Iako bi vijest o izbacivanju hrvatskih i srpskih knjiga iz bugojanske knjižnice po pravilu na ovome blogu trebala biti objavljena tek kao link u rubrici Preporučujemo s drugih stranica, monstruozunost i vandalstvo ovoga čina, koje je, baš kao i nedavno uništenje staroga grada Vesela Straža, obavijeno posvemašnjom šutnjom i općinskih struktura vlasti, ali i tzv nezavisnih intelektualaca, primorava nas da ga objavimo u cijelosti i da i na taj način prosvjedujemo protiv učestalih anticivilizacijskih postupaka bugojanskih moćnika. Cijeli članak objavljen u današnjem Večernjem listu:
Bugojanska gradska knjižnica sa svojih je polica izbacila knjige hrvatskih i srpskih autora. Knjige o hrvatskoj i srpskoj povijesti i kulturi na ulicama Bugojna prodavane su u bescjenje. Hrvatski povratnici u Bugojno pitaju se što nakon toga mogu očekivati kad je u pitanju status Hrvatske osnovne škole u Bugojnu.
Gradska knjižnica, koja djeluje u sklopu Kulturno-sportskog centra u Bugojnu, nedavno je posredstvom federalnog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta dobila vrijednu donaciju knjiga. Jedna od rijetkih knjižnica koje u ratu nisu stradale imala je tako priliku obogatiti knjižni fond i ponuditi ljubiteljima pisane riječi nove naslove.
Umjesto toga, u Gradskoj knjižnici odlučili su ostati na istom broju knjiga. Nove knjige našle su mjesto na policama, dok su knjige srpskih i hrvatskih autora jednostavno izbačene na ulicu. Otkrili su to sasvim slučajno hrvatski povratnici u Bugojno kojima su knjige o hrvatskoj povijesti i kulturi te naslovi s potpisom srpskih autora prodavani za marku, dvije ili pet KM, ovisno o "dobavljačima".
Riječ je uglavnom o uličnim prodavačima knjiga koji su "pospremanje" Gradske knjižnice iskoristili da nešto zarade jer su, posvjedočili su nam neki od povratnika u Bugojno, do knjiga došli vrlo lako. Bilo ih je po kontejnerima i na ulici te ih je jednostavno trebalo uzeti i prodati. Da je doista riječ o knjigama iz bugojanske gradske knjižnice potvrđuje pečat te ustanove koji se nalazi na svakoj od prodavanih knjiga.
Hrvatski povratnici u taj grad takav postupak djelatnika Gradske knjižnice, kažu, doživljavaju kao još jedan smišljen pokušaj SDA, njezina ratnog čelnika
Đevada Mlaće i njegovih istomišljenika, koji iz pozadine još uvijek vladaju Bugojnom, da ih se obeshrabri u nastojanju da ostanu u svojim domovima, a možda i pripremi za ukidanje jedine Osnovne škole koja radi po hrvatskom planu i programu u Bugojnu.
Hrvatski politički predstavnici u Bugojnu, nakon smjene srednjobosanskog ministra obrazovanja
Nikole Lovrinovića, vide to kao realnu opasnost. Škola je počela raditi u župnom uredu u Bugojnu, da bi joj tek nakon nekoliko godina i bezbroj pregovora s općinskim vlastima bio ustupljen prostor u jednoj od osnovnih škola, tako da je danas pod istim krovom s bošnjačkom pohađaju djeca hrvatskih povratnika u Bugojno.
Jedina je Hrvatska osnovna škola u Bugojnu, dakle, dio projekta "dvije škole pod istim krovom" koji je visoki predstavnik u BiH
Paddy Ashdown naveo kao glavni razlog svoje odluke o smjeni ministra Lovrinovića. Činjenica da Gradska knjižnica u Bugojnu, koja bi trebala biti na usluzi svim Bugojancima bez obzira na vjeru i naciju, ne računa više na knjige srpskih i hrvatskih autora, a od kojih su neke doista rijetke i stare, dodatan je razlog za zabrinutost za sudbinu Hrvata i Srba koji su se vratili ili se namjeravaju vraćati u Bugojno. Na razne oblike kršenja njihovih prava međunarodni predstavnici, međutim, uglavnom šute