Marketing
Za prikrivanje informacija o sudbini nestalih i do 5 godina zatvora
Još o nestalim bugojanskim Hrvatima
Nasilno odvođenje ratnih zarobljenika jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, izjavila je na jučerašnjoj svečanosti u povodu osnivanja Instituta za nestale osobe BiH voditeljica Misije Međunarodne komisije za nestale osobe Kathryne Bomberger.Ona je pozvala sve okupljene da se jučer, na Međunarodni dan nestalih osoba, barem na trenutak zamisle nad sudbinom nestalih u BiH i onomu što njihove obitelji proživljavaju. Jučerašnje osnivanje Instituta za nestale osobe na razini BiH bez sumnje je kod članova obitelji nestalih u BiH, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, probudilo nadu da će konačno doći do saznanja o sudbini svojih najmilijih, piše Ana Drmač u Večernjem listu.
Hrvati u BiH još tragaju za 1328 nestalih osoba, potvrđeno nam je u Federalnoj komisiji za traženje nestalih, koja se osnivanjem državnog Instituta gasi. Kada je o bh Hrvatima i njihovim nestalima riječ, jedna od najvećih misterija svakako je odvođenje i nestanak 20 osoba iz "bugojanske skupine". Riječ je o zarobljenicima bošnjačkih logora kojima se nakon odvođenja s nekoliko različitih lokacija gubi svaki trag.
Podaci koje smo dobili u Koordinaciji hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata koja djeluje u Bugojnu, govore da je na području te općine tijekom rata postojalo 11 bošnjačkih logora. Uz njih, zarobljeni Hrvati zatvarani su i u razne garaže te se konačan broj lokacija koje su u ratu služile kao logori ne može potpuno precizirati. Gotovo dvije tisuće osoba hrvatske nacionalnosti prošlo je kroz bošnjačke logore u Bugojnu, a najzloglasniji su bili Stadion (imao je 550 zatvorenika, a 294 su u tome logoru proveli punih osam mjeseci), Salon namještaja, BH banka i Gimnazija.
Mnogi od zarobljenika bugojanskih logora nisu preživjeli zlostavljanja, no najteže je onima koji više od 12 godina neuspješno pokušavaju doznati istinu o 20 iz logora odvedenih zatočenih Hrvata, naglašavaju članovi bugojanskih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Njih 11 iz spomenute skupine registrirao je i Međunarodni Crveni križ. No, ni ta činjenica nije pomogla obiteljima nestalih da dođu do istine.
Podaci i saznanja do kojih je dolazila Federalna komisija za nestale nisu doveli do grobnica s tijelima nestalih. Davanje lažnih i skrivanje istinitih podataka o lokalitetima koji kriju tijela nestalih osoba odnedavno se tretira kao kazneno za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju i do pet godina.
Bugojanski Hrvati, koji uz 20 iz "bugojanske skupine" tragaju za još 16 nestalih, nadaju se kako će im spomenuta izmjena zakonske regulative, uz osnivanje Instituta za nestale osobe BiH, pomoći da konačno dostojno pokopaju svoje najmilije. Pronalazak njihovih posmrtnih ostataka jedan je od preduvjeta i za konačno sudsko procesuiranje odgovornih za taj zločin.
(Izvor: Večernji list)
Post je objavljen 31.08.2005. u 08:00 sati.