UN TEMPO
10.01.2014., petak
|
N A Š K I dubrovački rječnik Davor Mladošić – Maja Milošević (u daljnjem tekstu DM –MM) Oznake: rječnik |
- 10:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: rječnik |
- 10:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Jedan rad s pretencioznim naslovom poput ovoga nema ni osnovne preduvjete da se nazove Dubrovačkim rječnikom, a nekmoli da, nažalost, takav postane priručnim udžbenikom u nekim školama sa svrhom podsjetnika na gotovo zaboravljene domaće uporabne izraze lokalnoga govora. Neovisno o pogreškama, propustima, manama i manjkavostima, a sadržajem koji nam se nudi minimalističkim i pukim pabircima dubrovčanizama, uz minimum samokritičnosti i skromnosti autora, mogao bi se tek nazvati: Po naški : pabirci izraza iz dubrovačkog govornog jezika. Navedeni uradak dvoje autora, osim problematične lekture (ista osoba je suautorica i lektorica), ostao je i bez korekture, a osobito bez recenzije nekoga od autoriteta šireg područja lingvistike, točnije, filologije. No ne manje važna manjkavost mu je nepostojanje popisa izvora, što je nužan i neizostavan dodatak svakom iole ozbiljnijem radu. Ako izuzmemo u Predgovoru spominjanje tek dvaju imena koja su pripomogla njegovom nastanku, a uvažimo nevjerojatne lakonske izjave o skupljanju starih dubrovčanizama 'po kantunima' (Stradunu, Peskariji, Porporeli i inim, za tako nešto vrijedno i opskurnim mjestima - tijekom deset i više godina), nije teško zaključiti o kakvom je to djelcu bombastičnog naslova riječ. Poznato mi je koliko je truda, napora, literature, istraživanja, korigiranja ... potrebno da se jedno djelo uobliči i priredi za javnost. U konkretnom slučaju moramo vjerovati samo autorovom Predgovoru (u izostanku navođenja drugih izvora) da je to zaista njegov (njihov) uradak. Zato sve ono što je netočno ili posve promašeno u ovom djelcu, izuzima sve one ipak korištene 'začinjavce', točnije, ova kritika ide isključivo na adresu potpisanih autora DM i MM. Oznake: rječnik |
- 10:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Kad bi bilo vremena i mjesta samo za one grube pogreške (uključujući naglaske, netočno napisane izraze ili njihov prijevod na standardni jezik), ispravak bi opsegom nadmašio sav rad dvojca na ovoj raboti. Upravo iz tog razloga uzimam kao primjer samo slovo 'A' i to iz prvog dijela ovog 'rječnika', točnije dio dubrovčanizama u odnosu na standardno ili upotrebno (regionalno) značenje i to tek kao nasumični, parcijalni ogled. /U nastavku, prvi izraz i značenje prenesen je doslovno iz knjige Naški (ovdje pisan italikom) ; drugi dio je kratak opis pogreške, a slijedi mu ispravan tekst uzet iz opisa raznih autora, navedenih na svršetku ovog kratkog inserta, koji nažalost u blogu ne prihvaća sve naglaske pa su oni stavljeni uz određeni izraz prema njihovom nazivlju/. Oznake: rječnik |
- 10:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
... Oznake: rječnik |
- 10:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
abarat (gl.) : 1. 'loviti djevojke' 2. rastjerati i preplašiti ribu Nije dobro, dio teksta pod brojem 1 je uvredljiv, jer djevojke nisu nikakva lovina, a ispravno je: abarat (gl.)(kratkouzl. naglasak na 'a' 2. slog) : osvajati, privlačiti nekoga ; zaslijepiti, (fig.) zabliještiti ; (pren. zn. ) ; prevariti, opsjeniti ; privući ribu, učiniti je opreznom i lukavom ; rastjerati je i preplašiti Izvori: FoP, KT, BB, SG, MB (tal. abbagliare, D-J) abis (im.) : veliki pljusak, nevrijeme praćeno jakom kišom Nije dobro, jer je korišten dugouzl. nagl. umjesto dugosil., osim napisanoga, što je tek preneseno značenje ovog pojma. Ispravno je slijedeće: abis (im.) (dugosil. naglasak na 'a') : ponor, provalija, bezdan, jaz (pren. zn.) ; zla godina, nevrijeme ; prolom oblaka, elementarna nepogoda, poplava, kiša (čuje se uz pridjev božji, MV, LZ) inačica: ambis (im.) : (isto) Izvori: B-T, âbis), KT , SG, MB, PMR, IK, Župa dubrovačka, SM, LZ, BK, BB, MV, FoP (tal. abisso ; grč. abyssos - ponor, BK, D-J, HJP) aćen (im.) : znak Netočno je upotrijebljeno slovo 'ć' umjesto 'č', kao i dugouzl. nagl., umjesto ispravnog kratkouzl. Ispravno je: ačen (im.) (kratkouzl. naglasak na 'a') : mig, signal, diskretan znak sugovorniku, kretnja, gesta (neupadljiva), pozor, napomena, nagovijest inačice: ačenj (im.) : (isto, samo NT, Imotica DP) Izvori : FoP, B-T, KT, MJ -5, SG, MB, SA, NP, MS, SM, NS, MD, Moličr, NT, Imotica, DP äčenj, TGB, EK (tal. cenno, D-J, MD) aćid (im.) : kiselina Pogrešno je upotrijebljen dugouzl. nagl. (a) umjesto kratkosilaz. Ispravno je slijedeće: aćid (im.) (kratkosil.naglasak 'a') : acid, kiselina : solna kiselina (klorovodik) ; otrov Izvori: NT, SM, (B-T, akc., MB (lat. acidus, BK) adođat (gl.) : opaziti, primijetiti Ovdje je neispravno korišteno slovo 'đ' umjesto ispravnoga 'č'.Također je na pogrešnom mjestu upisan kratkouzl. nagl. (a), jer mu je mjesto na slovu 'o' tj. na drugom slogu izraza. Ispravno je: adočat (gl.) (kratkouzl. nagl. na 'o', 2.slog) : pogledati, ugledati, opaziti, primijetiti nekoga ili nešto sa simpatijom ; kriomice pogledati inačice: adoćat (gl.) : (isto) Izvori: FoP, B-T, SM, SA, NP (tal. adocchiare, D-J) ađenat (im.) agenat, špijun Nedovoljno obrazloženo. Osim toga, ne može se reći da agent znači isto što i špijun, jer agenti progone špijune. U nastavku obilje značenja: ađenat (im.) (kratkouzl.naglasak 'a') : zastupnik neke tvrtke ; trgovački putnik ; posrednik u poslovanju; (pren. zn.) ; svatko tko radi za nekoga ili nečiji interes, primjerice, opunomoćena osoba neke države, BK) ; otpravnik poslova, predstavnik ; policijski službenik, detektiv, diverzant, provokator, agent inačice: agijent (im.) : (isto) Izvori: B-T, FoP, NS (lat. agere – raditi ; tjerati, BK) afan (im.) : slabost Netočan prijevod, ispravno je: afan (im.) (kratkouzl. nagl. na 'a') : naviranje krvi u glavu, rumenilo u licu zbog nekog uzbuđenja, nemira ili bolesti, teško disanje, tuga, jad, nesvijest, briga ; (fiziol.) valung Izvori: B-T, SA, áfan, SG, MB, SM, KT, NS, FoP, MJ -5, FŠ, Rječnik starih župskih riječi i izraza (tal. affanno, D-J, BK) afitat (gl.) : iznajmiti Nepotpuno objašnjenje izraza, vidi u nastavku: afitat (gl.) (kratkouzl. nagl.na 'i') : najmiti, unajmiti, iznajmiti (stan, sobu, kuću, auto, … ) ; (pren. zn. ) ; prisluškivati (podrugljivo) ; (izr.): „... afitat uho.“ Izvori: B-T, NS, FČ, Držićev rj, (bez akc), MD, Molier, SA, SG, LS, KT, SS , MJ -5, MB, SM , FoP, PMR, DBM, FŠ, DM i MM, Rječnik starih župskih riječi i izraza, Vlaho Matijević: Dnevnik, Mojoj bubi! - Rkp. Dubrovnik, između 1892-1965. (privatna zbirka), Tomislav Macan, Sa staroga Mljeta, Zagreb, 2002. (tal. affittare, MD tal. afit , D-J ; mlet.tal.afittare, LjŠ) /isto se odnosi i na im. afitual (kratkouzl. nagl. na 'u'), koja ima značenje najmoprimac i najmodavac, a ne samo najmoprimac kako navodi dvojac DM i MM/ agvantat (gl.) : prihvatiti Nedovoljno i netočno opisano. Svakako, nije isto prihvatiti pruženu ruku ili zgrabiti, ščepati, itd. pruženu priliku. Prava značenja u nastavku: agvantat (gl.) (kratkouzl. nagl. na 'a') : zgrabiti, ščepati, prigrabiti, uhvatiti, prihvatiti (se), ugrabiti, oteti, uzeti Izvori: FĆ, Držićev rj., MJ -5, LP, B-T, FoP, SG, KT, NS, NP, DBM, FŠ, Đ. Bašić, Rječnik starih župskih riječi i izraza (španj. aguantar, BK) akumulat (gl.) : nagomilati Nedovoljno objašnjeno, ispravno u nastavku: akumulat (gl.)(kratkouzl. nagl. na 'u', 3. slog) : akumulirati, nagomilati, nakupiti, prikupiti, natrpati ; uštedjeti (iz konteksta 'Imbarak') ; zgrtati, stjecati Izvori: FČ, Držićev rj., MB, SM, EK, DM i MM Oznake: rječnik |
- 10:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: rječnik |
- 10:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
aldente (pril.) : tvrdo kuhano Neispravno značenje ili značenje bez potrebnog pojašnjenja, kao prva pogreška, dok drugu predstavlja naglasak na izrazu, koji je i pogrešno odabran i na pogrešnom mjestu. Dugosilaz. nagl. ne može ni u kom slučaju biti na drugom slogu (ovdje, prvo 'e'). Umjesto njega na istom mjestu treba biti dugouzl. (é), vidi u nastavku: al dente (fraza)(dogouzl. naglasak na 'e') : način kuhanja tjestenine, riže i sl. ('na zub', s točnim značenjem – ne raskuhano) inačice: aldente (fraza)(dugouzl. akc. na 'e') : (isto) adente (fraza) : (isto) Izvori: MB, KT, NP almeno (riječ.) najmanje Pogrešno. Značenje nije točno, a ispravno u nastavku: almeno (pril.;čest.)(kratkouzl. nagl. na 'a', duljina na 'e') : bar, barem toliko, makar, kad bi bar, makar toliko, u najmanju ruku inačice: alimanko (pril.;čest.) (kratkouzl. nagl. na 'i') : (isto) almanko (pril.;čest.) (kratkouzl. nagl. na 2. 'a'): (isto) alman(j)ko (pril.;čest.) : (isto) Izvori: FoP, B-T, akc., SG, NSr, LS, MR, NP, FČ, Držićev rj., LS, SBM, FČ, Vojnović, Djela, Rječnik : Klasici hrvatske književnosti na CD-ROM-u (Drama i kazalište), MD, Moličr, MJ -5, MB, SM), DBM , ISl, EK (tal. almeno, D-J s dubrovačkim naglaskom, SBM, FČ (Vojnović; B-T) ;.almenco, MD) altraci (im.) : pribor, stvari Netočno je utoliko što ni u govoru ni u pismu nigdje nema slova 'l', vidi u nastavku: atraci (im.)(kratkouzl. nagl. na 1. 'a') : potrepštine, pribori, različite sprave i pomagala, oprema, predmeti: oruđa, alati inačice: atrasi (im.) : (isto) atrec (im.) : (isto, B-T) Izvori: FoP, B-T, SG, MB. (tal. attrezzo, D-J) amorozo (prid.) : nježno, ljubazno, srdačno, ljubavnički Riječ je netočno razvrstana kao pridjev umjesto ispravno prilog: amorozo (pril.) (kratkouzl. naglasak na 'o') : zaljubljeno, ljubavno, srdačno, nježno, ljubazno, ljupko Izvori: SG, FoP, MB, LS, FČ, Držićev rj., B-T, SM), MD, Moličr, NSr, St. pis., EK, Rječnik starih župskih riječi i izraza aposto pril : namjerno Netočno, kako upisano značenje, tako i oblik sa slovom 'o' na kraju riječi, vidi u nastavku: aposta (pril.)(kratkouzl. nagl.na 1. 'a') : navlaš, prividno, naizgled, tobože, šaljiva laž inačice: apostano (pril.) : (isto) Izvori: FoP, FČ, Držićev rj., SA, SG, LS, MS, MB), KT, SM, SS, MD, Molier, ZP, B-T, VMP, Rječnik starih župskih riječi i izraza (tal. apposta, MD) aprofitat (gl) : profitirati, iskoristiti priliku, okoristiti se Pogrešno odabran i smješten kratkosil. naglasak (o), koji može doći samo na prvi slog i nigdje drugo. Ovdje pripada kratkouzl. naglasak na trećem slog (i): aprofitat (gl.) (kratkouzl. nagl. na 'i') : izvući korist, okoristiti se čim, iskoristiti zgodu (situaciju, vrijeme, osobu), profitirati Izvori: FoP, DBM, NSr) SG, MB, B_T (njem. Profit od franc. profit – prednost, dobitak, zarada od lat. profectus: napredak - pro + facere: činiti, HJP, BK) aptak prid. : 1. sređen uređen, 2. miran poslušan Nedovoljno objašnjeno. Važno je spomenuti podrijetlo vojničkoga žargona. Također, nije pridjev nego uzvik, vidi u nastavku : aptak (uzv.) (kratkouzl. nagl. na 1. 'a', duljina na 2. 'a') : vojna zapovijest u negdašnjoj AU vojsci ; pozor!, mirno! stani! inačice: aptag (uzv.) : (isto) Izvori: FoP, KT, MB, SM (njem. habt Acht, BK) Oznake: rječnik |
- 09:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: rječnik |
- 09:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
arazo prij. uz, pored, u istoj razini Pogrešna upotreba vrste riječi pa umjesto prijedlog, treba stajati prilog (pril. čest.). Pogrešno odabranim, primijenjenim i smještenim naglaskom, određen je i pogrešan izgovor. Kratkosil. nagl. (a) ne može nipošto stajati na drugom slogu. Također umjesto njega, na prvi slog mora doći kratkouzl.(a). Ispravno značenje je slijedeće: arazo (pril.čest.) (kratkouzl. nagl. na 1. 'a', a duljina na 2. 'a'): do, tik, uz, uzvrh, izravnano, poravnano, usporedno, u istoj razini s nečim s čim se uspoređuje, vrhom Izvori : FoP, SG, KT, NP, MJ -5, MB), NS, MD, Molier, B-T) (tal. accosto, D-J, raso, MD) argola (im.) : drvena drška kojom se upravlja kormilom barke ili broda Pogrešan je dio opisa, a nedovoljan u ostatku. Barka je dubrovački pojam i njime se ne može objašnjavati drugi takav pojam, a brod se ne upravlja argolom pa je ovo čak i smiješno. Također je upisan i pogrešan dugosilaz., umjesto ispravnog kratkouzl. nagl. (1.a). Ispravno je slijedeće: argola (im.) (kratkouzl. nagl. na 1. 'a') : rudo, poluga, drška (držak), ručka za upravljanje na kormilu čamca inačice: argutla (im.) : (isto) argutlja (im.) : (isto) Izvori : B-T, akc., MD, SA, BB, SG, MB, ARj, NP. LZ, St. pisci, JLu, Nautica portal, Stručni izrazi, Ž. Stepanić et al, VL arija (im.) : 1. zrak, 2. igraća karta koja ne donosi bodove Netočno je primijenjen dugosil. naglasak umjesto ispravnog kratkosil. (a), a opis pod brojem 2 je moguć jedino kao kartaški žargon, jer inače nije nađen nigdje u obilnoj literaturi. Ispravno je slijedeće: ärija (im.) (dugosil. naglasak na 1. 'a') : glazbeni napjev, melodija, glazbeni pojam, B-T) ; solo pjevana partitura ; (pren. zn. ) ; zrak kao slobodan prostor iznad tla ; uzduh (pren. zn.) ; klima, podneblje ; propuh, vjetar; temperaturne razlike, vanjska temperatura neprimjerena stanju nečijeg organizma (pren. zn. reg.) ; uzaludno nekome nešto govoriti ; „... govoriti u ariju.“; upropastit sve, upropastiti se ; „... otić sve u ariju.“ inačice: aria (im.) : (isto) arja (im.): (isto) Izvori: FoP, B-T, SG, NSr, ârija, ZK, Konavle, LS, MJ -5, VL, MB, MD, Molier, ZP, SM, MP, ŽŽ, VK, SG, VM Šeremeta, EK), Rječnik starih župskih riječi i izraza (tal. aria, D-J, MD ; grč. aer: zrak, HJP) arla (im.) : velika posuda za cvijeće Netočno, jer arla može biti u otvorenom prostoru vrta, a nikako u posudi pa makar bila i velika. Također formulacija o posudi za cvijeće upućuje na praznu posudu (dubrovački: grasta), a ona još manje može biti arla: arla (im.)(dugosil. naglasak na 1. 'a') : cvijetnjak ; gredica omeđena kamenjem Izvori: B-T, SA, NSr, SG, PB, MJ -5, MB, LZ, TK, SM, TGB, TM, KT, EK, Rječnik starih župskih riječi i izraza arsenal, arsenň (im.) : skladište oružja Na zadnjemu slogu ne može biti niti jedan naglasak, osim oznake duljine. Također, opis je nedovoljan, jer je arsenal, arseno riječ s mnogo značenja: arsenal (im.) (kratkouzl. nagl. na 'e', a duljina na 2. 'a') : prostor za izradu naoružanja (oružja ili municije), skladište, spremište, sklonište za čuvanje predmeta vojne opskrbe, alata i opreme ; oružarnica ; radionica za izrađivanje, popravljanje, čuvanje i održanje brodova ; brodogradilište, škver za ratne i trgovačke brodove ; orsan inačice: arseno (im.) : (isto, duljina na 'o') orsenal (im.) : (isto) Izvori : B-T, LS, A-G, VK, FoP (mlet. tal. arsenale, LjŠ ; tal. arsenale od. arh. darsina – kuća rada, BK) avizat (gl) : 1. obavijestiti, podsjetiti, 2. posjetiti Opis pod brojem 2, totalno je promašen i netočan. Po dubrovačku posjetiti znači vizitat, što s avizavanjem nema nikakve veze (nema blage!): avizat (gl.) (kratkouzl. nagl. na 'i') : obavijestiti, opomenuti, upozoriti, javiti, obznaniti, informirati, upoznati drugoga s nekim ili nečim, izvijestiti, javiti ... ; dati nešto do znanja usmeno ili pisano Izvori: B-T , NSr), SG, NT, MB, SM), ZK (Konavle), KT, SA, FoP, SG), ZK, NT, MR, MS, MB, VLa, SS,.JLu, DJe, VMP), RS, EK, FŠ, Nela Lonza, VMP, Dubrovački Horizonti, 1996., god. XXVII., br. 36., Rječnik starih župskih riječi i izraza (tal. mlet., avviso, Lj.Š, MD, D-J, HJP) Oznake: rječnik |
- 09:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Autorstvo prema navedenim kraticama: A-G – Anić-Goldstein; ARj. – Akademijin rječnik; BB – Božo Baničević; BK – Bratoljub Klaić; B-T – Bojanić-Trivunac; DBM – Desa Begović-Mrkušić; D-J – Deanović-Jernej; DJe – Deša Jelavić; Đ. Bašić – Đivo Bašić; EK – Nesti Katić (Ernest); FČ – Frano Čale (Držićeva i Vojnovićeva djela); FoP – Karnevalske novine (foji) (1901-1941); FŠ – Feđa Šehović; HJP – Hrvatski jezični portal; ID – Ivo Dabelić; IK – Ivo Katić; JLu – Josip Luetić; KT – Kazimir Tomšić; LP – Luko Paljetak; LS – Lelijla Sočanac; LZ – Luko Zore; LjŠ – Ljerka Šimunković; MB – Melita Bego; MD – Mirko Deanović; MD, Molier - M. Deanović (preradbe Moliera); MJ-5 – Mato Jerinić; MS - Matko Sršen; MP – Mato Podić; MV - Mato Vodopić; NP – Nenad Pata; NS – Nada Skatolini; NSr – Nikola Srinčić; PB – Pero Budmani; PMR – Petar Marija Radelj; PS – Petar Skok; RS – Radovan Samardžić; SA – Suad Ahmetović; SBM – Sanja Brbora-Majstorović; SG – Srđan Gjivoje; SM – Slobodan Mladinov; SS – Slavica Stojan; TGB – Tereza Buconić-Gović; TK – Tomislav Kuliš; TM – Tomislav Macan, Trpimir Macan; VB – Vedran Benić; VMP – Vesna Mović-Perić; VK – Vlaho Kojaković; VL – Vinicije Lupis; Vlaho Matijević; VM Šeremeta) – Vice Medini; ZP- Zdenko Pulitika; ŽŽ – Živko Ž. Živković, pseud. Vida Vuletića Vukasovića ... Oznake: rječnik |