uskoplje

31.07.2005., nedjelja

29.07.2005., petak

28.07.2005., četvrtak

Legalizacija pljačke? Svi građani kojima je u dugom razdoblju od 1945. do 2005. godine oduzeta imovina, odlukom Vijeća ministara trebaju prijaviti tu oduzetu imovinu najkasnije do 10. kolovoza ove godine Na www.hic.hr danas su donijeli jednu kratku, ali, kako kažu, veoma važnu vijest koja se tiče brojnih građana BiH, pa tako i Uskopljana. Naime, na internetskoj stranici Vijeća ministara BiH objavljen je Obrazac za prijavu oduzete imovine u razdoblju od 1. siječnja 1945. do 3. ožujka ove godine . Kako je priopćeno iz Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH, popunjeni obrazac treba dostaviti na adresu Komisije za restituciju, a rok za dostavljanje obrazaca je 10. kolovoz ove godine. Dakle, za imovinu koja je oduzimana u dugom razdoblju od 60 godina građani moraju podnijeti prijavu u roku od samo desetak dana i to još u vrijeme godišnjih odmora, kada mnogi od onih na koje se ovaj poziv odnosi nisu kod svojih kuća. Zbog toga se u HIC-u s pravom pitaju je li riječ šali ili o podvali o izuzetno ozbiljnom pitanju, budući da ovako kratak rok ne znači ništa drugo doli najobičniju legalizaciju pljačke.

27.07.2005., srijeda

Muratspahić: sve je to smišljena igra Direktor Gradske knjižnice u Bugojnu Ismet Muratspahić demantirao je pisanje nekih medija da su u ovoj knjižnici sa polica povučene knjige srpskih i hrvatskih autora i da se one prodaju u bescjenje. Muratspahić je pozvao sve one koji žele da dođu u Gradsku knjižnice i da se sami uvjere u činjenično stanje. "Sve je ovo smišljena igra, koja ima političku pozadinu", kazao je Muratspahić, koji je dodao da se Gradska knjižnica ponosi svojom multikulturalnošću, jer su među 21.000 knjiga u velikom broju zastupljena i djela hrvatskih i srpskih autora. - 28.7.05. 10.00: Još jedan demanti: U smeće mogu samo nevraćeni naslovi U Gradskoj biblioteci već odavno nedostaje više od 3.000 knjiga jer ih čitatelji nisu vratili. Jedan broj ih je nestao još u vrijeme rata, kada je biblioteka bila granatirana od strane HVO-a. Jedino te knjige eventualno su se mogle naći, iz tko zna kojih razloga, u kontejnerima ili u uličnoj prodaji - kaže Vahid Duraković...

"Bugojanski crveni kmeri" Još o bugojanskom knjižnom skandalu Gradska knjižnica u Bugojnu obnovu knjižnog fonda provela je puneći kontejner, piše Zvonimir Ćilić u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji o vandalskom činu odgovornih osoba bugojanske knjižnice o kojemu je na ovome blogu već bilo riječi. Članak prenosimo u cijelosti: Koliko vrijedi knjiga? Naravno, prije svega, zavisi od autora, sadržaja, tematike, sklonosti kupca...! ali ti elementi, čini se, ne vrijede u Bugojnu. Jer, kako stvari stoje, kako smo doznali od Bugojanaca, koji žele biti anonimni (treba li objašnjavati zašto), knjige autora hrvatske i srpske nacionalnosti, knjige pisane na hrvatskom ili srpskom jeziku, na ekavici, ćiriličnim pismom..., imaju vrijednost otpada i završavaju u bogojanskim kontejnerima za smeće. Naime, kako smo doznali od nekolicine Bugojanaca hrvatske nacionalnosti, Gradska knjižnica u Bugojnu, posredstvom Federalnog ministarstva znanosti, dobila je donaciju za uređenje prostora i za obnovu knjižnoga fonda. Obnova i adaptacija su u tijeku, a u tijeku je i "sređivanje" književnog fonda. I ocijenjeno je kako znatan broj knjiga ne zadovoljava zacrtane kriterije (valjda nisu pisane na novoutemeljenom bosanskom jeziku), ne vrijede prostora koji zauzimaju i završile su u kontejnerima. No, bugojanski dječaci i djevojčice, te brojni Bugojanci koji svoj kruh nasušni svakodnevno traže po kontejnerima, brzo su se snašli i u petak i subotu, prije nego što su knjige skupa s drugim otpadom završile na bugojanskom smetištu, pokupili su ih iz kontejnera i krenuli u prodaju. A samo u jednom kontejneru, onom kod kulturno-sportskog centra, kako tvrdi naš izvor, bilo je više od pet stotina bačenih knjiga. Knjiga u prodaji (recimo Povijest Hrvata I.) košta jednu ili ako se posreći dvije konvertibilne marke. Na sreću, kupaca ima, jer znatan broj od predratnih šesnaest tisuća Hrvata se vratio (mislili su) u svoje Bugojno, a nisu rijetki ni kupci bošnjačke nacionalnosti koji knjigu cijene po sadržaju i kvaliteti, po imenu i prezimenu, a ne po nacionalnosti autora ili jeziku i pismu na kojemu je pisana. I zahvaljujući spomenutoj djeci i sretnim (bar ta dva dana) bugojanskim siromasima, znatan broj knjiga je spašen i mjesta će naći u privatnim, kad već za njih mjesta nema u Gradskoj knjižnici. A naziv Gradska (knjižnica) podrazumijeva pripadanje svim građanima bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Na žalost, čini se, da to nije slučaj i u Bugojnu. No, treba reći, da zahvaljujući sretnim okolnostima, bugojanskim mališanima i pretraživačima kontejnera, znatan broj knjiga neće doživjeti sudbinu kao u Kambodži 1975. godine kada je vlast Crvenih Kmera, na čelu sa diktatorom Pol Potom proglasili nultu godinu, i uz mnoga druga zla, spalili sve knjige i krenuli, od početka, u povijest. Od 1993. godine, kao paradigma Pol Potu, krenuo je i dugo vremena u Bugojnu svemoćni Dževad Mlaćo, a evo njegovih "crveni kmeri", ne spaljuju ali u kontejnere bacaju knjige koje nisu na bosanskom jeziku i tako daju svoj doprinos povijesti koja je, eto, i u Bugojnu odnedavno počela.

Dopunski izbori za načelnika Dopunski izbori u Bijeljini, G. Vakufu - Uskoplju i Istočnom Drvaru Izborna komisija BiH na narednoj sjednici, koja treba biti održana 9. ili 11. kolovoza, donijet će odluku o raspisivanju dopunskih izbora u tri bh. općine - Bijeljini, G. Vakufu - Uskoplju i Istočnom Drvaru, piše "Dnevni avaz". Izabrani načelnik Bijeljine Branko Stević krajem lipnja je preminuo i zakonski njegovu funkciju može kratko obavljati zamjenik, tako da će u roku od 60 dana nakon što IKBiH donese odluku ova općina održati nove izbore za načelnika. U G. Vakufu - Uskoplju situacija je drukčija. Dojučerašnji prvi čovjek ove općine Vahid Bušatlić , kako smo već pisali na ovome blogu, podnio je neopozivu ostavku i do novih izbora lokalnu vlast predstavljaju Fuad Šišić i Anto Alvir iz općinskih službi za povratak i obnovu, odnosno gospodarstvo i financije. Najzanimljivija situacija je u Istočnom Drvaru, općini koja ima 103 registrirana birača. Prilikom izjašnjavanja stanovnika ove, jedne od najmanjih općina u RS, zahtijevan je opoziv načelnika Ognjena Marčete te će i oni dobiti nove izbore. Kako ističu u IKBiH, pripreme za nove izbore su u toku.

26.07.2005., utorak

Skandalozno: Iz bugojanske knjižnice izbačene knjige hrvatskih i srpskih autora Iako bi vijest o izbacivanju hrvatskih i srpskih knjiga iz bugojanske knjižnice po pravilu na ovome blogu trebala biti objavljena tek kao link u rubrici Preporučujemo s drugih stranica, monstruozunost i vandalstvo ovoga čina, koje je, baš kao i nedavno uništenje staroga grada Vesela Straža, obavijeno posvemašnjom šutnjom i općinskih struktura vlasti, ali i tzv nezavisnih intelektualaca, primorava nas da ga objavimo u cijelosti i da i na taj način prosvjedujemo protiv učestalih anticivilizacijskih postupaka bugojanskih moćnika. Cijeli članak objavljen u današnjem Večernjem listu: Bugojanska gradska knjižnica sa svojih je polica izbacila knjige hrvatskih i srpskih autora. Knjige o hrvatskoj i srpskoj povijesti i kulturi na ulicama Bugojna prodavane su u bescjenje. Hrvatski povratnici u Bugojno pitaju se što nakon toga mogu očekivati kad je u pitanju status Hrvatske osnovne škole u Bugojnu. Gradska knjižnica, koja djeluje u sklopu Kulturno-sportskog centra u Bugojnu, nedavno je posredstvom federalnog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta dobila vrijednu donaciju knjiga. Jedna od rijetkih knjižnica koje u ratu nisu stradale imala je tako priliku obogatiti knjižni fond i ponuditi ljubiteljima pisane riječi nove naslove. Umjesto toga, u Gradskoj knjižnici odlučili su ostati na istom broju knjiga. Nove knjige našle su mjesto na policama, dok su knjige srpskih i hrvatskih autora jednostavno izbačene na ulicu. Otkrili su to sasvim slučajno hrvatski povratnici u Bugojno kojima su knjige o hrvatskoj povijesti i kulturi te naslovi s potpisom srpskih autora prodavani za marku, dvije ili pet KM, ovisno o "dobavljačima". Riječ je uglavnom o uličnim prodavačima knjiga koji su "pospremanje" Gradske knjižnice iskoristili da nešto zarade jer su, posvjedočili su nam neki od povratnika u Bugojno, do knjiga došli vrlo lako. Bilo ih je po kontejnerima i na ulici te ih je jednostavno trebalo uzeti i prodati. Da je doista riječ o knjigama iz bugojanske gradske knjižnice potvrđuje pečat te ustanove koji se nalazi na svakoj od prodavanih knjiga. Hrvatski povratnici u taj grad takav postupak djelatnika Gradske knjižnice, kažu, doživljavaju kao još jedan smišljen pokušaj SDA, njezina ratnog čelnika Đevada Mlaće i njegovih istomišljenika, koji iz pozadine još uvijek vladaju Bugojnom, da ih se obeshrabri u nastojanju da ostanu u svojim domovima, a možda i pripremi za ukidanje jedine Osnovne škole koja radi po hrvatskom planu i programu u Bugojnu. Hrvatski politički predstavnici u Bugojnu, nakon smjene srednjobosanskog ministra obrazovanja Nikole Lovrinovića, vide to kao realnu opasnost. Škola je počela raditi u župnom uredu u Bugojnu, da bi joj tek nakon nekoliko godina i bezbroj pregovora s općinskim vlastima bio ustupljen prostor u jednoj od osnovnih škola, tako da je danas pod istim krovom s bošnjačkom pohađaju djeca hrvatskih povratnika u Bugojno. Jedina je Hrvatska osnovna škola u Bugojnu, dakle, dio projekta "dvije škole pod istim krovom" koji je visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown naveo kao glavni razlog svoje odluke o smjeni ministra Lovrinovića. Činjenica da Gradska knjižnica u Bugojnu, koja bi trebala biti na usluzi svim Bugojancima bez obzira na vjeru i naciju, ne računa više na knjige srpskih i hrvatskih autora, a od kojih su neke doista rijetke i stare, dodatan je razlog za zabrinutost za sudbinu Hrvata i Srba koji su se vratili ili se namjeravaju vraćati u Bugojno. Na razne oblike kršenja njihovih prava međunarodni predstavnici, međutim, uglavnom šute

Krpelji! Uskopaljski liječnici preventivno preporučuju oprez i korištenje raznih sredstava za zaštitu od insekta Zdravstvene tegobe izazvane velikim vrućinama nisu jedini problem s kojim se zadnjih tjedana susreću medicinske ustanove i liječnici u većini gradova BiH, piše Večernji list, a njegovo pisanje prenosi Monitor. Ovog ljeta u ambulantama i službama hitne medicinske pomoći bilježe su povećan broj pacijenata s ubodom krpelja. Najveći broj pacijenata s ubodom krpelja primaju ambulante u većinski ruralnim općinama, gdje se dnevno zna javiti i nekoliko pacijenata. Za razliku od prethodnih godina, kad su liječnici uglavnom upozoravali na opasnost od zmija, ovog ljeta posebno ističu opasnost od krpelja. Iako u BiH nisu zabilježeni takvi slučajevi, ugrizi krpelja često mogu biti i kobni. U slučaju da se ne intervenira na vrijeme krpelji mogu čovjeka zaraziti meningitisom ili lajmskom bolesti. Nerijetko se događa da ubod krpelja dovede i do djelomične ili potpune paralize ljudskog tijela. Liječnici preventivno preporučuju oprez i korištenje raznih sredstava za zaštitu od insekta. Više...

25.07.2005., ponedjeljak

Naša općina još nema načelnika Jučerašnji Dnevni avaz bavi se neopozivom ostavkom koju je prošloga mjeseca podnio načelnik naše općine Bušatlić. Evo članka u cjelosti: Iako je predsjednik Izborne komisije BiH Vehid Šehić obznanio informaciju o skorom organiziranju novih izbora u tri općine, u Gornjem Vakufu - Uskoplju nemaju zvaničnih informacija o ponavljanju glasanja za načelnika nakon što je tamošnji dosadašnji prvi čovjek, Vahid Bušatlić iz SDA, podnio neopozivu ostavku prošlog mjeseca. Kako kaže sekretar općine Senad Prijić, iz Izborne komisije BiH nije dostavljen nikakav zvanični dokument o održavanju ponovnih izbora za načelnika. Sve je, prema njegovim riječima, u fazi iščekivanja i očekuje se odgovor na upit koji je službeno poslan IKBiH o statusu zamjenika načelnika općine. Dok zvanični odgovor ne stigne, prema ovlaštenju bivšeg načelnika Bušatlića, općinu predstavljaju Fuad Šišić iz Službe za povratak i obnovu i Anto Alvir iz Službe za privredu i finansije.

23.07.2005., subota

Osobni rodoslovi Još jedna hvalevrijedna akcija Ante Rajića A. Rajić na svome blogu do sada je objavio i niz veoma dobrih starih, požutjelih fotografija. Fotografija babe Mare svakako je jedna od takvih. Uživajte! Na Antu Rajića i njegov blog, na kojemu objavljuje rodovska stabla uskopaljskih obitelji, već smo u nekoliko navrata do sada skretali pozornost. Njegova ponuda da svim zainteresiranim Uskopljanima izradi i pošalje osobni rodoslov, koju je tijekom jučerašnjeg dana objavio na svom blogu, primorala nas je da to učinimo još jednom, pa ovom prilikom pozivamo sve Uskopljane zainteresirani za posjedovanje vlastitog rodovskog stabla, da posjete Antin blog, na kojemu će pronaći sve potrebne podatke, kao i adresu na koju ih je potrebno poslati, da bi dobili vlastiti osobni rodoslov.

22.07.2005., petak

Ponovo omogućen pristup arhivi Kratka obavijest Ukoliko ste u posljednjih mjesec-dva pokušavali otvoriti neki od starih postova (stariji od veljače o.g.) na ovome blogu, zamijetili ste da postoje stanoviti problemi u pristupu tim postovima. No, od jučer pristup svim objavljenim postovima na ovome blogu ponovo teče bez problema, a pristup arhivi, uz zadržane nizove "Abecedarij" i "Gdje su i što rade" drukčije je organiziran nego što je to bilo do sada, što će, uvjeren sam, olakšati njen pregled.

21.07.2005., četvrtak

Jović primio Barnjaka Nakon dugo vremena snimanje filma Živi i mrtvi po romanu Josipa Mlakića konačno je, kako je poznato, započelo u prosincu prošle godine. No, nakon prvog dijela, snimanje je, čini se, prekinuto, a o daljnjem njegovu tijeku u javnosti nije bilo gotovo nikakvih informacija. Tek je redatelj Milić u jednom svom razgovoru za radio dao naslutiti da se cijeli projekt nalazi u financijskim poteškoćama. No, na stranicama Predsjedništva BiH prije nekoliko dana objavljena je vijest da je Predsjedatelj Predsjedništva Jović primio producenta filma, također Uskopljanina, Miru Barnjaka. Iako je vijest napisana strogo protokolarno, nije teško zaključiti što je bio pravi razlog ovoga prijema. No, evo vijesti u cijelosti: Predsjedatelj Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović primio je danas (tj. 7.7.) u Sarajevu, producenta filma «Živi i mrtvi» Miru Barnjaka iz producentske kuće Porta iz Mostara. Film «Živi i mrtvi» je prvi hrvatski igrani film u BiH, redatelja Kristijana Milića, koji se snima na lokacijama Bosne i Hercegovine, kazao je Barnjak. Film se snima u produkciji producentske kuće Porta iz Mostara, a kao ko-producenti pojavljuju se HRT (Hrvatska televizija-Zagreb) i FTV što je i njihova prva suradnja na ovakvom projektu. Predsjedatelj Jović je podržao ovaj projekt, te izrazio nadu da će biti uspješno realiziran, kako bi ovaj scenarij koji je baziran na nagrađivanoj knjizi bio prenesen na filmsko platno. Na ovaj način bh. kinematografija bila bi bogatija za još jedan kvalitetan filmski projekt, kazao je Jović te dodao da se na ovaj način potiče razvijanje filmske koprodukcije između dvije susjedne zemlje. Sve džaba Kad smo već kod Mire Barnjaka, dodajmo i vijest da on već vrijedno radi na novom projektu. Naime u Varešu je već pala prva klapa filma radnog naziva «Sve džaba». Nakon Vareša, po nekoliko dana snimat će se u Brezi i u Busovači, a posljednja dva tjedna radit će se u Kreševu. Producent filma je Boris Matić, čelni čovjek «Motovun film festivala», a koproducent Miro Barnjak. Scenarist i redatelj filma je Antonio Nuić, a film produciraju «Propeler film» iz Zagreba, producentska kuća «Porta» iz Mostara, te «Mediamagic box» iz Novog Sada, kao BHT. Film će okupiti izuzetno jaku glumačku ekipu, a na kraju dodajmo i to da se radnja filma "vrti oko piva", pa će, kako je najavljeno, trebati popriličan broj statista čija će zadaća biti – ispijati pivo! Ko stvoreno za Uskopljane kojih ponovo, sigurni smo, neće manjkati među statistima. Živjeli!

20.07.2005., srijeda

Uskopaljski abecedarij (31): S kao Sveti Ilija "I usta prorok Ilija kao oganj, riječ mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revnošću je svojom umanjio njihov broj. Po riječi je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo. Kako li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim!”. Citat je to iz Knjige Sirahove koji, čini se, najbolje sažima i hvali vatrenu revnost i borbu (pobio je sljedbenike poganskog boga Bala) svetoga Ilije za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Sveti Ilija (hebr.: Jahve je moj Bog) zaštitnik je Bosne, a to, zna se reći, nije nimalo slučajno, budući da “barbarski narod časti barbarskog sveca”. Na blagdan kada se slavi, 20. srpnja, uskopaljski “barbari” hodočaste u susjednu Kandiju kod Bugojna ili, pak, u Rostovo, no, prisutnost svetoga Ilije u svakodnevnom životu Uskopljana proteže se na gotovo sve dane u godini: mnoge poslove treba dovršiti “do Iline”, pamti se da su se mnogi događaji zbili “o Ilinoj” itd. itd. Pojam Iline (Ilindana), baš kao i pojam, recimo, Kalandore u upotrebi je, ne samo kod katolika, nego i kod muslimana u Uskoplju, pa je poznata i uzrečica za Ilindan: “Prijepodne Ilija, poslijepodne Alija”. Razlog tomu nalazi se, kao i, recimo, kod “sicanja” (tetovaže), u davnim, predkršćanskim vremenima. Naime, smatra se da je narod upravo na svetoga Iliju prenio neke osobine staroslavenskog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima. I gotovo svaki Uskopljanin/ka prisjetit će se djetinjstva i svojih strahova od grmljavine koja, bilo je to u to nevino, dječje doba tako jednostavno i nepobitno, i nije bila ništa drugo doli tutnjava Ilijinih kola u kojima se “barbarski” svetac vozikao gore po nebu i oblacima. Za grmljavine se i danas poneko dijete sigurno privije uz skut starijih (bitno je da na pragu ne stoji!) i stišćući tkaninu moli Boga da grmljavine ne bude barem na svetoga Iliju, 20. srpnja, jer (svaka šuša to zna), ako tada bude grmilo od lišnjaka neće biti ništa. Bit će “muljavi” i neće biti zdrave jezgre ni za lijeka. A onda neće biti ni “valje” ni “tako – livo”, igara kojima se najčešće kratilo kišne postgospojinske dane. Mada Iliju nitko nije vidio, zasigurno se znalo da mu kola vuku četiri konja iz čijih nozdrva suklja vatra. A nitko ga nije vidio jer će se Ilija, onako kako ga je Jahve, u vihoru, i uznio na nebo, opet jednom pojaviti na zemlji, ali će to biti neposredno prije Sudnjega dana, kada će i umrijeti boreći se protiv Antikrista. A do tada, dok se to ne dogodi, sveti Ilija će i dalje često protutnjati nebom iznad Uskoplja: čas će zabljesnuti iznad Raduše, čas zagrmjeti iz pravca Radovana, a čas samo zacviliti, kao da se igra, i zaokrenuti iznad polja, tek da nagovijesti da je tu, pa potom nestati daleko, tamo nad Bugojnom i nad Koprivnicom. Sveti Ilija! Gromovnik!

Prijetnja pištoljem Iz današnjeg policijskog izvješća Dana 19.7.2005. godine, oko 20,30 sati, PS G. Vakuf/Uskoplje se obratila DŽ.S., djelatnica benzinske crpke “Petrol” u G. Vakufu/Uskoplju i prijavila da joj je pištoljem prijetio Naser S. iz G. Vakufa/Uskoplja. Operativnim radom na terenu, službenici policije PS G. Vakuf/Uskoplje pronašli su Nasera S., kod kojeg je pronađen pištolj marke “CZ” call. 7,65 mm, za koji nije posjedovao odgovarajuću dokumentaciju. Rečeni pištolj je izuzet, a protiv navedenog su poduzete zakonom propisane mjere.

Vzcople Dogodilo se na današnji dan Jedan od najranijih spomena imena Uskoplje ( Uskoplje se spominje i ranije, npr. u Ljetopisu popa Dukljanina) nalazimo u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. (1235.-1270) izdanoj na današnji dan, 20. srpnja 1244. godine. U ovoj povelji (darovnici), čija se autentičnost, valja reći i to, dovodi u pitanje, nabrajaju se posjedi bosanske biskupije koje je dobila od Bele IV. kao nadoknadu za štetu pretrpljenu u tatarskoj provali 1241. godine. Između ostalih posjeda, u povelji je bio naveden i posjed u župi Uskoplje kod crkve blaženoga Ivana (vjerojatno u Dobrošinu). Događaji koji su se desili 20. srpnja 1993. godine mogu se opisati tek jednom znakovitom rečenicom: na području uskopaljske općine je relativno mirno, dok, istovremeno, u susjednim općinama, Novom Travniku i, osobito, u Bugojnu traju žestoke borbe HVO-a i brojčano znatno nadmoćnijih muslimanskih snaga. 20. srpnja 1994. godine, dakle točno 750 godina od spomena Uskoplja u povelji Bele IV., stanje u Uskoplju je bilo mirno, ali još uvijek daleko od normalnoga. Pod pratnjom UNPROFOR-a organiziran je odlazak grupe Rostovljana u posjetu svojim domovima. U Rostovu je služena i sveta misa povodom blagdana sv Ilije, a u 15.00 sati organiziran je povratak Rostovaljana «njihovim kućama» u izbjeglištvu. Iz policijskih izvješća za 20. srpnja 1994. godine izdvajamo uhićenje triju osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinile oružanu pljačku nad Feridom (Šeće) Terahijom iz sela Prnjavor kod Viteza, te nastavak nelegalne preprodaje goriva osobama muslimanske nacionalnosti na punktu u Karamustafićima. Za rješenje ovoga problema, napominjali su u PS Uskoplje, potrebna je suradnja sa policijom iz G. Vakufa, te UNPROFOR-om. Istoga dana održana je i sastanak Općinskog odbora HDZ-a sa izuzetno bogatim dnevnim redom, a neke od točaka su zanimljive i nama danas, odnosno, vrijedi podsjetiti na njih. Razgovarano je o prekidu pregovora s muslimansko-bošnjačkom stranom i usvojen stav da se pregovori ne nastave sve dok muslimansko-bošnjačka strana ne prizna općinu Uskoplje. Na sastanku je, također, razgovarano i o dezerterima, te je zaključeno da se protiv svih osoba koje su pobjegle s područja općine podnese krivična prijava, da se izdaju dokumenti samo bjeguncima koji se vrate, te da dezerteri ne mogu sudjelovati u pregovorima s Muslimanima-Bošnjacima, niti zauzimati rukovodeće funkcije. Na sastanku su imenovani i članovi upravnih odbora poduzeća, a pokrenuta je i inicijativa za promjenu naziva ulica u Uskoplju.

18.07.2005., ponedjeljak

Ukradena dva audija A4 -Dana 15.7.2005. godine, prijavljeno je PS G. Vakuf/Uskoplje, da je u noći 14/15.7.2005. godine, u ulici 317. S.b.b u G. Vakufu/Uskoplju ukradeno pmv marke “Audi-A4”, registarskih oznaka 589 WLA /1996/, austrijskih oznaka, vlasništvo Rusmira B. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Bugojno. Istraga je u tijeku. -Dana 15.7.2005. godine, prijavljeno je PS G. Vakuf/Uskoplje, da je u noći 14/15.7.2005. godine, u ulici Branilaca Krča u G. Vakufu/Uskoplju ukradeno pmv marke “Audi-A4”, registarskih oznaka AG 279271 /1997/, švicarskih oznaka, vlasništvo Fuada P. iz G. Vakufa/Uskoplja. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Bugojno. Istraga je u tijeku. Gornje vijesti predstavljaju izvadak iz današnjeg Policijskog izvješća. One potvrđuju strahovanja da će se u ljetnoj sezoni broj kriminalnih radnji, osobito krađa automobila, kako je to, uostalom, bilo i proteklih godina, znatno povećati. U tom smislu Policija naše županije izdala je i priopćenje u kojemu se svi građani pozivaju na suradnju u sprječavanju rečenih djela: Povodom nastupajuće turističke sezone i odlaska naših građana na ljetovanje, te dolaska većeg broja zaposlenih u inozemstvu na ovo područje, očekuju se pojačane aktivnosti kriminogenih osoba i organiziranih grupa u svezi činjenja krivičnih djela: krađe vozila, otuđenja novca, nakita i stvari od vrijednosti. U ugostiteljskim objektima i na javnim mjestima, očekuje se veći broj osoba u alkoholiziranom stanju. Očekuje se veće sudjelovanje u promet alkoholiziranih osoba. U svezi s navedenim, savjetujemo građanima da povedu više računa o zaštiti svoje imovine, osobito vozila. U vrijeme odlaska iz stanova i kuća nađite načina da bolje zaštitite svoju imovinu. Predlažemo ugostiteljima da povedu više računa u svezi narušavanje javnog reda i mira u tim objektima, te da osiguraju čuvanje parking prostora. Savjetujemo vozače da ne voze u pijanom stanju, jer će time ugroziti vlastitu sigurnost i sigurnost drugih. Službenici policije Županije središnja Bosna, poduzimat će pojačane mjere iz svoje nadležnosti. Očekujemo razumijevanje i uspješnu suradnju s građanima. Za informacije i pomoć obratite se na telefon policije, broj: 030-518-245.

16 kandidata u Uskoplju obuklo redovnički habit Među kandidatima primljenim u Novicijat jučer u Uskoplju, i dvojica Uskopljana: Ivan Perić i Ivica Matišić Provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene predvodio je jučer, 17. srpnja 2005. u župnoj crkvi u Uskoplju svečano misno slavlje pod kojim je obukao u redovnički habit i primio u Novicijat 16 kandidata franjevačke provincije Bosne Srebrene. S provincijalom Džolanom suslavili su odgojitelji iz Franjevačkog sjemeništa u Visokom i Novicijata iz Livna, te tridesetak drugih svećenika među kojima su bili i odgojitelji novaka Hercegovačke franjevačke provincije. Ovom svečanom slavlju nazočili su i novaci hercegovačke provincije, koji su obukli habit i započeli godinu Novicijata na Humcu, 15. srpnja 2005., roditelji, rodbina i prijatelji kandidat, te velik broj vjernika uskopaljske župe. Nakon svečanog ulaska u crkvu nazočne je, posebno kandidate za oblačenje, pozdravio je uskopaljski župnik fra Dominko Batinić izrazivši radost da se ovaj svečani čin oblačenja događa u ovoj župi i zamolio provincijala da započne misno slavlje. Prije samog obreda oblačenja provincijal je kratko protumačio značenje redovničkog habita. Zatim je blagoslovio habite i uručio ih kandidatima koji su ih onda, uz pomoć starijih fratara, po prvi put obukli. U prigodnoj propovijedi provincijal Džolan je izrazio radost što se i ove godine naša provincija pomlađuje oblačenjem šesnaestorice kandidata u redovnički habit. Broj kandidata koji se zadnjih godina odlučuju ući u Provinciju otprilike je jednak onome prije rata a broj vjernika u Bosni i Hercegovini je prepolovljen, kazao je provincijal i zapitao se što nam Bog želi poručiti darujući nam novu braću? Provincijal je usporedio današnje vrijeme s vremenom u kojemu je živio sv. Franjo. I jedno i drugo vrijeme obilježeno je tranzicijom te pogrešnim odnosom čovjeka prema Bogu. Ovaj dar mlade braće našoj provinciji želi nas potaknuti da promijenimo odnos čovjeka prema Bogu, zaključio je provincijal Džolan. Prije oblačenje i stupanja u Novicijat dvanestorica kandidata završili su Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom a četvorica srednje škole u svojim mjestima i godinu postulature u Visokom. Nakon misnog slavlja slijedilo je čestitanje i fotografiranje za uspomenu na ovaj dugo iščekivani dan za novake, veliki dan za njihove roditelje i provinciju Bosnu Srebrenu, te zajedničko slavlje uz obilan stol koji su pripremili vjernici uskopaljske župe sa svojim svećenicima. Novaci Bosne Srebrene su: Željko Pendić iz Vareša, Tomislav Perić iz Podmilačja, Željko Nikolić iz Tuzle, Jurica Periša iz Livna, Ivan Perić iz Uskoplja, Nikica i Ivica Tomas iz Osove, Ivica Matišić iz Uskoplja, Marijan Oršolić iz Tolise, Hrvoje Vranješ iz Rostova, Ivan Jurić iz Busovače, Josip Drmić iz Viteza, Stjepan Pavličević iz Rame-Šćita, Robert Slišković iz Kreševa, Miroslav Jonjić iz Glamoča i Nikola Kozina iz Viteza. Na kraju jedna zanimljivost: dvojica braće koji su danas obukli franjevački habit, Nikica i Ivica Tomas, imaju još jednog brata. To i ne bi bilo ništa posebno da i on nije fratar-svećenik. Dakle, trojica braće članovi su franjevačke provincije Bosne Srebrene: jedan svećenik a dvojica započinju svoj put prema svećeništvu. (kta/fia)

17.07.2005., nedjelja

Početak sukoba u Bugojnu Dogodilo se na današnji dan 17.7.1993. godine na području uskopaljske općine bio je po svemu uobičajen ratni dan. Djelovanje muslimanskih snajperista po gotovo svim područjima uskopaljske općine, koja su u njihovu dometu, bilježeno je tijekom cijeloga dana, a česta je bila i pucnjava iz pješačkog naoružanja. Minobacačima 120 mm granatirana su hrvatska sela Ponir, Zvizde, Donje Vrse i Grebine, te Vaganjac. Snage HVO-a uzvratile su na ove napade. No, događaj koji je obilježio 17. srpanj 1993. godine zbio se u susjednoj, bugojanskoj općini, točnije u selu Vrbanja, gdje su pripadnici muslimanskih snaga zaustavili i na mučki način ubili Miju Vučka (sina Marijana i Lucije r. Grabovac) rođenog 10.11.1965. u Ždralovićima i Miroslava Telentu (sina Dragutina i Pavke r. Tomić) rođenog 4.8.1966. Vučak i Telenta vraćali su se s kupanja na bazenima i ubijeni su u kupaćim šorcevima. Ovim, mučkim ubojstvima zapravo je počeo sukob između Hrvata i Muslimana u Bugojnu. Istoga dana pripadnici HVO-a izvršili su odmazdu nad muslimanskim civilima i vojnicima zbog ubojstva Vučka i Telente. Svi putovi iz i prema Bugojnu od to dana u potpunoj su blokadi.

15.07.2005., petak

Za sigurniji promet Policija naše županije u svom obraćanju javnosti upozorava na povećani broj prometnih nezgoda, te apelira na sve sudjelovatelje u prometu na pridržavanje prometnih propisa. Njihovo priopćenje uz neznatne jezične ispravke, prenosimo u cijelosti. U posljednje vrijeme na području Županije središnja Bosna, dogodio se veći broj prometnih nezgoda sa težim posljedicama. U prometnim nezgodama tokom ljetnog perioda sudjeluje više motociklista, biciklista i pješaka. Motociklisti najčešće ne nose zaštitne kacige, što ima negativne posljedice prilikom povređivanja . Obzirom na pojačan promet u ljetnim mjesecima i to ponajprije zbog dolaska naših građana iz inozemstva, turističke sezone, rada ugostiteljskih objekaata u kasnim noćnim satima, te vožnje pod utjecajem alkohola, navedeno stanje moglo bi se nastaviti i u narednom periodu. Službenici policije poduzet će dodatne mjere iz svoje nadležnosti u cilju poboljšanja sigurnosti prometa. Upozoravamo sudjelovatelje u prometu da poštuju prometne propise i uputstva službenika prometne policije. Motocikliste upozoravamo na obavezu nošenja zaštitne kacige. Zbog učestalih krađa vozila, građanima skrećemo pažnju da povedu više računa o čuvanju svojih vozila. Očekujemo suradnju i pomoć građana, posebno sudjelovatelja u prometu.

Pogođen zvonik uskopaljske crkve Dogodilo se na današnji dan Tijekom cijeloga 15. srpnja 1993. godine bilježi se povremena pucnjava iz pješačkog naoružanja i stalno djelovanje muslimanskih snajperista koje je osobito intenzivno po gradu, te selima Voljice i Bistrica. U 18.45 sati muslimanske snage granatirale su Pidriš, ali je napad, srećom, prošao bez posljedica. Pješački su ponovo napadnuta sela Vaganjac i Kute i tamošnji položaji HVO-a, a u području Voljica muslimanske snage pokušale su ubaciti i jednu diverzantsku skupinu u dubinu teritorija koji je pod kontrolom HVO-a. No, ovaj pokušaj je uspješno i brzo onemogućen. U noći s 15. na 16. srpnja muslimanske snage iz pravca Odvoda topničkim projektilom pogodile su zvonik uskopaljske župne crkve. Na današnji dan, ali daleke 1768. godine, na područje Uskoplja došao je apostolski vikar fra Marijan Bogdanović. U Voljice je stigao s Kupresa. Odsjeo je u kući Tadije Juričevića gdje je najčešće odsjedao i skopaljski župnik. Svetu misu i svetu krizmu dijelio je dan kasnije, 16. srpnja, u jednom voljičkom sjeniku. Tom prilikom se pozabavio i slučajem nekog Mate Kvesića koji je osam dana ranije iz župe Blato u Hercegovini doveo neku Paulu Čović, ali ih skopaljski župnik fra Stjepan Kovačević, i sam biskup, nisu htjeli vjenčati. Kvesić je iz osvete na biskupa nahuškao Osmanlije pred kojima je biskup morao pobjeći. Sutradan je biskup Bogdanović služio svetu misu i podučavao puk negdje na Vrbasu, a potom je, na putu za Ramu ručao kod nekoga Nikole Bulajića. Prema izvješću biskupa Bogdanovića, sastavljenom 20. ožujka 1769., u župi Skoplje 1768. godine katolici su živjeli u 13 sela i u kasabi G. Vakuf u 153 domaćinstva. Od toga je pričešćenih (starijih od 11-12 godina) bilo 1.068, a mlađih 516. Sveukupno je bilo 1.584 osobe...

14.07.2005., četvrtak

Slogin malonogometni turnir Hrvatski nogometni klub «Sloga» i ove godine organizira tradicionalni malonogometni turnir «Uskoplje 2005». Prijave se primaju do 24. 07. 2005. godine, a za sve detalje posjetite - a što drugo nego -slogauskoplje.blog.hr.

13.07.2005., srijeda

Zapošljavanje invalida Zavod za zapošljavanje stimulira zapošljavanje invalidnih osoba Zavod za zapošljavanje Županije središnja Bosna financirat će zapošljavanje 30 invalidnih osoba i to tako što će godinu dana poslodavcima koji uposle ove osobe mjesečno refundirati 300 do 500 KM. Visina refundiranog iznosa ovisit će o stupnju invaliditeta osobe koju prime u radni odnos, a poslodavac će imati obavezu da ovako zaposlene zadrži najmanje dvije godine u radnom odnosu. Nije velika, ali je akcija koju ipak valja pozdraviti. Nadamo se da će se i među uskopaljskim poslodavcima naći onih koji će u ovoj akciji prepoznati koristi i za sebe i za novog radnika.

12.07.2005., utorak

"S gnušanjem odbacujemo Lovrinovićevu smjenu" Priopćenje za javnost Županijskog odbora HDZ-a u povodu smjene Nikole Lovrinovića Visoki predstavnik smijenio je ministra Lovrinovića, a HDZ je tim najprije ostao zatečen, a onda, jučer, izdao priopćenje: Županijski odbor ne može prihvatiti ovakve metode rada Visokog predstavnika i s gnušanjem odbacuje ovakvu odluku. Konačno su karte otkrivene i jasno je sada valjda svima da se žele nametnuti rješenja u oblasti školstva koja su u hrvatskome narodu potpuno neprihvatljiva. Županijski odbor će novonastalu situaciju razmotriti na sjednici u utorak i donijeti stajališta. Ministru obrazovanja Nikoli Lovrinoviću, kao našem sadašnjem i budućem kandidatu, daje punu potporu i zahvaljuje na istrajnosti i hrabrosti koju je pokazao braneći hrvatske interese u oblasti školstva. Poručujemo hrvatskoj javnosti, roditeljima i učenicima da nas ova Odluka Visokog predstavnika neće zastrašiti, već ćemo i dalje nastaviti ustrajno braniti prava hrvatskog naroda na obrazovanje na vlastitom jeziku i po hrvatskom nastavnom planu i programu, kaže se u priopćenju za javnost iz ŽO HDZ Središnja Bosna koje potpisuje Predsjednik Anto Spajić.

Partizani prvi put zauzeli Uskoplje Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 12. srpnja 1942. godine, partizani su prvi put u Drugome svjetskome ratu zauzeli Uskoplje i taj dan je u bivšoj SFRJ slavljen i kao Dan oslobođenja grada. Za ovoga, kao i za svih svojih kasnijih upada, partizani su u Uskoplju likvidirali po nekoliko ljudi - domaćih izdajnika - kako su ih oni nazivali. Na taj je način (te na Križnome putu neposredno nakon završetka rata), u Drugome svjetskom ratu i poginulo najviše uskopaljskih Hrvata. Naime, prema nekim podacima od ukupno 250 poginulih uskopaljskih Hrvata u Drugome svjetskome ratu, tek je 12 poginulo od četnika, a svi ostali (njih čak 238) su poginuli od strane partizana (od toga broja čak 145 na Križnome putu). U srpnju 1942. godine sa svojom postrojbom u Uskoplju je boravio i poznati partizanski zapovjednik Sava Kovačević, kojemu je tadašnji bistrički župnik Alojzije Žagar spasio život sakrivši ga pred Nijemcima na tavan župne kuće u kojoj se Kovačević stjecajem okolnosti našao. Kovačević je Žagaru «vratio uslugu» spasivši ga za vrijeme jednog od svojih kasnijih dolazaka u Uskoplje od sigurne smrti strijeljanjem na koje su ga poveli dalmatinski partizani. Žagar je nakon toga, uz veoma veliki ugled koji je i do tada uživao i kod Hrvata i kod Muslimana, postao izuzetno cijenjen i od partizana, što je, opet, koristio za dobrobit svih, pa se slobodno može reći da je upravo on jedna od najsvijetlijih figura iz tamnog vremena Drugoga svjetskoga rata

11.07.2005., ponedjeljak

10.07.2005., nedjelja

Zločin počinjen u strahu Znate li onaj vic "s bradom" u kojemu sudac optužuje Sulju za ubojstvo s predumišljajem, a ovaj se brani da nije htio ubiti čovjeka već da se je ovaj zapravo poskliznuo i pao na oštricu Suljina noža. - I tako pet-šest puta, - rekao je na kraju Suljo. Zašto spominjem ovaj prastari vic? Pa zato što su u sudnici u Haagu iznijeti upravo takvi argumenti. Izrekao ih je zaštićeni svjedok obrane u procesu protiv Sefera Halilovića, kojega se tereti za zločine u Uzdolu i Grabovici u okviru akcije Neretva 93, čiji je cilj bio čišćenje Hrvata na potezu od Bugojna, odnosno Uskoplja do Mostara. "Pripadnici Samostalnog prozorskog bataljona koji su sudjelovali u akciji u Uzdolu, nisu počinili zločin nego su pucali su samoobrani" - tvrdi zaštićeni svjedok. Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Borbe se rasplamsavaju Dogodilo se na današnji dan Tijekom cijeloga 10. srpnja 1993. godine na području Uskoplja bilježi se stalna pucnjava iz pješačkog naoružanja i teških strojnica, a zabilježena je i paljevina nekoliko objekata, koji se nalaze u vlasništvu osoba hrvatske nacionalnosti. Osim tih, već uobičajenih događaja bilježe se i pokušaji muslimanskih snaga da naprave proboje na područja koja su pod kontrolom HVO-a. Oko 15.20 sati muslimanske snage su, tako, napale položaje HVO-a na crti razdvajanja u selu Voljice. Napadnuto je selo Vaganjac. Iznimno siloviti topničko-pješački okršaji trajali do kasnih večernjih sati, kada su napadači vraćeni na početne položaje. Prilikom ovog napada u selu Vaganjac zapaljeno je nekoliko kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu osoba hrvatske nacionalnosti. Oko 18.10 sati iz pravca Lužana napadnuto je hrvatsko selo Grabovci. I ovaj napad uspješno je odbijen. Oko 21.15 sati muslimanske snage otvarale su žestoku vatru iz pješačkog naoružanja i teških strojnica po krajnjoj Hrasnici. No, ovi napadu prošli se bez posljedica po živote i imovinu hrvatskih civila i branitelja. Na području susjedne općine Fojnica tijekom cijeloga dana traju siloviti napadi muslimanskih snaga na crte obrane HVO-a. Osobito žestoko napadaju se Ostruška Citonja, crte obrane na potezu Malkoč-Lučice, te crta obrane fojničkih branitelja na Kozogradu. Pojačanja i dalje stalno pristižu muslimanskim snagama, koje su ionako višestruko brojnije na tom području.

09.07.2005., subota

Otvoren putni pravac Uskoplje - Bugojno Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan 1993. godine na području cijele uskopaljske općine zabilježeno je djelovanje muslimanskih snajperista, a muslimanske snage, bilježi se, sve češće koriste i teške strojnice. U selu Batuša zapaljena je kuća Z. Rajića. Na Stubliću ranjeni su N. Livajušić i M. Blažević, te S. Grubeša. Izazovi muslimanskih snaga eskalirali su u večernjim satima u otvoreni pješački napad na hrvatske dijelove sela Bistrice. Pripadnici HVO-a bili su prisiljeni uzvratiti na ove napade, pa su žestoki okršaji trajali nekoliko sati, nakon čega su napadači vraćeni na početne položaje. U selu Bistrica ranjen je S. Jerković. Na današnji dan 1994. godine u selu Duratbegov Dolac uspostavljena je zajednička kontrolna točka («punkt»), na kojoj se nalaze pripadnici UNPROFOR-a, te po dva pripadnika MUP-a HRHB i RBiH. Uspostavljanjem ovoga punkta putni pravac Uskoplje – Bugojno otvoren je samo za određene osobe, tj. osobe koje imaju dozvolu lokalnog potkomiteta i osobe koje nisu vojni obveznici, no, njihov broj, ne može prelaziti dvije stotine. Uz ove osobe promet kroz ovaj punkt dozvoljen je i radnicima koji rade na infrastrukturi, a koji za to imaju potrebnu dokumentaciju, te organizirani konvoji s putnim nalogom.

06.07.2005., srijeda

S k a n d a l o z n o ! ! ! RAZOREN STARI SREDNOVJEKOVNI GRAD VESELA STRAŽA Vesela Straža, stari srednjovjekovni grad ponad Bugojna, koji je nekada bio važno trgovačko, političko a i duhovno stjecište ne samo Skopaljske doline, nego i cijele predosmanske Bosne i Hercegovine, više ne postoji! Zidovi gradskih kula, što su doskora nijemo svjedočili o burnoj povijesti ovoga grada, nestali su pred navalom ljudske obijesti i neznanja. Na mjestu grada sada je velika zaravan, načinjena od kamenja tvrđave. Mještani sela Vesela kažu da je to djelo lokalnog tajkuna, koji je svojim bagerima i sa svojim radnicima «poravnao» vrh uzvišenja Kik, kako bi napravio poligon za paragliding. Ovaj čin najbezočnijeg vandalizma može se okarakterizirati samo kao kulturocid. Grad kojeg više nema, bio je glavni grad srednjovjekovne župe Uskoplje i jedan od svjetionika trgovine, kulturnih veza, kraljevske vlasti, ali i duhovnog života predosmanske Bosne. Nalazio se na raskrižju važnih trgovačkih puteva koji su spajali dalmatinske komune, poglavito Split, preko Završja, Kupresa i Uskoplja za rudarske i trgovačke centre središnje Bosne. Upravo pod Veselom Stražom križali su se putevi koji su vodili preko Rame u dolinu Neretve, kroz Lašvu prema sjeveru te na jug u Dalmaciju. O Veseloj Straži kao važnom raskrižju puteva, govore brojne trgovačke veze, posebice one sa Dalmacijom. Zadarski i Dubrovački historijski arhivi obiluju podacima o toj živoj trgovačkoj komunikaciji grada s primorskim gradovima. Takav grad, koji je očito kamen zaglavni medijevalne povijesti ovog kraja, nije bio uništen ni u posljednjem ratu, iako su se unutar njegovih zidina nalazili rovovi. Uništen je tek onako, iz obijesti, suludih prohtjeva pojedinaca. Na državnoj je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da pravno sankcionira ovaj čin uništavanja kulturno-historijskog naslijeđa naše zemlje i spriječi takve buduće čine, koji zasigurno neće izostati ako se ništa ne učini.(kta/l.v.)

05.07.2005., utorak

Bruceloza se smiruje Epidemija bruceloze na području Županije središnja Bosna u blagom je smirivanju, zaključak je Kriznog stožera za zarazne bolesti, kojeg prenosi eni news.com. Prvi slučajevi bruceloze u našoj županiji zabilježeni su u svibnju prošle godine i od tada se sustavno provode obimne mjere ispitivanja. ''U prvih šest mjeseci registrirane su 734 seropozitivne životinje u 60 seoskih dvorišta. Najveći broj od ovoga je na tri epizotiološke jedinice, a to su općine Novi Travnik, Bugojno i Travnik. Imamo marginalno po jedan slučaj u općinama Vitez i Donji Vakuf.'' – naglasio je Kazimir Jurić, savjetnik za veterinarstvo ŽSB. Prema posljednjim podacima od ove bolesti je oboljelo 36 osoba, a uposlenici Zavoda za javno zdravstvo testirali su ukupno 300 osoba. ''Broj oboljelih osoba je veći u odnosu na prošlu godinu kada smo imali 15 oboljelih. Za očekivati da ćemo i u narednim godinama imati prisustvo bruceloze na ovim prostorima.'' – istaknuo je dr. Sead Karakaš, direktor Zavoda za javno zdravstvo. Inače, za provođenje mjera otkrivanja, suzbijanja i saniranja posljedica do sada iz županijskog proračuna potrošeno preko 227.000 KM.

04.07.2005., ponedjeljak

03.07.2005., nedjelja

Borbe u Uskoplju, Fojnici, Rami... Dogodilo se na današnji dan Od događaja koji su se desili na današnji dan, 3. srpnja 1993. godine, izdvajamo gotovo već uobičajeno djelovanje muslimanskih snajperista, koji su djelovali po svim područjima koja su bila u njihovu dometu, a osobito intenzivno iz pravca Osridka i Gornjeg Voljica po Vaganjcu i Gaju, te iz pravca Boljkovca po Dobrošinu. Ni u susjednim općinama nije mirno. Muslimanske snage su s područja Privora, uz prethodnu topničku pripremu, pokušale jake pješačke proboje ka hrvatskim selima u susjednoj ramskoj općini. Osobito snažno napadan je uzdolski kraj, gdje su muslimanske snage nastojale ovladati strateški važnim točkama. Također, iz sela Pridvorci snažno su napadana sela Jurići, Ljubunci i Dobroša. Siloviti napadi muslimanskih snaga traju tijekom cijeloga dana i na području općine Fojnica. Muslimanskim snagama stalno pristiže pomoć iz pravca Kaćuna i Pridole, te Uskoplja i Konjica. Snage HVO-a povukle su se iz Sebešića u Uskoplje.

02.07.2005., subota

Novi uskopaljski blog.... he he he he Ne znam jeste li već zamijetili da je uskopaljska blogosfera bogatija za još jedan blog. Riječ je uskopljehehehehe.blog.hr (s naglaskom, čini se, na onom “hehehehe”). Blog ima isti design kao i ovaj kojega upravo čitate (!?), a već prvoga dana objavljena su dva posta. Drska, bezobrazna, cinična, podrugivačka, smiješna…. jednom riječi, odlična!!! A što će dalje biti i u kom smjeru će se razvijati ostaje nam da vidimo. Kliknite ovdekarce.

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).