SVID radio

Danas su gradski i županijski SDP organizirali javnu sjednicu čija je tema bila "Gospodarska politika", a gost Ljubo Jurčić je predstavio SDP-ov gospodarski program.
Prije njega je uvodnu riječ održao Primorsko - goranski župan Zlatko Komadina koji se osvrnuo na nadolazeće unutarstranačke i parlamentarne izbore, te je rekao da je samo jedinstveni SDP jamstvo pobjede na parlamentarnim izborima. Dodao je da se SDP zalaže za socijalnu državu u kojoj će zaposlenici živjeti od svog rada.
Posebno je kritizirao činjenicu što se 700 tisuća ljudi od njih milijun zaposlenih u proizvodnji krše radnička prava. Za to drži odgovornom HDZ-ovu vladu koja po njemu ne reješava probleme, što se očituje u aferi oko Liburnija rivijera hotela, neodlučna je,klijentelistička i nepotistička, stoga ne vidi razloga zašto bi ljudi glasali za HDZ.
Rekao je da SDP nudi tim ljudi i jasni izborni program kojeg će oblikovati zajedno sa građanima. Cilj SDP-a je povratak socijaldemokracije u Hrvatsku i namjera im je imati barem jednog zastupnika više od HDZ-a.
Od mogućih koalicijskih partnera Komadina je naveo IDS, ali im je poručio da do kraja ljeta moraju odlučiti žele li biti partner ili suparnik SDP-u.
Zatim je riječ preuzeo Ljubo Jurčić koji je kazao da je socijaldemokracija najbolje rješenje za gospodarski razvoj Hrvatske, kako zbog povijesti i kulture, tako i zbog solidarnosti i pravedne preraspodjele bogatstva.
Naglasio je da se nacionalni dohodak treba ravnomjerno preraspodjeliti, ako već ne zbog solidarnosti, onda barem zbog toga što nekolicina bogatih ne može potrošiti toliko novaca kao i većina građana. Osim toga kupnja luksuznih proizvoda ne razvija gospodarstvo.
Također, socijaldemokracija nije za tržišno društvo u kojem se mogu školovati i liječiti samo oni koji imaju novac, budući da takav pristup dugoročno uništava društvo.
"Povećanja potrošnje nema bez povećanja plaća, a plaće se mogu povećati ne zaduženjem, već jedino povećanjem domaće proizvodnje, te će se tako povećati gospodarski rast." rekao je Jurčić.
Nakon toga naglasio je da je cilj SDP-ove gospodarske strategije povećati stopu rasta bruto domaćeg proizvoda na 8%, a to će se prema planu ostvariti u trećoj godini mandata SDP-ove vlade. U tu svrhu uvest će se neke restrikcije na strana ulaganja, budući da strani vlasnici dobit ostvarenu u Hrvatskoj odnose u svoje matične zemlje tako da Hrvatska ostaje bez novca.
Za gospodarski rast i povećanje proizvodnje potrebno je razviti i ponovno obnoviti industrijsku infrastrukturu čime će se ukloniti prepreke da Hrvatska ostvari svoje potencijale i iskoristi prirodne resurse. Naime, Hrvatska je imala vrhunsku brodogradnju jer je brodogradilišni institut pratio novosti u industriji i usmjeravao radnike u tom pravcu, stoga je najveća šteta domaćem gospodarstvu bila nanesena upravo onda kada su se proizvodni instituti devedesetih ugasili, pa država danas poziva strane konzultante da bi sredila stanje u brodoghradnji. Zbog toga je došlo do nazadovanja, jer se proizvodnja iz industrijske razvija prema manofakturnoj, umjesto obrnuto.
Posebno je istaknuo fiskalnu politiku SDP-ovog gospodarskog plana kojom će se oporezivati dobit na dionice: "Naime, iako je ekonomski postulat da se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi poreznog obveznika, danas u Hrvatskoj najviše poreza plaćaju siromašni i radnici, dok bogati burzovni špekulanti i ostali koji svoj profit ostvaruju na kapitalu se uopće ne oporezuju. Primjerice, da se naplatio porez na prodaju Plive, država je mogla isplatiti zaostale plaće učiteljima. SDP-ovim pristupom porezima bi se stvorila međuzavisnost tržišta kapitala i tržišta rada, što bi dovelo do povećanja proizvodnje i smanjenja jaza između bogatih i siromašnih." istaknuo je Jurčić.
Svoj govor je završio tvrdnjom da treba napraviti tranziciju države iz političke u pravnu i gospodarsku, tako da se više ne događa da se novci usmjeravaju samo u one sredine gdje je na vlasti vladajuća stranka, a ostale se kažnjava manjkom državnog novca.
Na pitanje iz publike kako riješiti problem kriminalne privatizacije, Jurčić je odgovorio da se to najbolje može izvesti oporezivanjem imovine stećene u zadnjih 15 godina.

Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u prostorima SVID radija,a koja je sazvana povodom koncerta grupe Majke što će se održati 12. svibnja u Dvorani Mladosti, a na kojem će uz njih nastupiti kao posebni gosti grupa Grad i predgrupa Lotta Love, Bare je nazočnim novinarima obećao pravi rock and roll koncert do j.... aja i pohvalio se da su Majke sada bolje nego ikada.
Po njegovim riječima na dosadašnjim nastupima publika je odlično reagirala i pokazala veliki interes što ih je iznenadilo.
Majke su se ponovno okupile tako što je Bare zvao nekadašnjeg gitaristu grupe Zorana Čalića neka mu svira u pratećem bendu. Nakon što je saznao da neki bivši članovi Majki žive na rubu egzistencije, odlučio je ponovno okupiti bend.
Spomenuo je da su počeli raditi nove stvari, ali ih neće svirat, već će njihov koncert biti retrospektiva njihove karijere koji će uključiti tridesetak pjesama u trajanju od dva i pol sata. Najavio je novi album grupe Majki za kojeg su razne diskografske kuće pokazale interes, ali kako sada stvari stoje novi album će najvjerojatnije biti samizdat.
Što se tiče solo karijere, ugovorom je dužan izdati još jedan solo album za Croatiu records i to će biti album s ogromnim orkestrom. U slučaju da mu diskografska kuća ne plati, Bare će snimiti minimalistički album u svojoj sobi i tako se osloboditi Croatie records.

Na 21. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, aktualni sat otvorio je Jerolim Matak iz HDZ-a s pitanjem županu Komdini oko stručnih kompetencija dožupana Luke Denone koji je u komisiji za transport Jadranske euroregije. Župan Komadina mu je odgovorio kako formalno obrazovanje nije nužan preduvjet za postizanje dobrih političkih rezultata te kako je Primorsko-goranska županija htjela predsjedavati tom komisijom. Kasnije je i sam dožupan Denona rekao kako «zna koliko zna» te da na sjednici regije na Brijunima nije osramotio Županiju, već da je čak izlaganja te komisije jedino dobilo i aplauz.
Davor Puž iz IDS-a potaknuo je aktualno pitanje u vezi LRH te ga je zanimalo je li Vlada Republike Hrvatske spremna izvojiti nekoliko milijardi za obeštećenje holdinga, na što je Župan odgovorio kako se bliži sudbonosni datum- 14. lipnja do kada je premijer Sanader obećao razriješiti taj problem.
Govoreći o hotelima, Teu Mičić iz HNS-a zanimao je model privatizacije Jadran holdinga koji je na sastanku u Crikvenici iznio potpredsjednik Vlade Damir Polančec. No Župan je napomenuo kako je jedino Primorsko-goranska županija glasala protiv toga modela jer joj je cilj ponajprije restrukturiranje i sanacija te kasnije prodaja Jadran holdinga.
S obzirom da se bliži špica turističke sezone, Đanina Sučića iz HNS-a zanimalo je kada će se otvoriti turističke ambulante i pripremiti aparati za dijalizu. Dožupanica Nada Turina Đurić pojasnila je kako se turističke ambulante pripremaju za rad te je ovih dana, sukladno odluci Upravnoga vijeća Doma zdravlja, lokalnim samoupravama i svim važnijim turističkim subjektima upućen prijedlog ugovora o sufinanciranju. Od 1. lipnja će i vozila Hitne medicinske pomoći biti posuđena onim turističkim mjestima kojima se mnogostruko povećava broj posjetitelja u odnosu na domicilno stanovništvo.
Kako se jedna od točaka dnevnoga reda ticala zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku, treba spomenuti i pitanje Majde Burić iz HDZ-a koju je zanimalo zašto Primorsko-goranska županija ne investira u gradnju vodovoda u Gorskom kotru, što je Župan pojasnio činjenicom da Županija financira i goranski vodovod, Krk i dijelove pod Učkom makar to nije njena obveza.
Jadranka Jurčić iz Trećega bloka osvrnula se na županijski magazin "Zeleno i plavo" kojega uređuju novinari (kako je to sama članica kazala) dnevnoploitičkoga lista "Novi list", Dragan Ogurlić i Neven Šantić, što ih dovodi u sukob interesa. Branko Škrobonja rekao je kako oni ne uređuju list, već su dio izdavačkoga savjeta, što nije prema njemu sukob interesa.
Što je onda sukob intresa nije nam baš najjasnije?!!!

utorak 18.30

Grad
Palach Uživo
Dallas Records, 2007



Grad se nekad davno, baš onda kad sam ja išao u prvi razred osnovne, čitaj – toliko daleke da se čini kao da nikad nije ni postojala – osamdesetprve, nije zvao Grad nego Knap. To je Pank unatrag. Prvu svirku imali su te iste '81. u Dvorani Mladosti na ondašnjoj trećoj ri-rok večeri. Četiri godine kasnije promijenili su ime u Grad, a još tri kasnije (ok, došli smo do ožujka 1988.) rasprodali su Lovorku Kukanić na račun jedine dvije snimljene pjesme i ex-Yu demo buzza kojeg su stekli zahvaljujući nekim drugim, trećim i sličnim mjestima u onda bitnim Zaječaru i Subotici. Čak im je PGP RTB obećao da ako napune Kukanićku da će im snimit album. Srbi jedni lažljivi.

Bez obzira na totalnu demo famu oko Škaljca i kumpanije prvi album dogodio se tek 1991. Ali šta? Dogodio se i proklet-bio-rat i vinil «Ljudi» u izdanju Pasarićeve Nema Problema izdavačke kućice prošao je totalno neprimjećeno. Otprilike isti uspjeh doživio je i drugi vinil, «Amerika» (1993., isto Nema Problema), samo što se ovaj put spot prilično vrtio kod onda jedinih glazbenih informatora nacije, kasnije od vremena i samih sebe pregaženih Hameda i Danijele. Onda sam već krenuo i u srednju školu pa mi je refren «Why can't I live somewhere else...» ostao u ok sjećanju.

Tek 1999, nakon što se Škaljac vratio iz kanadske pečalbe, Grad započinje svoju aktivnu i fer distribuiranu diskografiju, i to sa buDallasom. Cedejovi «Planet Majmuna 1999» (1999.), «Nebo» (2001.) i «Glad» (2005.) označili su svojevrsni izlazak iz lokalne legende, mada se PRAVA nacionalna aktualizacija ovog benda, mislim, nažalost, nikad nije ni dogodila.

Sve ovo (minus podaci o mom školovanju) možete pročitati na raznoraznim arheorokerskim net stranicama i drugdje, zato sada slijedi ono što je bitno. A to je – šta ćem vam, pobogu, ovaj cd.

Kupite si (ili nekoj dragoj osobi za gift) ga zato jer:

A) prva dva vinila sa legendarnim (ne sramim se reći – kultnim, koliko god se to Branki Kamenski ne bi dopalo) pjesmama ne samo riječke glazbene povijesti zvuče večinom ko šrot (loša produkcija, to će vam i sam bend nervozno priznati), a i prilično su nenabavljivi (reizdanje, bilotko? aha, je, sigurno, s ovakvim sisačima krvi i para kao što su naši izdavači, ono, sigurno), pa je ovo super prilika da sve te pjesme imate na jednom mjestu

B) objedinjuje sve faze benda (i ove «legendarne» o kojima sam govorio pod A) i ove pop pjesme iz druge, Dallas Records faze) u jedan fini i prema svim njihovim godinama pošteni best of

C) je sve uživo, a uživo su Škaljac, Stiv, Orijen, Benčik, Đanić i Bobo najbolji (fakat besprijekorna lajv drapaona sa simpatičnim Škaljčevim upadicama tipa «ajmo glasnije – ovo se snima!»)

D) kombinacija B) i D) čini mi se vrlo simpatična

E) ima super, na trenutke i smiješne (c'mon, moda osamdesetih, bwahahahahaha) retrospektivne fotke i jedan malo preliteraran ali sasvim na mjestu popratni «liner notes» txt by Velid Đekić

F) košta odličnih 39 kuna i može se kupit kod tete kioserke što je super ne samo zato jer je jevtino nego zato jer (uz još neke odlike i pojave nikako pogrdno nazvane tzv. kiosk-scene) sudjeluje u rušenju mita o cijeni cd-a kao suhog zlata. (Dajte, ljudi, radio sam u Dallasovom dučanu u Splitskoj i vidio sam međuskladišnice... pljačkaju sve nas diskofilne budale više nego 300 crnih Tuđmana!)

G) je snimljen u šutu u Palahu (koji je ovih dana opet aktualan) 29.12.2005. i zauvijek će bit super dokument jednog prepunog kluba i trenutka u vremenu

H) je u svemu prste imao i Svid radio kao izvršni producent, pa, dajte, ono, ne, mislim, malo, ne...

Hvala na čitanju. I za kraj, citirat ću škotsku grupu Idlewild od pred nekoliko godina.

"Podržite svog lokalnog pjesnika."

Škaljcu i kumpaniji želim još puno kašeta na probama i još puno tako jednostavnih a tako lijepih pjesama.

Najbolje stvari: izaberite sami, ima ih mac

ek

Link: nažalost, jedini link je www.ri-rock.com jer ekipa nema svoj net

Danas je u Gradskopj vjećnici održana prva dodjela nagrade Ivo Kalina. Prije same dodjele nagrade Riječki umjetnik Krešo Kovačićek je svojim neuobičajnim izborom odjeće dao do znanja da se ipak dijeli umjetnička nagrada te je unio duh Breceljeva mekog terorizma nenasilnim provociranjem institucija.
Zatim se nazočnima obratio gradonačelnik Vojko Obersnel koju je rekao da je nagradu osnovalo gradsko poglavarstvo s namjerom da posluži kao poticaj suvremenim likovnim umjetnicima. Dodao je da mu je drago što je prvu nagradu dobio upravo Zlatko Kutnjak za svoju izložbu «Umjetnost je-umjetnost nije».
Izložba je održana u lipnju 2006. godine u MMSU-u, a kustos i autor teksta u katalogu bio je Branko Cerovac. Kutnjaka su za nagradu predložili novinarka Nadežda Elezović i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka.
Riječ je o retrospektivnoj izložbi koja obuhvaća Kutnjakovo djelovanje od 1970. do 2006. godine.
«Glavna karakteristika Kutnjakove umjetnosti je tri A, Alternativa, Angažiranost i Aktualnost.» rekao je predsjednik stručnog povjerenstva nagrade Ivo Kalina Branko Francechi te dodao da su za vrijeme njegova studiranja grupa šestorice i njihov pridruženi član Zlatko Kutnjak izgledali kao rock zvijezde što je njemu i drugim studentima pružilo vjeru u mogućnost utopije.
Nakon što je primio nagradu Zlatko Kutnjak nije želio dati nikakvu izjavu samo je kratko rekao da je zadovoljan.

Župan Zlatko Komadina je na današnjoj tiskovnoj konferenciji, među ostalim, čestitao novom županijskom predsjedniku oporbene stranke, HDZ-a, Gariju Cappelliju na izboru te mu poručio kako bi u slučaju da postane Župan Primorsko-goranske županije prestao kritizirati njezin rad i demantirao sve što je izrekao u vezi toga. U vezi Capellijevih komentara na županijski kadar, župan mu je poručio mu neka prvo pomete ispred svojih vrata i kaže premijeru Sanaderu neka ne zapošljava ljude po zavičajnoj pripadnosti.

Na današnjoj 73. sjednici gradskoga Poglavarstva odlučeno je da će udruge Ri rock i Masa kru za potrebe organizacije Priredba koja će se održati 22. i 23. lipnja na Preluku dobiti 52 tisuće kuna. Također Grad će za potrebe navedene manifestacije osigurati konstrukciju i dekonstrukciju pozornice, a najviše novca, 29 000 kuna, otići će na priključke za struju i ostalu infrastrukturu. Ivanka Persić je istaknula da je ovo važna manifestacija jer je organiziraju mladi za mlade, te se nada da će postati tradicionalna.
Uz to je odlučeno da će tvrtka Zabava d.o.o. za potrebe sutrašnjeg koncerta grupe The Melvins dobiti 10 tisuća kuna.
Donesen je prijedlog odluke o književnoj nagradi Drago Gervais. Naime djelit će se dvije nagrade svaka u vrijednosti po 20 tisuća kuna za književno djelo na hrvatskom jeziku koje do prijave na natječaj nije objavljeno te književno djelo na čakavskom jeziku. Odbor za dodjelu nagrada činit će 5 osoba. Po jedna iz gradske knjižnice, vijeća za knjigu, gradskoga poglavarstva te po dvije osobe koje se bave književnošću ili izdavaštvom s tim da jedna od njih mora biti članica Društva književnika.
Odlučeno je da se za potrebe imovinsko pravnoga zbrinjavanja građanima koji žive na području Gomile u zamjenu za njihove stanove da novčani iznos nešto veći nego što je tržnišna vrijednost stanova, a ta sredstva će snositi gradski odjel za urbanizam. Gradonačelnik Obersnel se složio s odlukom i podsjetio je da je poglavarstvo za potrebe projekta na Gomili prihodovalo preko 20 milijuna kuna. Ipak, budući da se izvođač radova ugovorom obvezao da snosi troškove za imovinsko pravno obeštećenje do 6 milijuna kuna, bez obzira na odluku poglavarstva najveći financijski teret će pasti za njih. Gradonačelnik je zaključio da ovo nisu prevelika sredstva u odnosu na korist koja se očekuje od projekta na Gomili stoga je ovo najracionalnije rješenje.
I na kraju je odlučeno da će doći do preraspodjele proračunskih sredstava da bi Grad mogao do kraja godine podmiriti dug tvrtki Reifeisen konsulting za zakup nekretnina u iznosu od milijun i 627 tisuća kuna do kraja godine.

Danas se u HKD-u otvorio 5. festival znanosti koji se ove godine održava u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Osjeku i Zadru.
Nakon uvodne pjesme klape odgajateljica «Ispod duge» nazočnima se obratio rektor Danijel Rukavina. On je rekao da je cilj festivala razbuktati u društvu strast za učenjem i znanošću kako bi se Hrvatska mogla priključiti Europi u društvu znanja. Iz tog razloga se znanost mladima pokušava približiti na drugačiji, pomalo zabavniji način. Naglasio je da je dužnost svakome članu zajednice potaknuti želju za znanjem koja je urođena svakom čovjeku, stoga je nužno stvoriti pogodnu klimu za znanost. Stoga će rektorat instuticionalizirati promociju znanosti u društvu.
Zamjenica župana Nada Turina Đurić je istaknula cilj županije, a to je povećati postotak visoko obrazovanih građana i približavanje znanosti tržištu. To je važno iz razloga što samo 40% upisanih studenta završava studij.
Također jedan od ciljeva županije, rekla je dožupanica, jest pružiti dodatno obrazovanje nezaposlenima tako da bi prekvalifikacijom lakše našli posao.
Posebno je naglasila nužnost decentralizacije u visokom obrazovanju.
Izaslanik ministarstva znanosti i sporta Dražen Vikić Topić je kazao da je važno djeci reći da je znanost zabavna i izazovna, te da je za razliku od prošlosti kada je najveći problem istraživaća znanstvenika bio nedostatak informacija, glavni suvremeni problem znanosti jest višak informacija do kojeg dolazi zbog interneta. Stoga je jedan od ciljeva znanosti naučiti mlade kako trebaju selektirati prave informacije.
Nakon njega dogradonačelnica Romana Jerković je otvorila festival i tom se prilikom pohvalila činjenicom da je Festival znanosti najdublje korjene ostavio upravo u Rijeci gdje je očita sve veća popularizacija znanosti. Posebno je istaknula činjenicu da su 70% sudionika prošlogodišnjeg festivala činili mladi, što se uklapa u smjernice poglavarstva da Rijeka postane grad mladih i grad znanja.
Na kraju je Edita Stilin u skladu s temom ovogodišnjeg Festivala «Hrana i znanje» predstavila program «Zdrava hrana u dječjim vrtićima». Ta hrana se mogla kušati na prigodnom domjenku.
U sklopu Festivala obilježit će se i 150 godišnjica rođenja Andrije Mohorovičića.
Ipak, postavlja se pitanje nije li se moglo izabrati neku društveo angažiraniju temu festivala. Mislim da Hrvatska ima mnogo veće društvene probleme gdje je ljudima teško uopće doći do hrane, a kamoli promišljati njezinu kaloričnu vrijednost. Pretjerano kopiranje zapada izvan konteksta situacije u kojoj naše društvo živi čini se da bi moglo odbiti publiku i populaciju na koju ciljaju organizatori. Jedino ako ne misle da će lakše odvući sve razrede iz srednje škole, kao što se radilo prošle godine pa eto, zato tako veliki postotak mladih posjetitelja, ako im obećaju besplatnu hranu.
No sve u svemu popularizaciju znanosti svakako treba podržati, samo bi bilo bolje da uz to ide podizanje svijesti kod mladih na društvene nepravde.

.....razgovor s grupom Father koja će prićati o svojim iskustvima s UK turneje. Osim Fathera u emisiji će gostovati Radikal Dub Kolektiv koji će najaviti svoj koncert i podjeliti nešto ulaznica. Djelit će se i novi CD grupe Grad "Palach uživo".
I za kraj, nakon što je prošli petak završila tromjesečna nagradna igra Surfer Rose i gitara je otišla u "sretne ruke", večeras će se najaviti nova nagradna igra.
Stoga slušajte Zaljevski zvuk večeras u 18:30 na 98,4MHz i nosite nam snimke i dobro svirajte, puno jedite, pijte i uživajte.

U MMC-u Palach danas je održana konferencija za novinare povodom retrospektivne izložbe 10 godina MMC-a. Između ostalog najavljen je i kulturni program “U susret 10 godina MMC-a” koji će se odvijati od 27. travnja do 10. kolovoza, a ostvarit će je studenti Akademije primjenjenih umjetnosti. Naime u tom vremenskom razdoblju oni će voditi galeriju OK. i tjedno organizirati izložbe polaznika akademije. Cilj je upoznati riječku likovnu scenu i javnost sa novom generacijom riječkih umjetnika, a MMC-ovim projektom želi stvoriti grupu mladih umjetnika koji bi vodili program galerije OK.
Branko Franceschi voditelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u kojoj će se održati izložba 10 godina MMC-a je rekao da je cilj izložbe okupiti sve što se događalo u Plachu, a obljetnica MMC –a se sretno poklopila sa 40 obljetnicom postojanja samog kluba Palach. Naime, rekao je da je Palach i galerija OK je nezaobilazni dio kulturne scene Rijeke, te da je mnogo ljudi što rade u kulturi i medijima svoje početke imalo u Palachu.
Dodao je da MMSU organizira tu izložbu jer smatra da nesmije postojati jaz između alternative i institucija. U sklopu obilježavanja obljetnice u suradnji s Nizozemskim veleposlanstvom održat će se Nizozemskli festival u MMC-u, radionica performansa i okrugli stol na kojem će uz predstavnike MMC-a, MMSU-a, Grada Rijeke i Ministarstva kulture sudjelovati i predstavnici Nizozemskog veleposlanstva i raspravljat će o odnosu između alternative i institucija. Nizozemska je odabrana kao partner iz razloga što slovi za najalternativniju europsku državu, a većina njezinih priznatih umjetnika počeli su kao alternativci. Čak je nizozemska veleposlanica prilikom posjeta Palachu rekla da je to mjesto podsjeća na njezinu mladost.
Damir Čargonja je obavjestio novinare da se monentalno sakupljaju materijali za izložbu 10 godina MMC-a i 40 godina Palacha. Dok je arhiva MMC-a opsežna i sadržava preko 20 tisuća fotografija i preko 10 tisuća stranica novinskih članaka, arhiva starog Palacha nije očuvana, stoga se pozivaju ljudi koji imaju sačuvane artefakte iz povijesti Palacha neka ih prilože za izložbu.

Nakon što Hrvatska i Mađarska nisu dobile domaćinstvo EP-a u nogometu (a može i EPP-a koji je tu i tamo prekinut nekim akcijama nogometaša) jasno je da ona petparačka psihologija pozitivnog mišljena ne djeluje. Marković & co. su valjda mislili da će pretjeranim optimizmom sugestivno djelovati i na komisiju za izbor domaćina, kao što su uvjerljivo djelovali na sebe i na hrvatsku javnost, pa je tako Hrvatska i Mađarska kandidatura u domaćim medijima važila za glavnog favorita, odnosno sigurnog pobjednika već prije godinu dana.
Govorilo se o manama Talijana, naši nedostatci se uopće nisu spominjali ili se činjenica što stadioni još nisu izgrađeni ili potpuno rekonstruirani minimalizirala i pretvarala zapravo u prednost, a Ukrajna i Poljska se gotovo nisu ni spominjale. «Šta nisu to one zemlje koje su prije 20 godina bile totalno zaostalije od nas?» bilo je u podsvjesti mnogih, ali naši dragi tajkuni, koji su bili miljenici prve samostalne vlasti su uništili zemlju (jasno uz rat, ali na kojem su neki od njih profitirali), tako da su dojučerašnji ekonomski patuljasti skeleti, danas postali titani u odnosu na Hrvatsku.
Stoga uopće me ne čudi to što Hrvatska nije dobila domaćinstvo. Čak mi je možda pomalo i drago (antidržavni element – lol). Naime, sada bi mogli sve te novce koje su namjeravali uložiti u stadione koji bi zjapili prazni, uložiti u neke korisnije projekte. Samo je pitanje hoće li investitori željne slave privući ulaganje u sveučilišta, škole, bolnice ili proizvodne pogone. Najvjerojatnije će niknuti novi monumentalni trgovački centri u staroj jezgri Zagreba, Splita, Osjeka i Rijeke.
Također, nemam ništa protiv što nećemo doživjeti invaziju tisuća nabrijanih i pijanih navijaća.
Uostalom, do 2012. možda se razvije i potpuni 3D feelies TV sa hologramskom manekenkom koja reklamira PIVU «Što ubija!», pa doživljaj bude potpun i u dnevnom boravku.

Danas je prije početka sjednice poglavarstva Mićo Antolović, aktivist Riječkog ekološkog pokreta, novinarima podijelio priopćenje u kojemu kritizira kriterije za dodjelu financijskih sredstava udrugama koje se bore za prava životinja. Naime, njih smeta što «od svih udruga koja se bore za prava životinja novac iz proračuna za 2005. godinu nije dobila samo «Liga za oslobođenje životinja i prirode», iako je natječajni program ocjenjen vrlo dobrom ocjenom. Oni smatraju da Grad tom odlukom kažnjava udrugu jer su razotkrili spregu između Grada i šintara kojima Grad daje ogromne dotacije od 748 tisuća kuna godišnje, a taj novac ne ide tamo gdje je namijenjen, pa je veterinarska inspekcija bila zatvorila šinteraj, a od tada se ništa nije promijenilo».
Ove godine također nisu dobili niti kune, uz obrazloženje da im program ne prolazi ocjenu 2, iako je priložen isti program koji je prije dvije godine dobio ocjenu 4.
Osim toga programi i rad svih udruga što su se javile na natječaj je isti.
Ponovno zaključuju da je razlog navedenom kažnjavanje zbog političke nepodobnosti.
U priopćenju se kritizira i riječki gradonačelnik koji je u TV emisiji o EP u nogometu rekao da većina građana podržava gradnju stadiona na Rujevici. Riječki ekološki pokret smatra da to nije istina, te kažu da sve ankete među građanima govore da preko 75% njih ne želi da se Rujevica gradi, a žele da se stadion na Kantridi samo doradi, čime bi postao prvorazredna svjetska atrakcija i simbol Rijeke u svijetu. Nadalje, smatraju da stadion na Rujevici podržava samo uski krug lobista privatnih interesa.
I da zaključimo, ovogodišnja tema Festivala znanosti je hrana i zdravlje. Bit će da je svjetski trend wellnes fašizma, po kojem bi svaka obitelj trebala imati po jednog nutricionista, prodro i u domaću znanstvenu zajednicu. Hoće li se opet pričati o tome kako je preko 60% građana Hrvatske pretilo, iako se svakodnevno mogu vidjeti ispijeni ljudi koji kopaju po kontejnerima u potrazi za hranom, zbog "sjajne" gospodarske situacije u državi? Ili će se pokušati pravdati GMO hrana kao jedini spasioc gladi u svijetu (paradoks-u isto vrijeme većina ljudi je pretila i većina ljudi gladuje?), a sve kritike će se odbacivati kao paranoje nekih zlonamjernih proroka i ostalih katastrofičara?
Uvijek me žalosti što neki ljudi poput znanstvenika koji bi svojim aktivnim djelovanjem mogli društvo učiniti boljim, se zbog mirnoće sna okreću nekim nebitnim temama za domaće društvo.

Riječki izdavač ZIGO poziva vas promociju novoobjavljene knjige pod nazivom Neko novo jutro riječke autorice Sanje Zorić koja će se održati 18. travnja 2007. u 19:00 sati u Narodnoj čitaonici, Korzo 24, 51000 Rijeka. Knjigu će predstaviti autorica i Mladen Urem, a književnu večer vodit će Alen Kapidžić. Sanja Zorić je neafirmirana riječka autorica, a psihološko-ljubavni roman Neko novo jutro njezino je prvo objavljeno djelo. O romanu:Knjiga donosi vrlo osebujnu i bogatu priču, prepunu zanimljivih opservacija između dvoje ljudi s naglašenom tjelesnošću i simbolikom koja iz toga proizlazi. Predstavljajući poseban tip introspektivne proze, pripovijedanje slobodoumne tridese­togodišnjakinje, može se reći kako se radi o strastve­noj priči, prepunoj unutrašnje napetosti i sublimiranja tema feminističkih preokupacija i zasada XX. stoljeća.

utorak 18.30

The Field
From Here We Go Sublime
Kompakt, 2007.



Prije nekoliko tjedana naletio sam na recenziju ovog albuma na web portalu poznatom po tetošenju „indie“ fenomena i dizanju u zvijezde bendova za koje niko nikad nije čuo, inače vrlo agilnom i ovdje već u raznim kontekstima spominjanom Pitchforku. Gosponu Jessu Harvellu – recenzentu - hvala na vrlo afirmativnom tekstu o The Field jer, pitam se, kako inače doći do informacija da ovakve ljepote još uvijek postoje u nečem danas toliko ispranom kao što je house mjuza.

Bez teoretiziranja o prodaji vinila, o mp3 generaciji, malim bijelim preskupim i-podima i bez pretjerane kritičarske metafizike, pokušat ću vas uvjeriti da je Axel Willner, Šveđanin koji stoji iza imena The Field, pravi ne-mali čarobnjak.

Prije dosta godina Wolfgang Voigt, Michael Mayer i Jürgen Paape pokrenuli su u Kölnu izdavačku kuću Kompakt, koja je danas, između ostalog, poznata po vrlo konzistento kvalitetnom mikrohausu i minimaltehnu. Kompakt danas izdaje producente kao što su Superpitcher, Jonas Bering i Gui Borato ali isto tako udomljuje i stariju elektroničarsku ekipu tipa Alex Paterson (koji sad svoje The Orb albume izdaje na Kompaktu) i Thomas Fehlmann. Zato ne čudi što je upravo ova kuća zaslužna za Willnerov album.

Axel Willner je tip koji se još osim iza The Field skriva i iza pseudonima Lars Blek, ima svoju etiketu (meni osobno vrlo dragog imena) Garmonbozia, a kroz 2005. i 2006. za Kompakt je izdao nekoliko dvanaestinčnih ploča. „From Here We Go Sublime“ zapravo je kompilacija tih nekoliko singlova plus nekoliko novih stvari i nudi vrlo pametnu plesnu glazbu gotovo svaki trenutak. Problem sa tehnom je to što vas može izmučiti i umoriti svojom repetitivnošću, dugotrajnošću i žestinom, no The Field hoda sasvim drugačijom stazom. Njegova inačica tehna je pitka, tekuća i toliko minuciozna u detaljima da se konzumira kao pop verzija; neodoljiva i prozračna na svojoj površini isto koliko je zanatska i inteligentna u svojoj srži. Axel Willner gradi svoje stvari oko jako malo elemenata što upućuje na genijalnost jer rezultat je briljantan a, naglašavam, biti jednostavan i u tome uspješan, barem što se glazbe tiče, je najteže.

Genijalnost je i u tome što sa jednim ili dva loopa ili sempla Willner gradi konstrukcije od po pet-šest minuta a da one ni u jednom trenutku ne zapadaju u krize ili dosadu. Zamislite Daft Punk kakvi su nekad bili, maknite im suvišne vokalne linije i pojednostavnite im aranžmane i dobit ćete Willnerovu glazbu.

Da nabrojim samo neke dobre fore. Cijela „A Paw In My Face“ napravljena je od ultrakratkog gitarskog semplića jedne od najljigavijih stvari na svijetu – pjesme „Hello“ Lionela Richieja. Willner to otkriva tek na samom kraju stvari i upravo u „čuvanju za kraj“ leži kombinacija humora i glazbene razrade te dvije-tri maznute Richijeve note koja se, otkrivši se, dakle, na kraju, manifestira kao nekoliko minuta prave plesne radosti.

Sličnih primjera ima i na ostatku albuma. Tako zatvaračica albuma raskopava jednu od najpoznatijih vokalnih fraza ranog rock'n'rolla samo da bi pokazala koliko atmosfere može izvući iz nečeg tako starog i prašnjavog (ali i preočitog – vjerujte, na kraju ćete se pitati kako se ovog već do sad niko nije sjetio!). Naime, radi se o kukici „she-bop-she-bop“ iz „I Only Have Eyes For You“ The Flamingosa, baladi koja je svoje mjesto našla u ugodnom društvu povijesno bitnih singlova na „American Grafitti“ soundtracku. Upravo ovaj sempl odlično opisuje sublimiranost po kojoj se album i zove, i u koju, na samom kraju i ode, baš kako je to autor i obečao u naslovu.

Willnerova precizna rekonstrukcija starih zvukova i pjesama u nove forme vrlo je inventivna dok ih omata oko zdravih gruvova, opet toliko minimalističnih, u nježnim progresijama koje na trenutak evociraju trance glazbu, koja ovdje, divi divi, nije ljigava i odbojna već jednostavno super.

Unatoč neizbježnom naslanjanju na house, tehno, minimal, pa čak i trance, album „From Here We Go Sublime“ ravnopravno se naslanja i na mnoga velika ambient izdanja prošle i tekuće dekade, kako samog Kompakta, tako i drugih kuća.

Willnerova tajna je svakako aranžman. On zna kada prekinuti istoakordnu repeticiju novim, tzv. razrješilačkim akordom koji onda stvara tu neodoljivu muzikalnost, ponavljam, opet tako jednostavnu da ju je milina slušati.

Milina? Nježne progresije? Jednostavno super? Plesna radost?

Bojim se da je kritičarska metafizika ipak jača od mene. Zato, bokbobobobo.

I ne zaboravite – „From Here We Go Sublime“ stvarno je fantastičan album i kako bi rekao moj osobni prosvjetitelj (barem po pitanju ovog albuma) Jess Harvell – najluksuznija pojava ove godine što se tiće elektronike.

Najbolje stvari: Over The Ice, A Paw In My Face, Everyday, Little Heart Beats So Fast, Silence, From Here We Go Sublime

ek

Link: www.garmonbozia.se

U Informativnom centru Grada Rijeke održana je konferencija za novinare u povodu održavanja Reforuma 05. S obzirom da je u posljednjem, 11. broju časopisa časopisa Re čitava rubrika poezije posvećena blogerskoj poeziji ovaj će forum imati za temu upravo blog književnost. Ove je godine Grad Rijeka- Odjel za kulturu podržao forum pa će se on organizirati u dva dana. Sutra, 13. travnja, u prostoru Indigo lounge bara održat će se okrugli stol s početkom u 20 sati. Raspravljat će se o razlici blogerske i papirnate književnosti, penetraciji blogerske u papirnatu književnost, a moderator će biti Dario Rukavina alias Porto, prvi blogerski pjesnik kojemu je objavljena zbirka blog poezije pod naslovom “Tri dana”- obavijesto je Davor Mandić i dodao kako će se u subotu, 14. travnja, u prostoru Internet cluba Cont održati interaktivni festival blogerske književnosti s početkom u 19 sati, na kojemu će se publici predstaviti Vlado Bulić alias Denis Lalić koji je ujedno dobitnik nagrade Jutarnjega lista za knjigu “Putovanje u srce hrvatskoga sna”.
Zanimljivost ovoga festivala jest što će se pokušati rekreirati spontanost i interaktivnost blogerske poezije pa će nakon prvoga bloka čitanja poezije, publika moći ostaviti svoje komentare na blogu kreiranom posebno za tu priliku. Svi oni koji neće moći prisustvovati festivalu također će moći svoje komentare na poeziju, koja će se oblikovati u obliku posta, ostaviti na blogu na adresi je reforum.blog.hr.

Sutra će u Gradskoj uri, član Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za sport i tehničku kulturu, Luciano Sušanj govoriti o Prijedlogu osnivanja trgovačkoga društva Rijeka sport koje bi upravljalo i održavalo sve sportske i objekte tehničke kulture u Rijeci te gradilo nove.
Početak emisije: 10.30 sati

U organizaciji Zajednice tehničke kulture Rijeka i Zrakoplovnoga društva Krila Kvarnera održat će se Aeromiting 2007. u nedjelju 6. svibnja ili u subotu 5. svibnja, u slučaju lošega vremena, na Aerodromu Grobnik.
Ove godine program će najvećim dijelom obilježiti akrobatski letovi vrhunskih domaćih i inozemnih pilota, a njima će se treću godinu zaredom pridružiti i članovi Akro grupe “Krila oluje”, Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva s vrhunskim akrobatskim izvedbama na pet aviona te će biti predstavljen i BELL 206, helikopter Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Svojevrsna atrakcija programa bit će prezentacija mlaznoga zrakoplova GALEB G-2, nekaad najboljega zrakoplova u svijetu.
Aeromiting se održava od 2005. godine te je svake godine njegov program sve kvalitetniji, a potporu mu daju Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.
U pretprogramu se očekuju atraktivni nastupi paraglajdera i zmajara, prezentacije četjelica te panoramski letovi za građansrvo po povoljnim cijenama.
Aeromiting je pravi sportsko-tehnički spektakl, rekao je predsjednik Zajednice tehničke kulture Ivan Tićak, a akrobacijske točke svjetskoga ranga svjedoče o tome- dodao je Zoran Premuž iz Zrakoplovnoga društva krila Kvarnera. Ulaznica će stajati 10 kuna, a uz vrhunski letački program, za posjetitelje će biti osigurana i prigodna ugostiteljska ponuda.

Treće policijske postaje izvršila je kriminalističku obradu nad Umažaninom rođenim 1979. godine koji se sumnjičio da je počinio sedam kaznenih djela provaljivanja u garaže, konobe, radionice na području Čavla. Dotični je krao građevinski alat, a zanimljivo je da iz jedne je garaže otuđio suhomesnate proizvode i stručne knjige. Pitamo se je li su današnji lopovi samo egzistencijalni ugroženi znanstvemici koji ne mogu živjeti od svoga rada pa se “služe” tehnikama preživljavanjama koje su u Hrvatskoj postale popularne?! Moguće je da su ipak lopovi samo ljudi koji posreduju u razmjeni stručnih knjiga s drugim ljudima- znanstvenicima i umjetnicima jer poznato je koliko stručneknjige u knjižarama koštaju. A što se tiče suhomesnatih proizvoda, pa treba se i nešto prigristi dok se noću uči.
Sve u svemu, interesantan nam je ovaj slučaj jer nas stavlja pred dilemu: bi li kupili knjigu od ovoga Umažanina da nam ju ponudi?!
Biste li vi?

Natječaj za 11. Art & Music Festival 2007.
1. Natječaj za 11.Art & Music Festival 2007. otvoren je za solo izvođače i sastave iz cijelog svijeta bez obzira na stil glazbe koju izvode, a koji nemaju objavljeni nosač zvuka za službeno registriranu diskografsku kuću.

2. Svaki izvođač ili sastav na natječaj mora poslati najmanje 3 snimljene pjesme i to isključivo na CD-u, te popratni PRESS materijal koji mora sadržavati:
a) Kontakt osobu
(Ime i prezime, Ulica i kućni broj, Grad, Država, Telefon, Mobitel, Mail)
b) Imena članova grupe
c) Kratku biografiju
d) Fotografiju grupe(izvođača)
e) Web adresu (ukoliko je posjeduju)
Sav poslani materijal ne vraća se pošiljateljima!

3. Prijave za 11. Art & Music Festival 2007. šalju se na adresu:
Art And Music Festival P.P.201, 52100 Pula, Hrvatska

4. Natječaj je otvoren od trenutka objavljivanja do 20. svibnja 2007. godine nakon čega će peteročlani žiri 11. Art & Music Festivala 2007. na osnovu preslušanih snimaka odabrati 8 polufinalista koji će nastupati ovog ljeta u Puli.Žiri Festivala, nakon nastupa uživo svih osam izvođača, odabrat će dva finalista 11. Art & Music Festivala 2007., dok će jednog finalistu izabrati publika, te će sva tri izvođača ponovo nastupiti u finalu kada će biti proglašen i pobjednik 11. Art & Music Festivala 2007.

5. Pobjednik 11. Art & Music Festivala 2007. za nagradu dobiva mogućnost potpisivanja ugovora za prvi album u izdanju Dallas/Ciklama Records , kao i mogućnost snimanja albuma u Studiu PARTYZAN u Puli (60 sati korištenja studia).


6. Sve ostale informacije o 11. Art & Music Festivalu 2007. mogu se saznati na službenim web stranicama www.artandmusicfest.org ili na br. telefona ++385 91 214 33 44

U sutrašnjih Aktualnih 45, u 10:30 sati, ugošćujemo kolumnista Novoga lista, Branka Mijića koji će analizirati aktualne događaje vezane uz globalnu društvenu, riječku, državnu političku i kulturnu scenu.
Započet ćemo s pitanjima vezanim uz NATO savez i potrebe raspisivanja referenduma oko istoga. Naime iako su predstavnici Vlade i predsjednik Republike Hrvatske rekli da referendum za NATO nije nužan jer država ne prebacuje svoj suverenitet na neku drugu asocijaciju, prigovara se da će se u slučaju rata neke članice NATO saveza Hrvatska također naći u ratu, stoga se dio suvereniteta ipak prebacuje na NATO. Osvrnut ćemo se na sve učestaliju prodaju domaćih tvrtki stranim korporacijama kao i na sukob na ljevici budući su nedavno osnovane nove stranke ljevice što dovodi do trzavica s čelnom strankom ljevice SDP-om.
Naš će nam gost pokušati prognozirati rezultate predstojećih parlamentarnih izbora, a nećemo zanemariti i uvijek aktualna pitanja vezana uz ekologiju. Kao šećer na kraju, osvrnut ćemo se na problem estradizacije Hrvatskoag narodnoga kazališta Ivana pl .Zajca.

Various Artists
Jonny Greenwood Is The Controller
Trojan, 2007



calling the meek and the humble...
welcome to blackboard jungle...
so don't you crumble..
just be humble. ...

Jah bless! Slijedi malo povijesti.

28. srpnja 1967. Island Records pokrenuo je malu etiketu koja je trebala služiti isključivo producentskim isfurima danas legendarnog Duke Reida. Taj vlasnik najpoznatijeg jamajkanskog sound systema pedesetih i šezdesetih godina imao je masivni mobilni dj show kojeg je mjestio po otoku u svom velikom kamionu na kojem je pisalo – Duke Reid, The Trojan King Of Sounds. Prva inkarnacija Reidove etikete (ili imprinta ili labela ili podkuće, ovisi već kako sami zovete takvu izdavačku instancu) propala je nakon tek nekoliko izdanja.

Već slijedeće, 1968., biznismen Lee Gopthal (na čelu kompanije Beat & Comercial koja se te godine poslovno spojila sa Island Recordsom) ponovo pokreće Trojan ime, no ovaj put kao pravu veliku kuću koja se nije bazirala samo na produkcijama i idejama Dukea Reida, već na cijeloj paleti producenata i glazbenika, od Britanaca Dandyja i Joea Mansana do jamajkanskih snaga među kojima svakako treba istaknuti imena Lee Perryja, Bunnyja Leeja, Clancyja Ecclesa, ali i samog Dukea Reida.

Kako je kraj šezdesetih označio svjetsku ekspanziju nove glazbe sa Jamajke, Trojan Records, novopokrenuti poslovni potez Islanda, nije samo uspješno zaživio objavljujući novi, otočki zvuk regea (alo, raste, ovako ću pisat reggae do kraja txta, ok, za razliku od..) i dub glazbe, već je i sam pokrenuo nove podkuće za daljnje glazbeno istraživanje. Tako je već 1969. Trojan, nakon samo godinu dana postojanja, pod sobom imao tridesetak manjih kuća.

Te iste 1969. Trojan doživljava i svoj prvi veliki komercijalni uspjeh kada Tony Tribeova verzija Neil Diamondovog hita «Red Red Wine» ulazi na službenu UK ljestvicu singlova. Bio je to prvi u nizu uspješnih singlova koji je kroz sedamdesete izjedrio talentirane jamajkanske i ne samo takve glazbenike kao što su Desmond Dekker, Toots & The Maytals, Bob & Marcia, Horace Faith, Jimmy Cliff, Lee Scratch Perry, Gregory Isaacs i na kraju krajeva jedan mali trio iz Kingstona, ne znam je li neko čuo za njih, naime, zovu se Bob Marley & The Wailers.

Dramatični uspon regea u sedamdesetima, samim tim uspon Trojana, bio je večinom pokrenut novom publikom, bijelcima iz britanske radničke klase, koja je uključivala i skinheads «pokret», no i druge working class grupe koje se nisu mogle poistovjetiti sa pop glazbom za djecu, koja se u mainstreamu onda, kao i danas, nudila preko radija i televizije. No, kako je i sam rege sa svim svojim derivacijama ubrzo postao dijelom tog istog mainstreama, Trojanova izdanja razvila su još sofisticiraniji i usredotočeniji zvuk, pa je radnička klasa napustila Trojanove izvođače. Između ostalog, zbog toga Island Records prekida svaku pravnu vezu sa Trojanom, pa tako od 1972. Trojan radi kao samostalna izdavačka kuća.

Da vas ne gnjavim raznim pravnim idiotarijama i vlasničkim odnosima kroz sedamdesete, osamdesete i devedesete, reći ću vam da je danas Trojan dio Sanctuary Records grupe.

Rock steady! A sad konačno o kompilaciji.

U svakom slučaju, Trojan je ime koje već četrdeset godina garantira dobar rege, uključujući sve njegove roots, dub, dancehall i ine varijante. Ne treba ni reći da je broj izdanja jedne toliko agilne i predane izdavačke kuće u rasponu od četrdeset godina velik i prevelik da bi se svi autori imenovali i prezentirali na seriji cd-a, a kamoli na jednom ili tri kompilacijska albuma, no, ova kompilacija vrlo uspješno služi kao uvod u povijest i djelovanje jednog izdavača koji nam je dao Marleya, Perryja, Horace Andyja i još mnoge druge.

S obzirom da 2007. Trojan slavi svoj četrdeseti roćkas, glavonje su se dosjetile da bi taj isti birthday mogli proslaviti nizom tzv. celebrity kompilacija. Tako su redatelj i glazbenik Don Letts i poznati Dj Spooky (That Subliminal Kid!) već objavili svoje selekcije njima najboljih stvari iz Trojanovog back kataloga. Za treći slavljenički cd pozvan je Jonny Greenwood, prije svega brat Colinov, a onda, uz Ed O'Briana, i gitarist Radioheada. Od samih njihovih početaka i kroz godine i različite faze matičnog mu benda, Jonny Greenwood postao je gitaristički heroj nove generacije. Zahvaljujući svom uvijek intrigantnom gitarističkom (i drugom) radu unutar Radioheada, te konstantnom eksperimentiranju, Jonny je i od kritike i od publike prepoznat kao odličan glazbopisac, aranžer, pomicatelj tehnoloških granica i što sve još ne. Svoju svestranost Greenwood je pokazao samostalnim projektima gdje se bavio modernim skladateljima dvadesetog stoljeća (Penderecki, Ligeti i Messiaen), ali i skladanjem filmske glazbe (Bodysong), na račun čega je dobio i poziv od BBC-ja da bude njihov kućni skladatelj. Mislim, da ne spominjem da svira gitaru u najboljem bendu na svijetu.

Između ostalih opsesija, Jonny Greenwood voli i rege pa je njegov odabir kao celebrity kompilatora dobar maretinki potez. Hoće li Greenwoodovo viđenje Trojana primamiti Radiohead fanove na rege i dub i u kojem obimu, teško je reći, no, podsjetit ću da Radiohead-rege veza postoji još otkako su lani Easy Star All Stars (sviračko-pjevačka all stars selekcija jedne druge rege/dub kuće imena Easy Star) objavili vrlo zabavan album Radiodread, gdje su, nakon isto tako vrlo zabavne rege i dub reinterpretacije Pink Floyd klasika Dark, odnosno Dub Side Of The Moon iz 2004., vrlo uspješno u rege umili Radiohead klasik OK Computer.

Jonny Greenwood je šest mjeseci kopao po arhivama Trojan Recordsa i slušao je samo njihovu glazbu. Rezultat tog istraživanja je slavljenička kompilacija Jonny Greenwood Is The Controller. Niti je Greenwood odabrao najveće opskuritete (što se od njega i očekivalo) a niti je izabrao najveće hitove, tako da ova kompilacija nema neku drugu poveznicu osim da su svih sedamnaest pjesama isključivo tu zato jer su se svidjele Jonnyju. Tome ne bismo trebali prigovarati jer tako je to sa tim tipom kompilacija. Ionako bi studiozni pristup povijesti i značaju ove kuće trebao doći u nekakvom vrlo velikom box setu. Controller je, stoga, kompilacija subjektivne naravi i funkcionira kao Greenwoodov mix tape, osobna zbirka. Zbirka, no ne i zbrka.

Najviše tu ima radova Lee Scratch Perryja koji je zastupljen kao glazbenik, producent i suradnik sveukupno četiri puta, Uzevši u obzir veliki utjecaj kojeg je ovaj današnji sedamdesetogodišnjak ostavio na stvaranje i razvitak regea i duba, ovakav odabir uopće ne čudi. Greenwood se potrudio ne izostaviti i druge velike jamajkanske face kao što su Linval Thompson, Sly & Robbie, Desmond Dekker i još mnogi drugi.

Sa nešto manje od sedamdeset minuta trajanja, Jonny Greenwood Is The Controller predstavlja zadiranje u najrazličitije kutke povijesti kuće Trojan ali i regea samog. Sama po sebi ne donosi ništa novog proučavanju jamajkanskog glazbenog izričaja, no kompilacija funkcionira upravo zahvaljujući snazi samih pjesama koje, izgleda, ostaju vitalne i nakon četrdeset godina. Ako ste spremni za vikendaško bavljenje regeom, ova kompilacija je odličan intro. I upamtite – Jah is the forgiva!

Najbolje stvari:

Linval Johnson – Dread Are The Controller,
Derrick Harriot – Let Me Down Easy,
The Heptones – Cool Rasta,
Lee Scratch Perry & The Upsetters – Black Panta
( s najboljim introm na svijetu ikad; vidi poetski uvod u recenziju )
i Junior Byles – Fever.

Pozdrav,
ek.

Linkovi: www.trojanrecords.com, www.greenplastic.com

Danas je u kazališu Ivan pl. Zajec održana konferencija za novinare na kojoj se predstavila nova intendantica Nada Matošević.
Za nju se kaže da je iznimni talent, suptilna i temperamentna dirkigentica, da je krasi strasno i čvrsto vodstvo i da ima slobodni pristup dirigiranju. Već je za vrijeme studija dirigiranja na Akademiji za glasbo u Ljubljani iskazala menadžerske sposobnosti osnovavši Komorni orkestar Pro arte, a s uspjehom je vodila riječku operu i orkestar HNK Ivana pl. Zajca te Riječku filharmoniju.
Na današnjem predstavljanju je istaknula da će se u svojoj intendaturi voditi načelom timskog rada, stoga je riječ prepustila svakom pojedinačnom ravnatelju ansambla.
Umjesto ravnatelja drame govorila je Magdalena Lupi koja je rekla da će se za vrijeme mandata Nade Matošević posvetiti novom isčitavanju klasika uz gostovanja ponajboljih domaćih i stranih redatelja. I dalje će se njegovati Zajc off i suradnja s mladim Riječkim autorima, a također će se pažnja posvetiti glazbenoj drami.
U ime talijanske drame govorila je rvnateljica Laura Marchig koja je kazala da će se više posvetiti reprizama uspješnica i obnovi starih predstava, te je najavila svježe isčitavanje klasika Carla Goldonia.
Ravnatelj opere Ozren Prohić je najavio povećanje glazbene i scenske kvalitete predstava i povećanje broja premijera glazbenih događaja i broja izvedbi kako bi riječko kazalište stalo uz bok ozbiljnih kuća u regiji.
Staša Zurovac, ravnatelj baleta je rekao da će se desiti povratak tradicionalnim i prepoznatljivim naslovima.
Nova poslovna ravnateljica Ana Lučić će se baviti potragom za sponzorima, koji u zadnje vrijeme, osim sporta počinju prepoznavati kulturu kao dobar medij za reklamiranje svojih tvrtki.
Mara Vidučić koja ostaje na čelu marketinga je naglasila da će joj cilj biti zadržati publiku i dovesti još više gledatelja.
Gradonačelnik Obersnel je čestitao Nadi Matošević na izboru i rekao da ne sumnja da će kazalište zadržati visoku razinu produkcije i dodao je da se može očekivati još jedna uzlazna putanja u radu teatra.
«Ipak, programi se moraju temeljiti na realnim osnovama, a grad će stati financijski iza programa.» rekao je Obersnel, te je upoznao nazočne s činjenicom da je za vrijeme njegova mandata višestruko povećano izdvajanje proračunskih sredstava za kulturu.
Svoj govor je završio nadom da će ministarstvo kulture shvatiti da nacionalno kazalište nije to samo zbog imena, te da će se riječki teatar ubuduće adekvatnije financirati iz državnog proračuna.
Novu intendanticu su pozdravili i članovi poglavarstva Bože Mimica i Ivanka Persić, koja je napomenula da unatoč lošijem financiranju od strane države, riječki teatar ima za 30% veću plaću od zagrebačkog, upravo zbog izdašnog financiranja od strane Grada Rijeke.

Iz udruge medijskih i političkih dušebrižnika stiglo je sljedeće priopćenje: Svi vi koji radite nove stranke bilo lijevog ili desnog predznaka, okanite se čorava posla, jer smo prozreli vaše namjere.
Vi se lažno predstavljate kao alternativa, onome što kolokvijalno nazivate «atrofirana lijevica i desnica» (čitali smo vaše transkripte), a zapravo predstavlja dvije vodeće hrvatske stranke, koji su vrhunac naše demokracije i dokaz da su Hrvati uvijek bili demokratični i ostalo, dok potajice svojom političkom aktivnošću želite ukrasti glasove tim strankama i onemogućiti njihovu vječnu izmjenu na vlasti.
Zašto to radite?
Krajnje je vrijeme da se uozbiljite, jer ako želite boljitak hrvatske demokracije morate odustati od daljnje političke aktivnosti.
Ugledajte se na SAD i UK. Treba li njima milijun stranaka. Ne!
Te vodeće demokracije su sasvim zadovoljne samo sa svoje dvije stranke i to ih ne ometa da napadnu Irak, Iran i tako promiću demokraciju.
Tim više što se vječnim izmjenjivanjem dviju stranaka na vlasti razlike brišu, pa u konačnici dobivamo ideal jedne stranke, jednog vođe, ali ipak podjeljene u dvije da se zadovolji demokratska forma...ovaj...svačiji interesi.
Da zaključimo, alternative nema, a sve što se takvim proglašava samo je ispucavanje nečijih ega i osobnih frustarcija, ako ne i zakulisna igra.
Usput, pauk je ispred bivše Riječke banke dignuo crni kromirani volkswagen.