorno vozilo (pmv) marke “Opel-Kadet” u kojemu se nalazio Mario Z., iz mjesta Vrse, općina G. Vakuf-Uskoplje. Kontrolom vozila, u prtljažniku je pronađen kamin marke “Alfa” i hladnjak marke “Gorenje”, stvari koje su ukradene tijekom noći iz kuće Dragutina M. iz mjesta Vrse. U vozilu su se nalazilii Mario M. i Mate i Milenko M., svi iz mjesta Vrse. Navedeni su privedeni u PS G. Vakuf-Uskoplje. Istraga je u tijeku.

Problemi u G. Vakufu - Uskoplju stvar su domaćih političara Vrijedno je zabilježiti... (pa makar i s malim zakašnjenjem) Na web stranicama Radija Slobodna Europa u rubrici «Online» «ugošćuju» zanimljive osobe uglavnom političare i aktiviste organizacija za zaštitu ljudskih prava, te omogućuju posjetiteljima njihovih stranica da «gostima» postavljaju pitanja. Nedavno je «online» bio Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu lord Paddy Ashdown. Njemu su postavljena 42 pitanja, a jedno je uputio posjetitelj s područja naše općine. To pitanje, kao i odgovor Visokog predstavnika prenosimo u cijelosti: Utorak, 26. juli/srpanj 2005 gornjivakuf007@yahoo.com Zasto OHR nista ne poduzima povodom opstrukcija HDZ-a u Gornjem Vakufu? Naime, HDZ nakon sto je izgubio izbore zahtijeva da se u opcinsku vlast uvede mjesto zamjenika nacelnika, sto je zakonski neutemeljeno, i zbog toga opstruira rad opcine, tako da danas opcina nema budzeta, a radnici koji su bili na budzetu doslovno gladuju! Nacelnik Busatlic koji je nemocan da bilo sta uradi, podnio je neopozivu ostavku, a Gornji Vakuf je postao mjesto iz Western filmova u kojem vlada bezakonje divljeg zapada. Dakle, da budem precizan uzrok problema je HDZ , a OHR nista ne poduzima da se taj uzrok otkloni kako bi opcina konacno pocela da zivi. Ashdown: OHR je predložio nekoliko kompromisnih rješenja za probleme u gornjem Vakufu - Uskoplju. Ali nije na OHR-u ili međunarodnoj zajednici da rješavaju ova pitanja, već je to stvar domaćih političara. Očekujem da oni tako i postupe. Ovo pitanje je u njihovim rukama. Dakako, o ovom pitanju kao i o odgovoru na njega dalo bi se dugo raspravljati, no, mi ćemo se suzdržati od bilo kakvog komentara. Pametnome dosta!

29.08.2005., ponedjeljak

Nova knjiga u izdanju Hrvatske uzdanice Zavičaj trpke realnosti Janja Mikulić: Ana Trepavičarka; priče za mladež i odrasle, Naslovnica: Josip Tirić; Izdanja Hrvatske uzdanice, knjiga 12., Hrvatska uzdanica, Uskoplje 2005. Istovremeno s knjigom priča za mlađu djecu, Magdalena popravlja svijet Janje Mikulić, isti izdavač, Hrvatska uzdanica, objavila je i «knjigu priča za mladež i odrasle» Ana Trepavičarka, iste autorice. Riječ je o knjizi u kojoj je okupljeno ukupno devetnaest priča u kojima autorica iznosi slike idiličnog odrastanja u Uskoplju, pa će mnogi čitatelji u njima pronaći i odsjaje vlastitog djetinjstva. Ponovo izuzetno dopadljiva oprema knjige djelo je Josipa Tirića, koji je uradio naslovnicu, te tvrtke Graforad iz Zenice, koja potpisuje design i sam tisak. Ovom, te već spomenutom knjigom Magdalena popravlja svijet napravljen je značajan kvalitativni pomak u vizualnom oblikovanju knjiga u izdanju Hrvatske uzdanice, pa će, između ostaloga, i zbog toga (a dakako, i zbog cijene ekvivalentne cijeni dviju kutija cigareta) i ova knjiga biti prihvatljiva većem broju čitatelja. Na zadnjoj strani korica, kao preporuka za ovu knjigu, donijeti su izvodi iz izdavačkih recenzija, a jednu od njih potpisuje poznati hrvatski novinar Milan Jajčinović. Njegov tekst prenosimo u cijelosti: Priče u ovoj «kutiji slova» Janje Mikulić sigurno ne pripadaju trendovskoj prozi. U njima nema postmodernističkih prenemaganja, gdje je sve uglavnom neobvezno, gdje je sve jednako vrijedno, odnosno nevrijedno, gdje jedno-te-isto može biti ovakvo i onakvo, pa ujedno i dobro i loše, istinito i lažno. U njezinim pričama život nije ni igra ni prenemaganje. Priče u ovoj knjizi nije napisala maštarija sklona veličanju «žestoka života» nego sam život. Utoliko te priče i jesu životne. Unatoč tome što odišu oporošću, turobnošću pa i tagikom u tim pričama ne gasne nada. U njima život jednako traje, čak i kada izgara. Tu čak ni smrt nije odlazak u metafizičku prazninu, nego tek slutnja vječnosti. U pričama Janje Mikulić, trajno obilježenima njezinim sjećanjem na djetinjstvo bosanskog zavičaja, i vjera u vječno i u Vječnog također ima svoj zavičaj. Bog je tu trajno prisutan, na svakodnevni šopovski način. Slike idiličnog bosanskog odrastanja, gdje se bezbrižna djetinja lica ogledaju u bistrini gorskih potoka, a na večer uz ognjište slušaju djedove priče, ovdje nisu samo nostalgična sjećanja nego i trajni žal za izgubljenim zavičajem. Tegobnost i sumornost nekih velegradskih slika još više potenciraju taj kontrapunkt zavičajne idile i velegradske realnosti. Svi koji se pojavljuju u ta dva autoričina života, a koji su u njezinoj knjizi postali pričom, nisu modernistički instant – likovi nego ljudi koji žive život unatoč svoj njegovoj tegobnosti. Utoliko i njihove sudbine, pretvorene u ovu zbirku priča, jesu naša trpka realnost. Zasluga je Janje Mikulić što nas je upozorila da u današnjem hedonističkom svijetu postoje i oni koji trpe, da su oni tu, da ih viđamo, srećemo..., samo što trpljenje najčešće i ne prepoznajemo, što smo postali «ravnodušni prema plaču». Naš bi ravnodušni svijet sasvim sigurno mogao bez trpkih priča Janje Mikulić. Mogao bi – ali bi bio siromašniji.

28.08.2005., nedjelja

O proslavi blgdana Uznesenja Marijina (Gospojine) u Uskoplju piše i Katolički tjednik: Uskoplje Blagdan Uznesenja Marijina u Uskoplju Na blagdan Marijina Uznesenja u Uskoplju se okupilo više od 3.000 hodočasnika, gostiju, najviše iz inozemstva, od onih koji su već rođeni tamo kao potomci davnih gastarbajtera, do izbjeglih tijekom i nakon posljednjeg rata. Unatoč hladnom i vjetrovitom vremenu, svi su strpljivo sudjelovali u Euharistiji i slušali propovijed fra Velimira Valjana, profesora na franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Uz sudjelovanje brojnih svećenika iz Bugojanskog dekanata s domaćinom fra Dominkom Batinićem, fra Velimir je naglasio potrebu suradništva, umjesto suparništva s Bogom. Ta dvojnost je česta i u odnosu prema bližnjima, a aktualna i među kršćanima jer često nedostaje solidarnosti. Nakon Mise su se igrala tradicionalna starinska kola te su mnogi u narodnim nošnjama pokazali onu: «Malo nas je, al' nas ima...» Još jedan vid modernog hodočašća demonstrirao je fra Mirko Majdandžić, gvardijan fojničkog samostana, koji je 15-ak motora predvodio na njihovu ´motočašću´ iz fojničkog kraja, preko vrleti Vranice, da bi tu došli naslijedivši djedove koji su istim stazama dolazili vjerojatno konjima. Župa je prije posljednjeg rata brojila 6.800 vjernika, a danas oko 4.900. Plod ljubavi prema rodnoj grudi je u potpunosti obnovljena župna crkva Uznesenja Marijina koja blista u središtu malog mjesta.

Herceg Bosna bolje rješenje od Federacije BiH Obljetnice Hrvatska republika Herceg-Bosna utemeljena u Grudama 28. kolovoza 1993. godine bila je, opće je mišljenje, jedini mogući odgovor bosanskohercegovačih Hrvata srpskoj agresiji i tek započetom ratu s Muslimanima - Bošnjacima. Desetljeće kasnije, od institucionalne slobode u vremenu Herceg-Bosne, Hrvati su danas građani drugoga reda u oba entiteta u kojima im vlast kroje većinski Srbi, odnosno Muslimani - Bošnjaci. O dvanaestoj obljetnici osnutka HR Herceg-Bosne piše i Večernji list, čiji novinar konstatira da je Herceg Bosna po svemu sudeći bila bolje rješenje za Hrvate od Federacije BiH. Jedan od sugovornika, Vladimir Šoljić , bivši ministar obrane Herceg Bosne, rekao je: Kada se radi o obilježavanju nekog značajnog datuma valja se upitati ima li za to valjanog razloga. Odgovor na pitanje i značenje HZ HB nakon izbijanja rata dalo je vrijeme. Tamo gdje nije bilo vlasti i utjecaja Hrvatske zajednice a zatim i Hrvatske republike HB, danas gotovo da nema Hrvata. U vrijeme rata oni su poubijani i prognani, a poslije rata se uglavnom nisu vratili. Koji je bio drugi izbor za Hrvate i narod? Iscrpnije...

27.08.2005., subota

Crtica Amblemi uskopaljskih postrojba HVO-a u katalozima Militaria Barcelone Amblemi Alpha force- a i Satnije Pavo Posavac Čiča prodaju se po 12 EUR Kolekcionarstvo ne poznaje granice, gotovo da se ne može zamisliti niti jedan predmet iz svakodnevnoga života kojega netko na svijetu ne skuplja. Salvete, telefonske kartice, razglednice, stari (ali i novi) novac, markice, automobili.... sve može biti i sve jest predmet skupljanja. Kolekcionarstvo je, dakako, davno prestalo biti tek hobi grupice zanesenjaka. To je danas posao u kojemu se vrte velike sume novca, a tome u prilog govori i činjenica postojanja velikog broja agencija i tvrtki koje se bave otkupom i prodajom predmeta kolekcionarstva. Jednu takvu kuću, koja trguje isključivo predmetima vojnoga porijekla (amblemi, kacige, odore, dokumenti...) možete naći na adresi http://www.militariabcn.com/. Ova kuća mi se čini interesantnom jer se među više od četiri tisuće vojnih predmeta u njenim katalozima nalaze i neki predmeti porijeklom iz Uskoplja. Naime, amblemi uskopaljskih postrojbi HVO-a Alpha force i Satnije Pavo Posavac Čiča procijenjeni su u katalogu Militarie Barcelona na 12 EUR-a, kao i većina drugih amblema HV-a i HVO-a. Lijepo je znati da je vojno znakovlje naših postrojba stiglo čak i do Barcelone, a moglo bi biti i korisno, barem za onoga koga ova kratka crtica potakne da se i sam počne baviti trgovinom kolekcionarskim predmetima. Barem onim vojnoga porijekla. Takvih nam, na žalost, ne manjka.

26.08.2005., petak

Od suradnje do sukoba Dogodilo se na današnji dan Događaj koji je obilježio 26. kolovoza ratne 1992. godine na području Uskoplja svakako je konačni izlazak manjeg broja pripadnika Teritorijalne obrane (točnije 19 vojnika) na prvu crtu obrane u području Jazvenika, za koju su, prema dogovoru s bugojanskim HVO-om i TO-om, odgovornost preuzele snage uskopaljskog HVO-a i TO-a, još u srpnju 1992. No, više od mjesec dana na rečenoj crti obrane Skrte – Jazvenik nalazili su se samo pripadnici HVO-a, dok su zapovjednici TO-a iznalazili uvijek nove razloge kako svoje vojnike ne bi uputili na ove položaje. I 19 vojnika svakako je tek simboličan broj, ali je svejedno njihov izlazak na prvu crtu s odobravanjem primljen od pripadnika HVO-a. Srpski zrakoplovi tijekom cijeloga dana nadlijetali su područje općine Uskoplje, ali, srećom, nisu zabilježena nikakva bojna djelovanja.. Privedena je kraju prva faza istrage oko ubojstva Rafaela Žilića, koje se dogodilo u Bistričkoj Rici. Mada se iz zapovjedništva Teritorijalne obrane dugo tvrdilo da oni ne posjeduju nikakve informacije u svezi njegova ubojstva, Žilićev automobil marke “Golf” svo vrijeme od njegova ubojstva koristio je Štab Teritorijalne obrane G. Vakuf. 26. kolovoza 1992. automobil je vraćen obitelji pokojnoga Žilića. Ovakvi i slični događaji iz 1992. godine kao da su najavili žestoke okršaje dojučerašnjih saveznika niti punu godinu dana kasnije. Tako je i današnji dan, 26. kolovoza 1993. godine, uostalom kao i gotovo svi dani 1993. godine, na području Uskoplja protjecao u znaku žestokih okršaja HVO-a i muslimanskih snaga. Oko 19.30 sati muslimanske snage izvršile su jak pješački napad na crte obrane HVO-a na Crnom Vrhu, a sat kasnije, u 20.30, još jedan u nizu žestokih napada na crte obrane oko sela Galičice. Nakon dugotrajnih topničko-pješačkih okršaja napadi su uspješno odbijeni, te nije bilo nikakvih pomjeranja crta obrane. Također, tijekom večeri i u samom gradu vođeni su jaki topničko-pješački okršaji pripadnika HVO-a i muslimanskih snaga. Od događaja za 26. kolovoza 1993. godine bilježi se još i sastanak članova Općinskog odbora HDZ-a, HVO-a Uskoplja, zapovjedništva Brigade dr-a Ante Starčevića i zapovjednika samostalnih postrojba. Raspravljalo se, kako je rečeno, o "položaju hrvatskog naroda i Uskoplja u HRHB i BiH". Novo u rubrici "Preporučujemo s drugih stranica": Propovjed pape Benedikta XVI. na zaključnom misnom slavlju XX. svjetskog dana mladih u Koelnu, u nedjelju, 21. kolovoza 2005. (Na preporuku T. Ćurića iz Zadra)

25.08.2005., četvrtak

Za opstanak hrvatske škole Nejasno stanje u školstvu, te najava administrativnog objedinjavanja "dviju škola pod istim krovom" rezultiralo je strahom roditelja u više, osobito srednjobosanskih, gradova, pa i u Uskoplju, da će pravo njihove djece da slušaju nastavu na materinjem jeziku biti jednostavno ukinuto. Taj strah potaknuo je roditelje bugojanske djece na potpisivanje peticije protiv ukidanja Prve osnovne škole Jaklić, o čemu piše današnji Večernjak: Nejasno stanje u školstvu te strah (koji je dodatno pojačan nedavnom smjenom srednjobosanskom ministra obrazovanja Nikole Lovrinovića od strane visokog predstavnika u BiH Paddya Ashdowna), da će se administrativnim objedinjavanjem "dvije škole pod istim krovom", ugasiti Prva osnovna škola Jaklić u Bugojnu, inače jedina školska ustanova na području te općine u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, potaknuli su roditelje hrvatske djece da ovih dana ponovno pokrenu potpisivanje peticije za opstanak hrvatskog školstva i ostvarenje ustavnog prava na školovanje na materinskom jeziku u toj općini. Peticiju je organiziralo Roditeljsko vijeće učenika Prve osnovne škole, a prikupljeni potpisi (dosad je peticiju potpisalo više od dvije tisuće roditelja) bit će poslani na adrese domaćih i međunarodnih dužnosnika u našoj zemlji koji odlučuju o pitanjima školstva. "Ako nam ugase Prvu osnovnu školu svi mi morat ćemo djecu slati u druge općine, a možda i ponovno seliti odavde", kaže Suzana Kasalo jedna od potpisnica peticije. "Upravo ova škola vratila je hrvatske obitelji s djecom u Bugojno i ne želim ni misliti što bi se moglo dogoditi ukoliko se ona ugasi", kazala nam je Helena Vujević čija djeca također pohađaju Prvu osnovnu školu Jaklić, a ona je u toj obrazovnoj ustanovi zaposlena kao nastavnica engleskog jezika. Iako se u javnosti spominje brojka od četiri i pol tisuće hrvatskih povratnika, podaci župnih ureda na području te općine govore da se u Bugojno vratilo više od polovice od u ratu protjeranih 15 tisuća Hrvata. Ostanak Prve osnovne škole Jaklić kao samostalnog pravnog subjekta koji, prema riječima ravnatelja te ustanove Zdenka Kovačevića ima i više od potrebnih uvjeta za to (dovoljan broj učenika 425, više od potrebnog broja odjela te kvalificiran nastavni kadar), hrvatski povratnici u Bugojno vide kao najvažniji preduvjet i njihova ostanka u tom gradu. Iako je Prva osnovna škola dio famoznog projekta "dvije škole pod istim krovom", hrvatski povratnici ne vide nikakav opravdan razlog za njezino gašenje. "Uopće mi nije jasno zašto baš ova škola nekomu smeta. U Bugojnu ima još šest Osnovnih škola. Sve su bošnjačke i jednonacionalne pa one nikomu ne smetaju", kaže ravnatelj Prve osnovne škole Jaklić Zdenko Kovačević. Iscrpnije...

24.08.2005., srijeda

Ukradeni Audi pronađen na Makljenu U današnjem policijskom izvješću navodi se da se jučer, 23.kolovoza 2005. godine, oko 04,00 sati, PS G. Vakuf - Uskoplje obratio Vehid H. iz mjesta Grnica, općina G. Vakuf - Uskoplje i prijavio da mu je u noći s 22. na 23. kolovoza 2005. godine, ispred obiteljske kuće ukradeno pmv marke “Audi A4” karavan, registarskih oznaka L 214 AP. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Bugojno. Operativnim radom na terenu, službenici krim. policije PU Bugojno su sa službenicima PU Konjic, na lokalitetu Makljena, općina Prozor-Rama pronašli navedeno vozilo. Istraga je u tijeku.

Uskopaljski folkloraši na Vinkovačkim jesenima Najava KUD Napredak iz Uskoplja nastupit će na jubilarnim 40. Vinkovačkim jesenima, koje će se, kako je najavljeno, održati od 16. do 18. rujna o.g.. Prema prijedlogu programa temeljnih priredbi na Jesenima, uskopaljski KUD nastupit će na svečanom mimohodu, zajedno s još 80 folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i dijaspore. Također, predviđeno je da uskopaljski folkloraši nastupe i na središnjem vinkovačkom trgu, Trgu bana J. Šokčevića, zajedno s još 24 folklorne skupine i to 18. rujna u 20.00 sati, nakon zatvaranja jubilarnih Vinkovačkih jeseni. Nastup naših folkloraša, kojega svakako valja pozdraviti, još jedan je razlog da i mnogi Uskopljani, osobito ljubitelji narodnog stvaralaštva, i ove godine posjete ovu cijenjenu smotru folklora.

23.08.2005., utorak

Ugovor Ugarske i Osmanlijskog carstva Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 23. kolovoza daleke 1503. godine potpisan je ugovor između Ugarske i Osmanlijskoga carstva, po čijim odredbama su u rukama Osmanlija, između ostaloga, ostale i uskopaljske utvrde Susid, Vesela Straža, Biograd i cijelo Uskoplje, koje su nešto ranije zauzeli. Ovim ugovorom Uskoplje je, dakle, i formalno prepušteno Osmanlijama...

22.08.2005., ponedjeljak

Povelja kralja Stjepana Tomaša Dogodilo se na današnji dan Sredinom 15. stoljeća na području Uskoplja žestoko su se prelamali interesi hercega Stjepana Vukčića Kosače, nasljednika, 1435. godine, preminuloga Sandalja Hranića Kosače, i kralja Stjepana Tomaša (1443. –1461.) koji je upravo na današnji dan, 22. kolovoza 1446. godine izdao povelju iz koje je razvidno da je upravo on bio gospodarom dijela Uskoplja. U ovoj povelji koju je Tomaš izdao braći Dragišićima, naime, spominje se i «selo Gmići u Uskoplu s pravimi medmi»...

Uskopljani su taoci političke krize Trenutnom političkom situacijom u Uskoplju i nefunkcioniranjem općinskih struktura vlasti bavi se u jučerašnjem Večernjem listu Uskopljanima dobro poznata novinarka Vesna Leto. Brak iz interesa koji je sklopljen uz kumstvo OHR između dvije odvojene administracije općine Uskoplje - Gornji Vakuf doživio je veliki krah. Taoci su političke krize stanovnici te općine koji deset mjeseci čekaju izglasavanje proračuna. Kulminacija je ostavka načelnika Vahida Bušatlića, a prijevremeni izbori održat će se u listopadu, piše Leto, te, uz nekoliko lapsusa, nastavlja: Sporazum iz 2001. Hrvatima je značio pravo da imaju općinu u kojoj je moguća rotacija na razini načelnika i zamjenika općine te predsjednika i dopredsjednika Općinskog vijeća i konsenzus. Zakonom o izravnom izboru načelnika na to mjesto nikad ne bi bio izabran Hrvat. Nerealno je očekivati da se u omjeru 43 posto Hrvata u odnosu na 53 posto Bošnjaka izabere Hrvat. Ugradnjom pozicija zamjenika načelnika ili tajnika općine u novi sporazum Hrvati žele zaštiti svoja prava te imati određena ovlaštenja u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Predsjednik općinskog odbora HDZ-a Uskoplje - Gornji Vakuf Zrinko Tokić kazao je da su pojačane aktivnosti kako bi se pokušala riješiti neka otvorena pitanja što se donose dvotrećinskom većinom kao što su: statut općine, poslovnik o radu, proračun, strategija razvitka. - Bit problema je u preglasavanju. Vrlo lako se može dogoditi da netko ulici pokraj crkve Blaženog Uznesenja Djevice Marije nazove Ulica Alije Izetbegovića. Upitni izbori Nikada nećemo pristati na koncept građanske države kakav traže Bošnjaci, a ne države triju naroda koji su Ustavom ravnopravni. Kao konstitutivni narod možemo utjecati na bitne životne odluke koje se donose u interesu oba naroda te općine - rekao je Tokić dodavši da zato hrvatski predstavnici nisu željeli podržati odluku o privremenom financiranju, niti općinski proračun. Razlog ostavke načelnika Bušatlić je dobro poznat - čelnici njegove stranke kazali su mu da će imati svu vlast u općini i da sporazum od 2001. neće biti prepreka. Međutim, u radu se odista nije osjetila njegova samovolja. Ostavio ga je SDA, što potvrđuje da se ta stranka tek aktivirala, u rješavanju političke krize kada je on podnio ostavku - smatra Tokić i dodaje kako je izrađen novim sporazum kojemu je svrha riješiti političku krizu u općini, stvoriti pretpostavke da se načelnik koji će biti izabran u prijevremenim izborima 15. listopada može uvesti u posao. - U protivnom ako taj sporazum ne bude napravljen, novi će načelnik biti u istoj poziciji kao njegov prethodnik. U tom slučaju upitno je i osiguravanje novca za potrebe izbornog povjerenstva. Za nove prijevremene izbore potrebno je 54.000 KM. Bez prihvaćanja proračuna općine neće biti osiguran ni novac. Premijer Vlade Hercegbosanske županije otvoreno je kazao da neće izdvojiti niti jednu marku za prijevremene izbore u Uskoplju - ističe Zrinko Tokić.

18.08.2005., četvrtak

Još jedna krađa automobila I današnje policijsko izvješće bilježi još jednu krađu automobila koja se dogodila na području naše općine. Naime, jučer je prijavljeno u Policijsku stanicu G. Vakuf-Uskoplje da je u noći sa 16. na 17. kolovoza, u selu Ždrimci ukradeno putničko motorno vozilo marke “Mercedes”, registarskih oznaka L-1344-K, vlasništvo Blažena K. iz, kako to stoji u policijskom izvješću, G. Vakufa -Uskoplja. Očevid su obavili djelatnici OKP PU Bugojno, istraga je, naravno, u tijeku.

17.08.2005., srijeda

16.08.2005., utorak

Termoelektrana u Gračanici O gradnji termoelektrane Bugojno uz rudnik Gračanica na granici naše i bugojanske općine već se dugo govori, a danas su konačno, kako prenosi eni news, predsjednik Vlade naše Županije S. Selman i direktor Rudarskog instituta R. Pirić potpisali Ugovor o izradi studije izvodljivosti projekta TE Bugojno s restrukturiranjem Rudnika Gračanica. Vrijednost Ugovora je 227.000 KM, a financirali su ga Vlada naše županije, Zavod za zapošljavanje, općina Bugojno, te Rudnik Gračanica. Za izradu Studije izvodljivosti i gradnju TE Bugojno postoji veliki interes i domaćih i stranih ulagača. Neki su nudili financiranje Studije izvodljivosati. Mi smo se odlučili da studiji financira Vlada, Zavod za zapošljavanje, općina Bugojno i Rudnik ‘’Gračanica’’. Ukoliko Studija pokaže opravdanost ulaganja Vlada će dodjeliti Koncesija napovoljnijem ponuđaču. – kazao je ministar Barišić, a predsjednik Selman je dodao: Očekujem da će studija biti završena na vrijeme i da će pokazati opravdanost ulaganja u gradnju Termoelektrane ‘’Bugojno’’. Gradnja TE Bugojno otvorit će nove perspektive i nova radna mjesta.

15.08.2005., ponedjeljak

Mogući problemi u radu bloga Iz blog.hr stigla je obavijest da će se u nekoliko sljedećih dana vršiti određene promjene u radu baze podataka, pa će, zbog toga, biti moguća nestabilnost u radu bloga, a osobito se mogu pojaviti problemi s prikazom komentara. Svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr unaprijed se ispričavamo zbog eventualnih problema koji bi mogli nastati u radu bloga i komentiranju postova.

14.08.2005., nedjelja

Registracija oružja Nezakonito posjedovanje oružja veliki je problem kojega institucije vlasti nastoje riješiti, između ostaloga, i izmjenama odgovarajućih Zakona kojima se omogućava legalizacija takvoga oružja. Na posljednje izmjene Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva upozorava i Policija u svom priopćenju za javnost u kojemu poziva sve građane koji imaju neprijavljeno oružje da iskoriste mogućnosti koju im pružaju ove izmjene. Evo priopćenja u cijelosti: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva (“SNSBK” broj 8/05) izmjenjen je u potpunosti članak 67. Zakona. Ovom izmjenom omogućuje se registracija oružja bez porijekla u vremenskom periodu od godinu dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona. Cilj izmjene i dopuna Zakona je omogućavanje registracije oružja koje se drži bez oružnog lista za držanje i nošenje oružja, a koje se po ovom Zakonu može držati i nositi. Sve osobe koje drže oružje koje se po ovom Zakonu može registrirati, a za koje ne mogu dokazati porijeklo mogu, pozivajući se na članak 67. Zakona, podnijeti policijskoj stanici prema mjestu prebivališta, zahtjev za registraciju takvog oružja. Uz zahtjev za registraciju prilaže se i oružje koje se želi registrirati. Osoba koja registrira predmetno oružje dužna je priložiti i dokaze da ispunjava propisane uvjete za držanje i nošenje oružja (članak 20. Zakona). Za predano oružje izdaje se potvrda, a oružje se čuva u policijskoj stanici do okončanja postupka. Ukoliko osoba ispunjava uvjete propisane Zakonom, a za predmetnim oružjem se ne traga, donosi se Rješenje kojim se odobrava registracija oružja. Ukoliko osoba ne ispunjava uvjete propisane Zakonom ili ukoliko je za oružjem već raspisana potraga, donosi se Rješenje kojim se odbija zahtjev za registraciju oružja, a predmetno oružje oduzima se bez naknade u skladu sa člankom 49. Zakona. Protiv osoba od kojih se oduzima oružje neće se voditi prekršajni postupak, tj, neće se sankcionirati zbog posjedovanja takvog oružja. Osobama kojima se odobri registracija oružja po članku 67. Zakona, izdaje se oružni list za držanje i nošenje oružja. U oružni list u rubriku “BILJEŠKE” upisuje se klauzula “Zabrana otuđenja oružja u roku od 3 godine”. Ukoliko se za predmetno oružje pronađe vlasnik u roku od 3 godine od dana izdavanja oružnog lista, donosi se Rješenje kojim se predmetno oružje oduzima bez naknade i vraća dokazanom vlasniku. Nakon proteka tri godine neće se pokretati postupak za oduzimanje oružja bez obzira na eventualno dokazivanje vlasništva nad oružjem. Protiv osoba koja registriraju oružje bez porijekla neće se voditi prekršajni postupak. Za sve dodatne informacije zainteresirani građani mogu se obratiti referentima za oružje u policijskim stanicama koji će im dati detaljne upute u svezi s primjenom članka 67. Zakona, kojim se omogućava izneseni način registracije oružja.

13.08.2005., subota

11.08.2005., četvrtak

Darovnica Tvrtka I. Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 11. kolovoza daleke 1366. godine kralj Stjepan Tvrtko I. Kotromanić izdao je Vukcu Hrvatiniću darovnicu u kojoj se spominje Krtova jela kao granično područje između župa Plive i Uskoplja. Inače, od samoga početka vladavine bana/kralja Stjepana Tvrtka I. Kotromanića (1353. - 1377./1395.) Uskoplje je bilo pod njegovom vlašću. Nakon Tvrtkove smrti vlast bosanskih kraljeva naglo slabi, pa se njihovi posjedi stalno smanjuju. Prvih dvadesetak godina 15. st. tek je nekoliko župa između gornjih tokova Vrbasa i Bosne bilo pod njihovom vlašću. Među njima je bilo i Uskoplje, u kojemu su kraljevi rado boravili... (Škegro)

08.08.2005., ponedjeljak

Krađe automobila na Trnovači i u Vilić Polju Policijsko izvješće ponovo bilježi krađu automobila... -Dana 8.8.2005. godine, prijavljeno je PS G. Vakuf/Uskoplje, da je u noći 7/8.8.2005. godine, u mjestu Trnovača, općina G. Vakuf/Uskoplje ukradeno pmv marke “Passat”, registarskih oznaka RE-3-CDF, vlasništvo Josipa R. iz G. Vakufa/Uskoplja. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Bugojno. Istraga je u tijeku. -Dana 8.8.2005. godine, prijavljeno je PS G. Vakuf/Uskoplje, da je u noći 7/8.8.2005. godine, u mjestu Vilić Polje, općina G. Vakuf/Uskoplje ukradeno pmv marke “Golf”, registarskih oznaka KA-DB-321, vlasništvo Danijele B. iz G. Vakufa/Uskoplja. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Travnik. Istraga je u tijeku.

07.08.2005., nedjelja

Uskoplje u Konavlima Prijedlog Ako se u ovo vrijeme godišnjih odmora slučajno nađete na samome jugu Hrvatske, u Konavlima, predlažemo vam da svakako posjetite malo, desetak minuta vožnje (6,5 km) od Cavtata udaljeno mjesto, koje s našim gradom dijeli isto ime: Uskoplje. Ovo konavosko Uskoplje nalazi se na gornjobandskoj cesti i ima tek stotinjak stanovnika, te ga turistički prospekti predstavljaju kao izvrsno mjesto za miran odmor, a posjećuju ga, kao i cijeli gornjobandski kraj, i pravi ljubitelji vina, osobito crnih. Također, smatramo da bi osim ovakvih, pojedinačnih posjeta bilo lijepo da se recimo, neka folklorna skupina iz konavoskog Uskoplja pojavi na našim Uskopaljskim jesenima (sjetimo se samo Linđe i njemu sličnih plesova, Potkola i Poskočice) ili, pak, da uskopaljski moto klub Jastrebovi na nekoj od idućih utrka koje će organizirati ugosti i moto klub Prikaze iz konavoskog Uskoplja. Ovo su samo prijedlozi o kojima, vjerujemo, vrijedi razmisliti. Jer, ne zaboravimo: ime je znak!

04.08.2005., četvrtak

Uskoplje gori Dogodilo se na današnji dan 4. kolovoza 1993. godine bio je u Uskoplju iznimno "vatren" dan. Muslimanske snage silovito su napadale crte obrane HVO-a u samome gradu, te u području Releja – Glavice, donjem dijelu sela Bistrice, te Galičici i Mošćanima. Uskoplje je doslovno gorjelo. Žestoki topničko-pješački napadi na Galičicu i Mošćane uspješno su odbijeni. Povraćeni su i položaji HVO-a u gradu s kojih su se branitelji bili prisiljeni povući, a u području sela Bistrice snage HVO-a ostvarile su i određene pomake u svoju korist. Zabilježeno je i veoma jako djelovanje muslimanskog topništva po civilnim ciljevima na cijelom području uskopaljske općine, a osobito intenzivno bilo je djelovanje muslimanskih snajperista, pa je kretanje cijelim područjem izuzetno otežano, odnosno moguće samo noću.

03.08.2005., srijeda

Provala u garažu 3. kolovoza 2005. godine, oko 13,40 sati, PS G. Vakuf/Uskoplje obratio se Ahmet K. iz G. Vakufa-Uskoplja i prijavio da mu je u noći s 2. na 3. kolovoza 2005. godine počinjena krađa provaljivanjem u garažu, koja se nalazi mjestu Karamustafići. Tom prigodom je ukradeno: motorna pila marke “Huskvarna”, motor za zalijevanje, marke “Tomos”, električna bušilica i dvije brusilice marke “Bosh”. Očevid je obavio istražitelj PS G. Vakuf-Uskoplje, a policija u svom izvješću još nadodaje da je istraga u tijeku.

02.08.2005., utorak

Ukraden golf Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 2.8.2005. godine, prijavljeno je PS Gornji Vakuf/Uskoplje, da je u noći 1/2.8.2005. godine, u mjestu Dobrošin, općina Gornji Vakuf/Uskoplje ukradeno pmv marke “Golf-4”, registarskih oznaka DJ-297-T, vlasništvo Milenka Š., iz Đakova, R. Hrvatska. Očevid su obavili djelatnici OKP PU Bugojno. Istraga je u tijeku.

01.08.2005., ponedjeljak

International enduro cup "Kreševo 2005." U organizaciji AMK Kreševo i Jutro d.o.o. iz Kreševa 23. i 24. srpnja o.g. na stazi Gajice kod kreševa održane su dvije utrke za natjecanje IEC, PH i PBiH u Enduru "Kreševo 2005.". Na ovim utrkama sudjelovali su i članovi MK Jastrebovi iz Uskoplja, koji su u ekipnoj konkurenciji u ukupnom poretku (oba dana) zauzeli 5. mjesto od ukupno 9 ekipa. U pojedinačnoj konkurenciji zapažen nastup imao je član MK Jastrebovi Christian Huber, koji je u klasi Turist na motoru KTM zauzeo vrlo dobro 4. mjesto. Više pogledajte ovdje i ovdje...

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).