dala sam sebi obvezu da ću je istražiti. možda ne za forumsku populaciju, nego za osobne potrebe. ono što se može zaključiti iz građevine, arheoloških ostataka kamenog mobilijara u objektu i oko njega, ostataka nekadašnje kapelice sv. petra i nekih drugih detalja, građen je tijekom 16. stoljeća kao ljetna rezidencija. *)
dopuna
ljetnikovac je sagrađen u 16. stoljeću u renesansnom stilu. načinom gradnje ne odstupa od ostalih dubrovačkih ljetnikovaca iz ovoga doba. gradila ga je plemićka obitelj beneša (vjerovatna je informacija kako je objekt kasnije pripada i getaldićima, što nije nikakva iznimka, obzirom na ženidbene veze unutar dubrovačkog plemstva i nasljeđa). kapelica ljetnikovca, danas su vidljivi samo ostaci i jedan napis u kamenu (koji nemam snimljen), građena je još u 13. stoljeću kao kapelica sv. petra apostola. reljef sveca u kamenoj plastici je naknadno prenesen i postavljen na južni zabat ljetnikovca u luneti, a i danas se tu vidi izvanredno očuvan.
nije poznato kako je ljetnikovac izvorno izgledao, a ovdje mislim na cijeli kompleks ne samo glavni objekt. ni današnja restauracija nije provedena prema dokumentaciji (za koju se kaže da je uništena u II. svjetskom ratu), ili bolje rečeno, provedena je prema uređenju posljednjeg privatnog vlasnika, odnosno današnjih obnovitelja vile i sukladna je njezinoj namjeni.
u skladu s onodobnom praksom, a željom da novi vlasnik 'nakupi' što više kamenih detalja davnih stoljeća i ovaj je obogatio kompleks velikim brojem kamenih stupova (kolone) ali različitih stilova.
u svakom slučaju red kolona koji prati liniju šetnice i glavnog objekta su s jonskim kapitelima (mogli bi biti izvorni). oslali (dobro očuvani) stupovi su pretežno dorski.
također je poznato da je taj novi (bogati) vlasnik kupio ruševinu koja je ostala u takvom stanju još od pada republike (uništili su je crnogorci, 1806.) i obnovio je prema svom ukusu.
to je moglo biti tek početkom 20 stoljeća (ili u vrijeme gradnje vila šeherezade i čingrije), kad se o ukusima novih vlasnika nije smjelo raspravljati. svakako, nestalo je jednostavnosti i decentnosti gradnje iz doba republike. preovladali su (kao i danas) novokomponirani stilovi imućnih vlasnika, došljaka s novcem i bez ukusa.
*)
naime, samo tijekom ljeta moguće je živjet u prostranom dvorcu i u današnje vrijeme s različitim tehnološkim mogućnostima. ovo prvenstveno zbog njegovog smještaja u podnožju brda i tek par sati sunčanog svijetla tijekom dana.
moja jučerašnja voditeljica kroz kompleks rekla mi je da u kasnu jesen i zimi pločnici oko objekta plaču. ovo je doslovno prenesen njezin izraz, kojim se je zapravo slikovito izrazila o stalnoj vlažnosti akumuliranoj na pločnicima zdanja, stvarajući dojam suza.
Post je objavljen 02.10.2006. u 11:57 sati.