|
|
UN TEMPO
02.10.2006., ponedjeljak
dala sam sebi obvezu da ću je istražiti. možda ne za forumsku populaciju, nego za osobne potrebe. ono što se može zaključiti iz građevine, arheoloških ostataka kamenog mobilijara u objektu i oko njega, ostataka nekadašnje kapelice sv. petra i nekih drugih detalja, građen je tijekom 16. stoljeća kao ljetna rezidencija. *)
dopuna
ljetnikovac je sagrađen u 16. stoljeću u renesansnom stilu. načinom gradnje ne odstupa od ostalih dubrovačkih ljetnikovaca iz ovoga doba. gradila ga je plemićka obitelj beneša (vjerovatna je informacija kako je objekt kasnije pripada i getaldićima, što nije nikakva iznimka, obzirom na ženidbene veze unutar dubrovačkog plemstva i nasljeđa). kapelica ljetnikovca, danas su vidljivi samo ostaci i jedan napis u kamenu (koji nemam snimljen), građena je još u 13. stoljeću kao kapelica sv. petra apostola. reljef sveca u kamenoj plastici je naknadno prenesen i postavljen na južni zabat ljetnikovca u luneti, a i danas se tu vidi izvanredno očuvan.
nije poznato kako je ljetnikovac izvorno izgledao, a ovdje mislim na cijeli kompleks ne samo glavni objekt. ni današnja restauracija nije provedena prema dokumentaciji (za koju se kaže da je uništena u II. svjetskom ratu), ili bolje rečeno, provedena je prema uređenju posljednjeg privatnog vlasnika, odnosno današnjih obnovitelja vile i sukladna je njezinoj namjeni.
u skladu s onodobnom praksom, a željom da novi vlasnik 'nakupi' što više kamenih detalja davnih stoljeća i ovaj je obogatio kompleks velikim brojem kamenih stupova (kolone) ali različitih stilova.
u svakom slučaju red kolona koji prati liniju šetnice i glavnog objekta su s jonskim kapitelima (mogli bi biti izvorni). oslali (dobro očuvani) stupovi su pretežno dorski.
također je poznato da je taj novi (bogati) vlasnik kupio ruševinu koja je ostala u takvom stanju još od pada republike (uništili su je crnogorci, 1806.) i obnovio je prema svom ukusu.
to je moglo biti tek početkom 20 stoljeća (ili u vrijeme gradnje vila šeherezade i čingrije), kad se o ukusima novih vlasnika nije smjelo raspravljati. svakako, nestalo je jednostavnosti i decentnosti gradnje iz doba republike. preovladali su (kao i danas) novokomponirani stilovi imućnih vlasnika, došljaka s novcem i bez ukusa.
*)
naime, samo tijekom ljeta moguće je živjet u prostranom dvorcu i u današnje vrijeme s različitim tehnološkim mogućnostima. ovo prvenstveno zbog njegovog smještaja u podnožju brda i tek par sati sunčanog svijetla tijekom dana.
moja jučerašnja voditeljica kroz kompleks rekla mi je da u kasnu jesen i zimi pločnici oko objekta plaču. ovo je doslovno prenesen njezin izraz, kojim se je zapravo slikovito izrazila o stalnoj vlažnosti akumuliranoj na pločnicima zdanja, stvarajući dojam suza.
|
|
|
| < |
listopad, 2006 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
|
|
1 |
| 2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
| 9 |
10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
| 16 |
17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
| 23 |
24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
| 30 |
31 |
|
|
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
