Budući da često odgovaram na pitanja o sibilarizaciji, donosim nekoliko osnovnih pravila o neprovođenju te glasovne promjene.
U našem standardnom jeziku alternacija k, g, h : c, z, s ispred i nije zastupljena u sljedećim slučajevima:
a) kada se stražnjonepčani suglasnici nađu u vlastitim imenima: Branka – Branki, Ivanka – Ivanki, Luka – Luki
b) kada se stražnjonepčani suglasnici nađu u skupinama zg, ck, sh, čk, ćk u imenicama: mazga – mazgi, kocka – kocki, Pasha – Pashi, mačka – mački, praćka – praćki
c) kada se stražnjonepčani suglasnik k nađe u skupini tk, a riječ je o dvosložnim imenicama: tetka – tetki, motka – motki, četka – četki (iako ima i imenica u kojima je alternacija zastupljena: bitka – bici < bitci < bitki)
d) kada se stražnjonepčani suglasnik nalazi sam u riječima s manje slogova (ne u skupini s drugim suglasnikom), a u kojima bi zamjena suglasnika dovela do nejasnoće u značenju; to su imenice odmila baka – baki, seka – seki, striko – striki, zeko – zeki, ali i one čija osnova završava jednim konsonantom: klika – kliki, doga – dogi, liga – ligi
e) u domaćim zemljopisnim imenima (osim onih u kojima se osjeća živa veza s općom imenicom - Rijeci, Palanci, Banjaluci/Banjoj Luci): Boki, Kreki, Krki, Gradiški, Požegi, ali Lici će biti običnije nego Liki
f) u većini stranih zemljopisnih imena: Meki, Volgi, Katangi, Malagi, Nebraski i dr., ali: Africi, Americi, Atici, Korzici, Aljasci
g) u množinskim toponimima (sela Čehi, Novaki).
Neki jezičari (Stjepko Težak, primjerice) navode i druge kriterije, pa ću dio toga što sam rekao ponoviti, ali u skladu s njihovim definicijama. Recimo, jednosložne posuđenice muškoga roda (Bask – Baski, erg – ergi, bronh – bronhi).
U istoj su kategoriji višesložne posuđenice na -o u kojima nije otprije uobičajena sibilarizirana osnova (ginko – ginki, dingo – dingi).
Ili pak osobna i životinjska imena sa dva suglasnika pred padežnim nastavkom (Janko – Janki, Zelenko – Zelenki, Srećko – Srećki, Šarko – Šarki).
Kad smo kod imenica ženskoga roda, ne provode sibilarizaciju gotovo sva imena, a bez iznimke osobna, domaća i strana (Alki, Itaki, Olgi, Mihi, Glihi).
Malo je vlastitih imena gdje se provodi ta glasovna promjena. Posrijedi su iznimke (Americi, Banjaluci/Banjoj Luci, Rijeci), a katkad se dopuštaju obje mogućnosti (Aljaski i Aljasci).
Post je objavljen 30.04.2005. u 10:58 sati.