Kada nema sibilarizacije?

30.04.2005., subota

Budući da često odgovaram na pitanja o sibilarizaciji, donosim nekoliko osnovnih pravila o neprovođenju te glasovne promjene.

U našem standardnom jeziku alternacija k, g, h : c, z, s ispred i nije zastupljena u sljedećim slučajevima:

a) kada se stražnjonepčani suglasnici nađu u vlastitim imenima: Branka – Branki, Ivanka – Ivanki, Luka – Luki

b) kada se stražnjonepčani suglasnici nađu u skupinama zg, ck, sh, čk, ćk u imenicama: mazga – mazgi, kocka – kocki, Pasha – Pashi, mačka – mački, praćka – praćki

c) kada se stražnjonepčani suglasnik k nađe u skupini tk, a riječ je o dvosložnim imenicama: tetka – tetki, motka – motki, četka – četki (iako ima i imenica u kojima je alternacija zastupljena: bitka – bici < bitci < bitki)

d) kada se stražnjonepčani suglasnik nalazi sam u riječima s manje slogova (ne u skupini s drugim suglasnikom), a u kojima bi zamjena suglasnika dovela do nejasnoće u značenju; to su imenice odmila baka – baki, seka – seki, striko – striki, zeko – zeki, ali i one čija osnova završava jednim konsonantom: klika – kliki, doga – dogi, liga – ligi

e) u domaćim zemljopisnim imenima (osim onih u kojima se osjeća živa veza s općom imenicom - Rijeci, Palanci, Banjaluci/Banjoj Luci): Boki, Kreki, Krki, Gradiški, Požegi, ali Lici će biti običnije nego Liki

f) u većini stranih zemljopisnih imena: Meki, Volgi, Katangi, Malagi, Nebraski i dr., ali: Africi, Americi, Atici, Korzici, Aljasci

g) u množinskim toponimima (sela Čehi, Novaki).

Neki jezičari (Stjepko Težak, primjerice) navode i druge kriterije, pa ću dio toga što sam rekao ponoviti, ali u skladu s njihovim definicijama. Recimo, jednosložne posuđenice muškoga roda (Bask – Baski, erg – ergi, bronh – bronhi).

U istoj su kategoriji višesložne posuđenice na -o u kojima nije otprije uobičajena sibilarizirana osnova (ginko – ginki, dingo – dingi).

Ili pak osobna i životinjska imena sa dva suglasnika pred padežnim nastavkom (Janko – Janki, Zelenko – Zelenki, Srećko – Srećki, Šarko – Šarki).

Kad smo kod imenica ženskoga roda, ne provode sibilarizaciju gotovo sva imena, a bez iznimke osobna, domaća i strana (Alki, Itaki, Olgi, Mihi, Glihi).

Malo je vlastitih imena gdje se provodi ta glasovna promjena. Posrijedi su iznimke (Americi, Banjaluci/Banjoj Luci, Rijeci), a katkad se dopuštaju obje mogućnosti (Aljaski i Aljasci).

- 10:58 - Prokomentiraj (12) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

<	travanj, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Jezični savjetnik

Pitanja i odgovori

Jezični savjetnik II

Sadržaj

30.04.2005., subota

Kada nema sibilarizacije?