UN TEMPO

25.10.2006., srijeda

NA MLJETU

na mljetu je (pravilo) sve naopako. evo i gljivin klobuk je mljećanin tako ju je rijetko sresti oko dubrovnika. nekad je bila dijelom dubrovačke makije maginja čini se kao da je zaboravio ponijeti padobran. a nije. on je u svojoj mreži, koja se samo ne vidi teško bi pogodili od kud ovdje ovi biseri? kišne kapi ili rosa na paukovoj mreži. foto by sele

- 23:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.10.2006., utorak

TRAGOM JEDNOG TEKSTA

prije par dana dobila sam poštom kopiju jednog teksta iz knjige (nepoznatog mi naslova) s temom KAPELA SVETE ELIZABETE (Pohođenje Blažene Djevice Marije). riječ je, dakako o dubrovniku. riječ je i o svima dobro znanom mjestu, jer se nalazi na glavnom prometnom pravcu kad se s pila uspinjete prema staroj bolnici ili objektu (objektima) podno parka gradac, točnije, brežuljku nekadašnjeg naziva borova glavica. imenovana kapelica u spomenutom pravcu kretanja, ostaje desno, uz sam rub prometnog traka. foto by sele vidjeli ste je zar ne?

- 17:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

autor članka piše ne samo o kapelici, koja nekad nije bila ovako izolirana, već u sastavu vrlo zanimljivog i po mnogo čemu čuvenog ljetnikovca, danas nam znanog kao ljetnikovac pucić-crijević (li obrnuto) ili vrlo često nazivanog i neron pucić (pozze). ovo neron, bijaše nadimak mata pucića, koji je kaže autor članka, dao sagraditi i spomenutu kapelicu na čast sv. elizabeti. štoviše, tu je i njegov grob čiju je gradnju osobno nadgledao i veličinu mjerio svojim tijelom. no prošla je cesta, razdijelila kompleks ljetnikovca pa je kapelica ostala s jedne, a ljetnikovac s njezine druge strane. perivoj ljetnikovca (fotografija preuzeta s neta) sa zadovoljstvom sam pročitala ovaj pitki tekst, jer nisam baš puno znala o neronu puciću i smatram ga onako ležerno-informativnom pričom u kojoj nažalost ima nekoliko netočnih (možda je ispravno reći nepreciznih ili površnih informacija) podataka, koje sigurno ne bi primijetio neki manje informiran i nepažljiv čitatelj.

- 17:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponajprije, autor netočno locira ljetnikovac. (citat) "Pucići su imali više obiteljskih domova, ali se u blizini grada na Pilama najviše spominjao njihov ljetnikovac koji je smještajem ispod kuće Altesti (sada je tu groblje Boninovo) ..." 1. ljetnikovac pucić-crijević je na razmeđu pila i boninova, ne pripadajući niti jednoj od tih zona, obzirom da je građen i gotovo usađen u borovu glavicu, današnji park gradac. 2. netočno je i posve dezinformativno spominjati u ovom kontekstu nekadašnji kompleks ljetnikovca altesti na području boninovo, na kojemu je današnje groblje boninovo. by j.p.

- 17:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

jer se kompleks nalazio bar 350-400 m sjeverozapadno, a ispod kompleksa je morska pučina. istočnije od njega su tri crkve i sadašnja crkva sv. petra nekadašnje ljetno kino slavica i nizovi kuća s lijevu stranu ceste prema pilama kad idemo s boninova. kompleks nekadašnje dubrovačke bolnice nalazi se na suprotnoj strani i pripada također obroncima borove glavice, dakle području parka gradac. by dube jer se tu, na tom mjestu, borova glavica, zapadno obrušavala u more.

- 17:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 17:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 17:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

by dube kameni stupovi s glavicama i postoljem iz ljetnikovca skočibuha, datiraju iz vremena između 1938-1941.

- 17:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

podnožja kamenih pitara (graste) by dube

- 17:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

to je, netočno. naime, originalni stupovi koje je, ili nije isklesao klesar vicko lujov, prodani su ili raspršeni od miločera u crnogorskom primorju. vili šeherezada i orsula u dubrovniku i tko zna gdje još, već početkom 20. stoljeća. o palači skočibuha sam prije pisala i navela podatak da je dolaskom francuza 1806. ljetnikovac uništen u eksploziji baruta. slučaj je htio da eksplozija nije uništila balustradu niti stupove. ali palača je ostala ruševinom skoro jedno i po stoljeće i kroz to vrijeme iz nje je nestalo sve što se moglo prenijeti. među ostalim i spomenuti stupovi. ovi koje sam predstavila u foto-dokumentaciji, u danas također zapuštenom ljetnikovcu, su iz razdoblja kraja 30. godina 20. stoljeća. dao ih je kao kopiju nekadašnjih (prema stupovima nerona pucića) isklesati rus židovskog podrijetla vasili isaev koji je obnovio ljetnikovac pred II. svjetski rat. u spomenutoj studiji zavoda za zaštit spomenika ..., na str. 22. izričito stoji: "Iako su sadašnji recentni vrijedno ih je spomenuti kao kopije". iz fotografije preuzete iz iste studije lijepo se vidi kamena balustrada bez stupova. fotografija je datirana u 1907. godinu:

- 17:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 17:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.10.2006., nedjelja

intermezzo (na konalu)

kupjenice (kupine) grlica, rekla bih foto by sele

- 23:13 - Komentari (1) - Isprintaj - #

lanterne

grebeni daksa kalamota (koločep) foto by sele

- 23:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21. listopada - partenca

oko 17 sati. snimljeno s konala (d)

- 22:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.10.2006., utorak

na zalazu

16. listopada prije 20 minuta

- 18:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

kroz krošnje

- 18:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16. listopada

- 18:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

listopad na moru

prizori su primjereni svakom primorskom krajoliku. dakle, moglo bi biti snimljeno bilo gdje uzduž naše lijepe obale. slučajno je to bio hvar. by sele hvala na fotkama

- 09:22 - Komentari (4) - Isprintaj - #

by sele

- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

susret s prošlošću

by s.t. dubrovačka karaka 16. stoljeće nakon 1258. i prvog spomena dubrovačke 'koke' broda koji se smatrao jedrenjakom, dubrovačka brodogradnja se je usavršavala. ovo je replika starog jedrenjaka, koji se je u 16. stoljeću smatrao velikim brodom s posadom i do 100 ljudi. druge karakteristike: - dužina 38 - 40, - širina 14 - 15 m, - visina boka nad vodnom crtom 9 - 10 m, - gaz 5 m, - nosivosti 600 - 800 kara (945 -1.260 tona), - do 40 topova za zaštitu tereta.

- 00:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.10.2006., ponedjeljak

mrtva priroda

treći put postiram isto! by sele

- 21:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

na kalamoti

gljiva 1. gljiva 2. gljiva 3. (fotografije s.t.) slike sam dobila na mail. zahvaljujem se seli što ih je snimila, k. što mi ih je poslao. gljiva 3 je jako zanimljiva. nisam ovako nešto nikad vidjela nit' na slici, rado bi znala kako se zove.

- 20:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.10.2006., petak

na ručku kod Roka i Điva

nedjelja, 8. listopada 2006. s tuđmanova mosta

- 23:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

usput je bio i objed. ovo je samo dio. kad sam se već najela sjetila sam se da bi bilo lijepo snimiti capisanti, capilungi, jastoge i barem ovu crvenu tortu

- 23:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

masline u mokošici

- 23:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2006., subota

ROKO i ĐIVO

poklon za sutrašnje krštenje

- 23:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.10.2006., srijeda

jedna priča vezana za vilu rašicu i kazbek - dopuna

tekst o ljetnikovcu (sadašnji naziv vila rašica), potaknuo je jednog čitatelja da mi napiše i pošalje na mail dopunu, zapravo, kako on kaže jednu malu storiju vezanu za to mjesto i taj kompleks. ispričat ću je koristeći se dijelom teksta i podacima koje sam dobila. neka mi bude oprošteno što neću spomenuti ime gospara koji mi je ustupio svoj tekst, jer je izričito naglasio kako želi ostati anonimnim. ali ja ga i ovom prilikom pozdravljam i zahvaljujem na prilogu. vilu rašicu su početkom prošlog stoljeća nazivali jednostavno dvorcem. orijentaciono to je bilo negdje sredinom dvadesetih godina, 20. stoljeća. začudo, za ondašnji dubrovački puk to nije bila ni palača ni ljetnikovac, ni vila. takva su bila vremena. u to vrijeme dvorac rašica imao je stanare. točnije, prostori dvorca su se unajmljivali za stanovanje. priča koju sam dobila spominje i dosta osiromašene vlasnike, koji su tu živjeli sa starom obiteljskom sluškinjom (što se dakako ne poklapa s pričom o bogatstvu rašica) te dvije podstanarske obitelji. jedna od njih bila je obitelj lanterniste, najvjerojatnije na otočiću sv. andrija s dvoje djece. lanternista i njegova obitelj bili su podrijetlom s otoka silbe. druga obitelj bio je mladi bračni par. suprug (porijeklom slovenac) bio je zaposlen u prometnoj službi. supruga dubrovkinja podrijetlom iz jednog obližnjeg dubrovčkog sela i tek odnedavno u gradu, bila je u zadnjem stadiju trudnoće. mlada žena koja je očekivala dijete osjetila je trudove u noći između 2. i 3. rujna. mrkla noć. ceste bez rasvjete. naokolo šuma. tamo gdje je šuma bila iskrčena bili su vinogradi. ne mogu ipak ne spomenuti poznatog starograđanina miličića koji je naokolo male kućice u kojoj je živio s obitelji (danas je utopljena među lapadske solitere) imao veliko zemljište zasađeno lozom. vjerojatno su miličići i dulčići (obitelj dubrovačkog slikara iva dulčića) bili i najbliži susjedi stanovnicima dvorca. jer, dvorac je u ono doba bio jako izolirano mjesto. najveći dio poluotoka lapada bio je u to vrijeme nenaseljen pa je do najbliže kuće bilo je dosta hoda. intanto, dogodilo se da je žena bila sama i u trudovima. muž se još nije bio vratio s posla pa je u strahu i neznanju zakucala na susjedina vrata. ova joj je mogla samo činiti društvo. prvorotkinji je ipak trebala stručna pomoć. za sreću muž se uskoro pojavio i shvatio da mu nema druge, nego poći u gruž po babicu. do gruža je daleko, a preša velika. otputio se je zato do karocijera (kočijaša) i probudio ga. ovome je opet trebalo vremena da upregne konje, ali i to je obavljeno. s babicom su stigli u zadnji čas da ona primi zdravo prvorođeno muško dijete. poslije subotnjeg iskustva s akustikom dvorca, mogu mislit kako je u toj pustoši odjekivao dječakov prvi plač. to dijete je gospar, koji mi je danas proslijedio ovaj detalj iz povijesti vile rašice. eto imao sam čast roditi se u dvorcu, napisao mi je. " kršten sam u crkvi na mihajlu od župnika zlovečere i osim ovoga famoznoga imena (kojega sam se kao dijete strašno sramio, jer se nitko nije tako zvao /misli na svoje osobno ime/), dobio imena, kako je tada bio običaj, po kumovima: miho (majčin brat) i marko (očev kolega s posla). od rođenja, pa sve do pred 4-5 godina nijesam nikada kročio u tu kuću. jedno popodne smo …. i ja šetali put petke, vidjeli smo da su vrata otvorena, pa smo ušli i tada sam temeljito pregledao cijelu zgradu, devastiranu i derutnu, jer je do tada u njoj bila vojska. eto tako je to bilo. ali, priča o dvorcima tu ne prestaje". nakon određenog vremena, a svakako dok je pripovjedač još bio beba na majčinom mlijeku, obitelj se preselila u drugi dvorac. danas je poznat pod imenom kazbek. o kazbeku nisam još pisala pa ću samo ovom prilikom napisati tek nešto iz priče gospara, koji se eto u naj-najranijoj mladosti selio iz vile u vilu. on se, naravno svega toga ne može sjećati, ali je ispričano mi doznao od svoje majke. kazbek je za razliku od rašice bio na samom moru. odavno nisam bila tamo, ali se sjećam da je imao veliko i široko dvorište, bez dodatnih sadržaja. trebam samo spomenuti kako je najviše vremena taj objekt bio strašno zapušten. u orsanu na zapadnoj strani bili su nekakvi društveni socijalistički sadržaji, dok je sam objekt bio u jednom razdoblju osnovnom školom. kako se prije zvao ne zna ni pripovjedač, a bogme ni ja. on navodi da je naziv kazbek dobio pred sam drugi svjetski rat. smatra da je naziv ruskog podrijetla, jer su u objektu ruski emigranti imali restoran toga imena i po restoranu je kazbek ostao kazbekom do današnjih dana. no u kazbeku je njegov život bio kratkog vijeka. morali su tražiti drugi smještaj ponajviše radi susjede koja je imala čudnu naviku da noću izvodi bučne igre hodnicima koturajući u gluho doba različite predmete od čijih zvukova bi i odvažniju osobu prošli trnci. preplašenoj mladoj ženi, pretežno samoj s malim djetetom, koja se je naslušala seoskih priča o babi rogi, lorku, tintilinićima ... je od strahova pretrpljenih u tom prostoru ubrzo presahlo mlijeko. tako je novim preseljenjem, završila i vlastelinska epizoda moga pripovjedača.

- 22:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.10.2006., ponedjeljak

POEZIJA MORA, NEBA i AGAVA

na fotografijama moje rodice (mislim). Neka,neka, ja imam dvije agave,a ti nemaš ni jednu,a imam i fortunala. Šalim se naravno,ali stvarno imam bulikan zaista atraktivnih slika. Povremeno ću ti poslat ovako po koju, a ti čini s njima što hoćeš.Adio k.t. snimci:k.t./s.t privario si se. imam ih 5-6 (mislim agava). one od lani mi se nije dalo ni iskat. ova što sam je sad postirala (tvoja ili selina) je lanjska i već je odavno usahla. svejedno, slike su lijepe. ovaj je suton na boninovu fantastičan. pozdravljam i tebe i snimateljicu, adiooooooooooooooo vam sele, ti mu reci đe je finulo (ovo je već drugi put i na drugom mjestu danas)

- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VILA RAŠICA

u posjeti jednom ljetnikovcu, a znala sam ga od ranije, prolazila pored njega, ali nikad nisam bila dalje od šetnice. a on je tako velik i rasprostranjen na gotovo 3 tisuće četvornih metara površine. posve je zakriljen bujnim zelenilom, tako da se malo što može vidjeti s puta. relativno je blizu mora, ali nije na moru. o njegovoj povijesti tako malo znam. je li ovo obiteljski grb beneše ili getaldića još nisam doznala. smješten je dosta visoko na pročelju objekta. nadam se da će ga dr. lupis dešifrirati.

- 12:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

dala sam sebi obvezu da ću je istražiti. možda ne za forumsku populaciju, nego za osobne potrebe. ono što se može zaključiti iz građevine, arheoloških ostataka kamenog mobilijara u objektu i oko njega, ostataka nekadašnje kapelice sv. petra i nekih drugih detalja, građen je tijekom 16. stoljeća kao ljetna rezidencija. *) dopuna ljetnikovac je sagrađen u 16. stoljeću u renesansnom stilu. načinom gradnje ne odstupa od ostalih dubrovačkih ljetnikovaca iz ovoga doba. gradila ga je plemićka obitelj beneša (vjerovatna je informacija kako je objekt kasnije pripada i getaldićima, što nije nikakva iznimka, obzirom na ženidbene veze unutar dubrovačkog plemstva i nasljeđa). kapelica ljetnikovca, danas su vidljivi samo ostaci i jedan napis u kamenu (koji nemam snimljen), građena je još u 13. stoljeću kao kapelica sv. petra apostola. reljef sveca u kamenoj plastici je naknadno prenesen i postavljen na južni zabat ljetnikovca u luneti, a i danas se tu vidi izvanredno očuvan. nije poznato kako je ljetnikovac izvorno izgledao, a ovdje mislim na cijeli kompleks ne samo glavni objekt. ni današnja restauracija nije provedena prema dokumentaciji (za koju se kaže da je uništena u II. svjetskom ratu), ili bolje rečeno, provedena je prema uređenju posljednjeg privatnog vlasnika, odnosno današnjih obnovitelja vile i sukladna je njezinoj namjeni. u skladu s onodobnom praksom, a željom da novi vlasnik 'nakupi' što više kamenih detalja davnih stoljeća i ovaj je obogatio kompleks velikim brojem kamenih stupova (kolone) ali različitih stilova. u svakom slučaju red kolona koji prati liniju šetnice i glavnog objekta su s jonskim kapitelima (mogli bi biti izvorni). oslali (dobro očuvani) stupovi su pretežno dorski. također je poznato da je taj novi (bogati) vlasnik kupio ruševinu koja je ostala u takvom stanju još od pada republike (uništili su je crnogorci, 1806.) i obnovio je prema svom ukusu. to je moglo biti tek početkom 20 stoljeća (ili u vrijeme gradnje vila šeherezade i čingrije), kad se o ukusima novih vlasnika nije smjelo raspravljati. svakako, nestalo je jednostavnosti i decentnosti gradnje iz doba republike. preovladali su (kao i danas) novokomponirani stilovi imućnih vlasnika, došljaka s novcem i bez ukusa. *) naime, samo tijekom ljeta moguće je živjet u prostranom dvorcu i u današnje vrijeme s različitim tehnološkim mogućnostima. ovo prvenstveno zbog njegovog smještaja u podnožju brda i tek par sati sunčanog svijetla tijekom dana. moja jučerašnja voditeljica kroz kompleks rekla mi je da u kasnu jesen i zimi pločnici oko objekta plaču. ovo je doslovno prenesen njezin izraz, kojim se je zapravo slikovito izrazila o stalnoj vlažnosti akumuliranoj na pločnicima zdanja, stvarajući dojam suza.

- 11:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

- 11:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

kasnije, ne znam točno kad ljetnikovac je dospio u ruke genexa iz srbije. postao je svojevremeno vrlo popularnim (čak kultnim mjestom) zbog jednog oblika disco kluba. imao je i druge sadržaje kao motel, ugostiteljski objekt i sl. od 1991. u ljetnikovcu je bio vojni stacionar ze-en-ge (zbora narodne garde, a možda i hos-a). u novije vrijeme (oko 2000.) ljetnikovac je dan u najam. zahtjevna investicija nije odgovarala zakupitelju pa je ubrzo odustao od neprofitabilne aktivnosti. prije četiri godine, zapušteni ljetnikovac su zakupili slovenski poslovni ljudi. slobodno se može kazati da je objekt vrlo lijepo obnovljen, da je okoliš uređen i da je cijeli ambijent prirodno čaroban. slovenci nisu vlasnici objekta, jer su imovinsko-pravni odnosi nad njim zamršeni i neriješeni. ali ljetnikovac u svojstvu hotela s tri zvjezdice radi i to samo u ljetnim mjesecima. kako mi je rečeno cijena sobe s doručkom je ove godine bila u granicama privatnog smještaja ili između 20 i 30 eur u bungalovima, koji se nalaze jugoistočno i jugozapadno podno glavnog objekta. zatvara svoja vrata početkom listopada (ove godine 6. 10) za sve oblike djelatnosti, osim održanja objekta i prostranog sjenovitog zelenog krajolika.

- 11:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

prostranom šetnicom s raznim proširenjima sa strane, dolazi se ravno na polovicu posjeda, gdje je smješten glavni objekt ljetnikovca

- 11:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

u zelenilu odrine (pergole) naziru se kamani volti s otvorenim dugim predsobljem i dijelom pročelja objekta

- 11:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

u prostoru ispod volta je i kameno krunište bunara. najvjerovatnije ovo nije originalno krunište, na što upućuje boja kamena. čak i kamene klupice ispod mrežom zatvorenog prozora su novoobnovljene, vjerovatno početkom 20. stoljeća.

- 11:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ukrašeno vanjsko kameno pilo s maskeronom i poluovalnim umivaonikom u obliku školjke, smješteno je desno od ulaznih vrata u ljetnikovac

- 11:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

detalj postolja unutrašnjeg kamenog pila u predoblju sa slike iznad

- 11:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nekoliko detalja vrata. kameni portali i dovraci su profilirani bez ikakvog ukrasa. ponegdje na portalu su stilizirani listovi jedini dodatni ukras renesansnoj jednostavnosti čistih oblika. (dnevno svijetlo je oskudno iako sam unutrašnjost snimala oko podneva).

- 11:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

glavni i dojmljiv ukras velike gornje terase je ovaj reljef. u kamenoj niši je kameni reljef sv. petra. kapelica ljetnikovca datirana je u 13. stoljeće. reljef iz nekadašnje kapelice naslovnog sveca prenesen je naknadno i ugrađen u ovu lunetu na zabatnoj strani glavnog objekta ljetnikovca.

- 11:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

veliki kameni stol pripada originalnom zdanju. dvojbeno mu je tek mjesto. sad je smješten na gornjoj terasi. možda je bio samo dio nekadašnjeg glorijota. renesansna četvrtasta noga je zasigurno iz 16. stoljeća.

- 11:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

šetnica uz bungalove u donjem vrtu. stupovi su različiti (dorski)

- 11:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

jedno od desetak kamenih pila (u njima se držalo ulje). vjerovatno pila nisu izvorno pripadala ljetnikovcu, već su naknadno tu donesena. od nekih su novovijeki vlasnici napravili aranžmanske skulpture

- 11:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

maskeron u kamenoj niši. donji vrtovi.

- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

stari zidovi. vidljivi dijelovi nove tehnologije.

- 11:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

dio starog stubišta s ulazom koji se račva prema površinama vrta i nekadašnjih zasada maslina (danas bungalova za turiste) i glavnog objekta sa šetnicom. ovo stubište je negdje po sredini kompleksa.

- 11:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ostaci nečega. ili je bila gradnja ili je trebala biti. u svakom slučaju donji dijelovi vodoravnog potpornja je dio kamenih stupova, gornji ravni dio je profiliran i mogao bi biti dijelom kamenog portala. na razmaku od cca 2 metra su skoro identični ili samo postavljeni u istoj razini. na zidu u koji su ugrađeni je jedan otvor (sad je obrastao bršljanom), nešto poput prozora s kupolastim završetkom.

- 11:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

među rijetkim bojama, jer je preovladalo zelenilo su i ovi cvjetovi. iznimno na visokim stabljikama glavicama podignutim prema oskudnom suncu

- 11:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

detalj stražarnica ili ...

- 11:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

jonski stupovi u sporednoj šetnici mogli bi izvorno pripadati prvobitnom zdanju

- 11:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

sa strane velike šetnice uzduž kompleksa

- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

zahvaljujem se gospođi direktorici što mi je omogućila danas pogledati ga u dosta brzoj šetnji i ispričala mi neke detalje do kojih je došla, o njegovoj bližoj povijesti. pogađate, riječ je o vili rašica.

- 11:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #