_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 31.05.2011.

Maraština Ivice Džape iz Oklaja šampionka među bijelim buteljiranim vinima.

Prije nekoliko dana u Skradinu je održana Šesta po redu Smotra vinara Šibensko-kninske Županije.

Slobodna Dalmacija nam u članku pod naslovom: Maraštine i babići potukli konkurenciju
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/139224/Default.aspx
.....donosi (za Promince) sljedeće zanimljive inaformacije:

„Skradinski susret šibenskih vinara potvrdio je staru istinu kako je šansa ovdašnjih proizvođača vina jedino u okretanju autohtonim sortama, posebice maraštini i babiću. Premda stručnjaci ističu kako će maraština postati hit tek za nekoliko godina, ona je pobrala sve glavne nagrade u kategoriji bijelih vina.
Maraština Dragutina Dobrovića iz Pirovca najbolja je u kategoriji bijelih otvorenih vina, dok je maraština Željka Džape iz Oklaja šampionka među bijelim buteljiranim vinima“.(kraj navoda)

Novinaru koji je pisao članak, potkrala se mala pogreška, jer je nagradu „šampionka među bijelim buteljiranim vinima“ osvojio Ivica Džapa, a ne njegov prezimenjak Željko Džapo.

Inače, nedavno sam na blogu prenio dio članka o Ivici Džapi, koji je bio objavljen u Šibenskom NT-u:
Link:
http://promina.blog.hr/2011/05/1629209958/ivica-dzapo-u-nt-o-problemima-plasmana-vina.2.html

Evo i informacije o svim ostalim nagradama i nagrađenima na Šestoj smotri vinara Šibensko-kninske Županije:

Prvonagrađeni vinari

•• Kategorija bijelih otvorenih vina

1. Dragutin Dobrović - Maraština, Pirovac
2. Objava d.o.o.- Maraština, Kijevo
3. Tvrtko Topić - Debit, Siverić

•• Kategorija crnih otvorenih vina

1. Mile Maleš - Cabernet sauvignon, Maleši - Mirlović Zagora
2. Objava d.o.o. - Merlot 2009. Kijevo
3. Ante Županović - Babić 2010. Kruševo kod Primoštena

•• Bijela buteljirana vina

1. Lasin d.o.o. - Maraština, Oklaj
2. Joso Sladić - Maraština, Plastovo



Nadopuna posta 02.06.2011 12:00

Novi tjednik donosi nam također članak na ovu temu pod naslovom:
"Biti na susretu vinara, a ne kušati ni kap vina – nezamislivo"
Link: http://www.novi-tjednik.hr/gospodarstvo/gospodarstvo/6935-biti-na-susretu-vinara-a-ne-kuati-ni-kap-vina-nezamislivo.html

Evo i liste nagrađenih koja se u NT-u može pročitati:

CRNA BUTELJIRANA VINA

1. mjesto – Ante Županović – Babić 2009, Kruševo kod Primoštena
2. mjesto – Stipe Knežević – Merlot 2010., Oklaj
3. mjesto – Marinko Sladić – 'Amicus novum' (kupaža Plavine i Lasine), Plastovo


BIJELA BUTELJIRANA VINA

1. mjesto – LASIN d.o.o. (Marko Duvančić)- Maraština, Razvođe kod Oklaja
2. mjesto – Joso Sladić – Maraština, Plastovo
3. mjesto – Dragutin Dobrović – Maraština, Pirovac


CRNA OTVORENA VINA

1. mjesto – Mile Maleš – Cabernet Sauvignon, Maleši – Mirlović Zagora
2. mjesto – OBJAVA d.o.o. (Cvitko Teskera) – Merlot 2009., Kijevo
3. mjesto – Ante Županović – Babić 2010., Kruševo kod Primoštena


BIJELA OTVORENA VINA

1. mjesto – Dragutin Dobrović – Maraština, Pirovac
2. mjesto – OBJAVA d.o.o. (Cvitko Teskera) – Maraština, Kijevo
3. mjesto – Tvrtko Topić – Debit, Siverić

Kad usporedimo i jednu i drugu listu nagrađanih, teško je ne upitati se koja je točna, a koja ne?

Kome vjerovati Slobodnoj Dalmaciji ili Novom tjedniku????

U svakom slučaju, LASIN d.o.o., registriran je na adresi obitelji Džapo Ivice- Put kroz Oklaj 6, 22303 OKLAJ
te je vjerojatno greškom upisano ime Marka Duvančića, umjesto Ivice Džape, kao ime nagrađenog.


Oznake: Prominski vinogradari, Ivica Džapo, Marko Duvančić

- 11:00 - Komentiraj post (5) - Link posta

ponedjeljak, 30.05.2011.

Povijest kao inspiracija za priču….

Povijest sama po sebi, većini ljudi nije nešto posebno zanimljiva (čast i isprika iznimkama). Nabrajaju se godine, događaji…imena važnih osoba.
Cijeli niz činjenica koje „treba naučiti“.

Ipak, ako se oko tih činjenica „ispreplete“ priča, kao što ti čini npr. Ivan Aralica u knjizi „Duše robova“, ili „Graditelj svratišta“, onda se povijest tek „usput upija“.

Naravno, nije Aralica jedini pisac koji kao osnovu za „tkanje“ romana koristi motive iz hrvatske povijesti (ili povijesti općenito), ali upravo te sam romane pročitao i uživao čitajući ih. Ono što mi je najzanimljivije kod pisaca takvih romana, to je lakoća „selidbe“ u neko drugo vrijeme, neke druge događaje…običaje…kulture….

Nedavno sam napisao post o Nečven gradu:

Link: http://promina.blog.hr/2011/05/1629237936/necven-grad.html

Evo jedne povijesne činjenice koju sam u postu naveo:

....."Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i Bošnjacima. Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska banska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zamete se boj i pokolj. poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake pokopaše na Križevu putu pod Ljubotićem. Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca.....Vladislavom".

Vjerojatno je većina čitatelja ovaj navod pročitala- i to je to, i tu je kraj…. Ipak, ne gledamo svi svijet istim očima. Nismo nadareni svi istim sposobnostima….Svi na svoj način doživljavamo pročitano.


Evo kako moja prijateljica blogerica Crna Kraljica doživljava spomenuti navod, i što je "satkala" na osnovu njega :

*******************************************************************
Legenda o Banici Vladislavi@Lacki....Vladarici gradova Nečvena, Ključa i Knina...




U ono doba kada su se vladari mijenjali kao zrake sunca na obzorju, čas zlatne, čas blijede, poput lica....Banice Vladislave......U čijoj kosi su iskrile kapljice jutarnje rose......Ledene.... u svojem mrtvom sjaju....

Banica, jogunasta i otmjena, ne odveć lijepa....ali ratnica....pred čijim su mačem strepili i plemići i kmetovi......U svojim utvrdama, gradova, Nečvena, Ključa i Knina.....rasprostirala je karte i crtala svoje vojne pohode u borbi sa Mađarima i Bošnjacima.....
Nakon smrti svojeg supruga Vojvode Nelipca, nije uspjela sačuvati sve obiteljske posjede......Ali u svojim nakanama da ih povrati.....nikada nije posustala.....

Očiju boje zelenog žada, širom otvorenih i iskričavih od inteligencije......sijevala je po neprijateljima poput odbljeska munje u mrkloj noći.

Banica, žena i ratnica.....Jednog trenutka je bila ovdje, a slijedećeg je letjela kršem, poput jastreba.....u čijoj duši je siktala omamljujuća bešćutnost......U trenu je nestajala u vrletima planine Promine u samo njoj znanom ritmu.....
Uživala je strahopoštovanje okolnog plemstva.....Voljeli su je i mrzili, a ona je u svojoj oholosti zanemarivala poglede svih Plemića koji su požudno zurili u njeno čvrsto tijelo....ogrnuto ratničkom odorom....

Banicu su njeni Crni ratnici od milja zvali Lacka.....a ona im to nikada nije zamjerila....Za nju je postojao samo mač i čvrsta kaldrma....pod kopitama njenog Sivca....
Od smrti Vojvode Nelipca, u Banicu se zagledao Vlastelić sa Ljubotića, koji bijaše, malog rasta, okrugle glave.....poput oveće bundeve, zdepastih udova, a očiju sitnih....utonulih u duplje, okružene rutavim izraslinama.....Bio je više nalik čudovištu nego čovjeku....

Nastavak priče pročitajte pod linkom:

http://promona6.blog.hr/2011/05/1629255735/legenda-o-banici-vladislavilackivladarici-gradova-necvena-kljuca-i-knina.2.html

*******************************************************************

Nadam se da će se i vama svidjeti ova priča…isto kao što se i meni svidjela!
Bravo CK!

Oznake: Nečven, Ljubotić, Crna kraljica

- 09:00 - Komentiraj post (10) - Link posta

petak, 27.05.2011.

Kraj igre, ili tek poluvremena?


Priča koja je tema ovog posta nije vezana za sport, već za politiku, i to lokalnu....Tako da sve koje ne zanima politika upozoravam da ne nastavljaju čitati ovaj post, jer neće uopće biti nešto zanimljiv.

Prije nešto više od dvije godine, pred lokalne izbore, po prvi puta, u Promini se počela sastavljati-dogovarati- formirati (ili kako već to nazvati) nezavisna lista za izbore, točnije Nezavisna lista Krste Radasa.

Osnovna ideja listebila je „Zajedno za Prominu“. Znači, bez obzira na političko opredjeljenje ostalih u budućem Općinskom vijeću, pokušavati postići ono što je najviše u interesu Promine.

Ako Vas više zanima Program NL Krste Radasa, posjetite link:

http://promina.blog.hr/2009/05/1626230905/predstavljanje-kandidacijskih-lista-za-lokalne-izbore-2009-u-promini-ii-dio.html

Ono što u Programu NL Krste Radasa ne možete pročitati, upravo je vezano za naslov ovog posta- „Kraj igre, ili tek poluvremena?

O čemu se radi, o kakvoj igri, kojem poluvrmenu?

Dogovor NL je bio da bez obzira tko sa liste uđe u Općinsko vijeće, i to što mandat vijećnika traje četiri (4) godine...izabrani kandidat stavlja mandat na raspolaganje ostalim članovima liste nakon dvje (2) godine mandata –prvog poluvremena „igre“.

Točno 12.06.2009 godine, održana je . „1.konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Promina“, što znači da „Prvo poluvrijeme“ završava 12.06.2011. godine.

Od nove godine (pa sve do prije desetak dana zadnji put), upozoravao sam nositelja liste Krstu Radasa da se moramo sastati (cijela nezavisna lista) i popričati na tu temu.

Nažalost, vrijeme ide, i još se nismo sastali.

Ovim putem, dajem do znanja ostalim članovima NL da ja svoje obećanje nisam zaboravio, i da je moj mandat vijećnika u Općinskom vijeću Općine Promina u njihovim rukama.

Biti predstavnik liste ili bilo koje stranke u Općinskom vjeću, čast je i posebno povjerenje, koje mora biti obostrano.

Ukoliko to nije tako, vrijeme je da mene u OV zamjeni netko drugi sa Nezavisne liste Krste Radasa, i kao što obično kažem „ bili ka i bili“- nema ljutnje bez obzira na dogovor o nastavku „igre“.

....o nastavku priče....saznat ćete u jednom od sljedećih postova, najdalje 12.06.2011 godine.


- 17:54 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 26.05.2011.

Bogočin grad

Nekad gradovi, a danas samo ostatci kamenih zidova.
Nekad moć, živost, smjeh i plač, a danas tišina i mir.

Nakon posta o Nečven gradu, odlučio sam malo pretražiti internet da vidim što nam google ima reći o još jednom gradu koji je živio punim plućima na padinama Promine- o Bogočinu ili Vilinom gradu kako ga još nazivaju.

Evo prvo jedne moje fotografije ostataka Bogočina:

Bogocin Promina

Na web stranici http://dernis.info
Autor Zoran Brakus piše sljedeće:

***************************************************************
Bogočin – grad ubraja se u najstarije starohrvatske gradove na području između Krke, Čikole i Promine.
Bogočin – grad ubraja se u najstarije starohrvatske gradove na području između Krke, Čikole i Promine.
Ime je najvjerojatnije dobio po tome što su se na tom mjestu u prošlosti prinosile poganske žrtve bogovima (bogo – čini).
Grad je smješten 2 km nizvodno od manastira Krka, na lijevoj prominskoj strani Krke u selu Bogatići.
U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin (Bogočin).
Prema nekim izvorima i tvrdnjama osnutak Bogočin – grada seže u starohrvatsko razdoblje (9. st.).
Prvi poznati gospodari Bogočina bili su Martinušići (starohrvatska plemićka obitelj).
Nakon njih grad je bio u vlasti velikaške obitelji Bogetića, koji su ga držali do turskog osvajanja 1522. godine.
Nakon turskog osvajanja gospodari i narod Bogočin – grada razbježali su se na sve strane.
Većina naroda dospjela je u Primorje, a napušteni krajevi zajedno s Bogočinom ostli su pusti i raspušteni.
U svom razaranju i pustošenju, Turci su razorili i Bogočin – grad (nije im bio strateški zanimljiv).
Tim razaranjima počinje njegovo propadanje, koje nažalost traje do današnjih dana.

***************************************************************


Na web stranici grada Dniša imamo sljedeći tekst:

***************************************************************
BOGOČIN-VILIN GRAD

http://www.drnis.hr/o_drnisu/utvrde.asp

Srednjovjekovna utvrda Bogočin nalazi se na lijevoj strani rijeke Krke, blizu prominskog sela Bogetića na izdvojenoj stijeni iznad provalije.
Njena strateška važnost je kontrola Carigradske drage, a zauzimala je prostor od 1000 m˛.
Ime mu vjerojatno potječe iz poganskog vremena kada su se na njemu palile vatre u čast bogovima.
Po legendi, u 9. st. bio je sijelo hrvatskih župana. Isprva su mu gospodari velmože Martinušići, a kasnije gospoda Bogetići.
U izvornoj građi spominje se 1486. g. kao Bogochin, a 1484. g. kao Bogachijan, dok je na karti Pagani iz prve polovine 16. st. označen kao Buguncic.
O utvrdi imamo malo povijesnih podataka, a najzanimljivija je legenda o knezu Bogoju, koji je bio gospodar obližnjeg sela Bogetića. (1)
Turci ga zauzeše 1522. g. i poruše.

(1) On je sagradio lijepe dvore za svoga jedinca Bogdana i njegovu nesuđenu nevjestu Miljevu iz Ključa, obližnjeg sela na ušću Čikole.
Njezina majka Čika ponosna udovica Domagojeva, lijepo je opremila svoju kćerku za udaju, a puno njenih prijateljica je također pripremilo darove.
Na svadbu je došlo mnogo svatova, sedam banova i dvanaest župana.
Kada su svatovi došli do Bogočina, ispod klisura kanjona rijeke Krke iznenada je doletio krilati zmaj i ugrabio mladu nevjestu te je odnio u jezero kod Brljana.
Bijesan Bogdan baci se za svojom ljubavi u Brljan da je spasi, ali se utopi.
Tužan mladoženjin otac razdjeli svoje bogatstvo hrvatskim banovima i sirotinji da ga spominju u narodu. Ostatkom novca sagradi samostan Aranđelovac, na pogled Bogočinu da redovnici mole za njega i mlade nesretnike koji stradahu u Brljanu, a obzida Čučevo i Nečven ( dva nasuprotna grada na Krki).
U njihove visoke kule uzida dvije sestre da danju i noću nariču za njegovim Bogdanom.
Također je napravio mostove na Roškom slapu i Brljanu uz obavezu putnika da plaćaju po dvije suze carine za prijelaz, za njegova Bogdana.
Svoj Bogočin je razrušio do temelja, a sam se netragom uputio u svijet.

***************************************************************

Turistička zajednica grada Drniša, isto ima tekst o Bogočinu, sličan prethodnima pod linkom:
http://www.tz-drnis.hr/hr/vidi-i-doivi/kulturno-povijesna-bastina/srednjovjekovne-utvrde.html

Nakon svega navedenog, jedan navod mi budi nove asocijacije-razmišljanja:

„U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin (Bogočin). Prema nekim izvorima i tvrdnjama osnutak Bogočin – grada seže u starohrvatsko razdoblje (9. st.). Prvi poznati gospodari Bogočina bili su Martinušići (starohrvatska plemićka obitelj). Nakon njih grad je bio u vlasti velikaške obitelji Bogetića, koji su ga držali do turskog osvajanja 1522. Godine“.

Zašto baš ovaj navod?

Godina 1486. je vrijeme u kojem je sagrađena mala crkvica sv Martina u Mratovu.

Negdje sam pročitao da se po toj crkvici mjesto-selo nazvalo Martovo....a onda je s vremenom preimenovano u Mratovo.
Od crkve sv. Martina do kuća Martinovića navodno je bio put sagrađen od kamanih ploča, te se i danas na nekim mjestima mogu pronaći ostatci tog puta-ceste.

Potomci Martinovića još su donedavno živjeli na ovim prostorima. Koliko je meni poznato u Mratovu više nema Martinovića (Ispravite me ako griješim).
Nedavno je u Drnišu preminula nastavnica Martinović, porjeklom iz Mratova.
U svakom slučaju... tema je ovo o kojoj bi se dalo još puno toga napisati....


Oznake: Bogočin, Bogatići

- 13:18 - Komentiraj post (3) - Link posta

ponedjeljak, 23.05.2011.

Mladi maslinik postao kosturnica?

Prije nekoliko dana u tiskanom izdanju "24 sata", osvanuo je naslov "Maslinik strave".
Nažalost, samo sam pročitao naslov na internet izdanju portala "24 sata", ali ne i pripadajući tekst.

Današnje web izdanje Slobodne Dalmacije donosi nam naslov:

"UŽAS U LUKARU Mladi maslinik postao kosturnica"
Link na članak:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/138622/Default.aspx

U članku možete pročitati:

********************************************************************
Mladi maslinik Slave Sarića iz Oklaja pretvorio se u pravu kosturnicu. Prema njegovim tvrdnjama, uokolo njegova maslinika odbačeni su ostaci lijesova, odjeće mrtvaca, pa čak i ljudske kosti i zubne proteze sa 3-4 kilometra udaljenog groblja u Lukaru.
- Sreća vaša što ste došli kada je pala kiša. Da ste vidjeli prije nekoliko dana dok je bilo vruće, masliniku se nije moglo prići od smrada. Praktički, mjesec dana nisam mogao obrađivati tek posađenih 60-ak maslina - kaže nam Sarić.

Premda policija tvrdi kako se radi o nepoznatim počiniteljima, Sarić nas uvjerava kako se znaju točna imena i prezimena počinitelja.

- Ovo je malo mjesto, svatko zna tko to radi. Ima više počinitelja. Ja sam jednog od njih osobno upozorio i on je negdje drugdje odnio lijesove koje je bio odbacio blizu mog maslinika. Zna i policija počinitelje. Ali, očito se ne želi baš puno miješati - tvrdi Sarić.

********************************************************************



O svemu se u istom članku u SD očitovala i policija:


********************************************************************
Policija: Nisu uočene ljudske kosti

U Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, potvrđuju da je u Policijskoj postaji Drniš zaprimljena telefonska dojava 48-godišnjaka iz Oklaja kojom je obavijestio policiju da u mjestu Lukar, pored njegova maslinika, njemu nepoznate osobe odbacuju stare, korištene lijesove.

- Izlaskom policijskih službenika na mjesto događaja, iz prikupljenih podataka je utvrđeno da su u posljednjih mjesec dana nepoznati počinitelji u mjestu Lukar, na predjelu “Drage” u jamu zvanu “Rudakuša” , odbacili ostatke triju korištenih lijesova - dva drvena i jednoga metalnog. O utvrđenom je izvješćeno Općinsko državno odvjetništvo u Kninu i Općina Promina, a dana 9. svibnja policijski službenici su ponovno obišli mjesto događaja. Utvrđeno je da su odbačeni ljesovi uklonjeni, a tom prilikom, kao i ranije, na mjestu događaja nisu uočene ljudske kosti-izvjestila je Marica Kosor, glasnogovornica PU Šibensko-kninske. M.J.

********************************************************************

O svemu više pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/138622/Default.aspx


Oznake: Lukar

- 12:41 - Komentiraj post (3) - Link posta

subota, 21.05.2011.

Revolucionarni proizvod obiteljskog obrta Prominka

Slušam nekidan vijesti Radio Drniša, i čujem:

„Ocat od meda - novi revolucionarni proizvod obiteljskog obrta Prominka“

Teško je pohvatati svaki detalj informacije koja se može čuti na radiju, ali je zato dobro što Radio Drniš ima svoju web stranicu. Odnedavno je ta web stranica promijenila dizajn, ali što je još važnije, svakodnevno se uređuje i nadopunjava novima informacijama.

Ali, vratimo se temi iz naslova.

Dakle na web stranici Radio Drniša možemo pročitati:

******************************************************************

Ocat od meda - novi revolucionarni proizvod obiteljskog obrta Prominka
Petak, 20 Svibanj 2011 12:03 | Autor Anita Vukušić

Nakon više od tri godine sustavnog rada, uz stručnu pomoć kninskog Veleučilišta i stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivredni obrt "Prominka" predstavio je svoj novi proizvod, kojem je potvrdu dao i Zavod za javno zdravstvo. Riječ je o octu od meda, ekološkom pripravku punom vitamina, minerala, enzima, aminokiselina, karotena i drugih svojstva, za koji se tvrdi da ima i afrodizijačka svojstva. Uspjeli su ga proizvesti i prvi u Europi registrirati bračni par Miljenko i Marija Čavlina vlasnici Poljoprivrednog obrta "Prominka" iz Marasovina.

Pripravak iako je već predstavljen na nekoliko sajmova, nakon što je njegova svojstva ispitivalo čak šest doktora znanosti i 11 inženjera, službeno je predstavljen u četvrtak na imanju Čavlina u Marasovinama, čime kreće i njegova prodaja. Nakon nekoliko vrsta meda, raznih mednih pripravaka i likera od meda, 18-ti je to proizvod obrta "Prominka" čijoj su prezentaciji nazočili brojni znanstvenici, gospodarstvenici, predstavnici Šibensko-kninske županije predvođeni županom Goranom Paukom, te čelnici susjednih gradova i općina.

Nastavakčlanka pročitajte pod linkom:
http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=672&catid=1

Evo i jedne od fotografija koje se nalaze pod objavljenim tekstom:


Oznake: Marasovine

- 15:05 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 19.05.2011.

Financijska revizija općine Promina za 2010 godinu

Prije dan, dva…dobio sam od predsjednika OV Promina Rajka Žulja „Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji općine Promina za 2010 godinu“.

Izvješće je prilično opširno, pa sam odlučio objaviti samo dio pod naslovom „Mišljenje“, jer je u njemu po meni najbitniji dio- „revizija ukratko“.

Na Izvješće zakonski predstavnik može staviti prigovor u roku osam dana od dana njegova primitka.
O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.
Izvješće je uručeno Općini 05.05.2011 godine.

Evo skeniranog Mišljenja:

(Kliknite na fotografije za uvećanje)

Photobucket*Photobucket*Photobucket*Photobucket

i to je to....

Oznake: općina promina

- 22:39 - Komentiraj post (5) - Link posta

ponedjeljak, 16.05.2011.

Nečven grad

Nedavno sam na internetu pronašao web stranicu Župe Miljevci.
Link: http://zupa-miljevci.com

Stranica je bogata povjesnim dokumentima, a jedan naslov/dokument mi je zapeo za oko:

Joško Zaninović – Davor Gaurina: NELIPIĆEVE UTVRDE NA RIJEKAMA KRKI I ČIKOLI
Link: http://zupa-miljevci.com/pdf/ZBORNIK_145-162.pdf

Od cijelog niza zanimljivih tekstova, za ovaj post izabrao sam temu vezanu za Nečven grad.

Evo ulomka u cijelosti:

*****************************************************************

Nečven

Nalazi se na zapadnoj strani Promine, na rubu visoke brine nad Krkom.
Utvrda i pripadajuće joj dvorište zaprimaju 1 kilometar kvadratni prostora, a sa svih strana bila je opasan visokim zidovima od sitnog, loše tesanog kamena spojenog vapnom.
Sjeveroistočni dvorišni zid bio je odijeljen dubokim opkopom, a možda i pokretnim (dižućim) mostom od ostatka tvrđave. Zidovi su bili debeli preko 1 metar. Strmi južni zidovi, prema provaliji, bili su visoki do 15 metara i imali su pet katova. Sjeverna strana je sada puna razvalina, a na toj strani je velika starinska četvrtasta kula koja je također imala pet katova.
Nečven potječe, po Urliću-Ivanoviću, iz 9. stoljeća, a ime je dobio, prema legendi, po nekoj lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala sva nasilja bribirskih velikaša i na kraju se otrovala. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo Šubića (Čučevo) i Nelipića (Nečven).
Bez obzira na neprijateljstva postojao je drveni most na drugu stranu Krke gdje su vladali Šubići.
Gospodari Nečvena– Nelipići bili su na vrhuncu svoje moći nakon propasti Mladena Šubića II (1322. g.) kada se nametnuo kao glavna snaga u Južnoj Hrvatskoj vojvoda Nelipac. (O tome vidi pod Ključ.)
Valja spomenuti još jednu legendu vezanu za Nečven, a ona glasi: Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i s Bošnjacima.
Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska bosanska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zametne se boj i pokolj. Poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake zakopaše na Križevu putu pod Ljubotićem.
Na Nečvenskom groblju posađen je jedan starinski križ, kao i na Ljubotiću.
Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca Vladislavom, o čemu je već bilo riječi.
Osim toga spominje se i legenda prema kojoj je pod nečvenskom kulom bio zakopan mač, a na dršku mača je alem kamen.Taj mač je bio od nekoga starog bana pa se ta gradina Čučevo – nasuprot Nečvenu i zvala Bani kulom.
Turci su vladali Nečvenom od 1522. do 1686. g. a služili su se utvrdom i zatečenim drvenim mostom preko Krke. U njihovo vrijeme tu su bili: dizdari,age, begovi i kadije, što govori o velikoj važnosti te utvrde odnosno grada jer je u njemu bilo sjedište upravne i sudske vlasti.

*****************************************************************

Evo i jedne moje (malo lošije) fotografije kule Nečven
Ne<br />
ven grad

A, evo i pogleda sa kule Nečven na mali slap Daljan -ispravak Bibin slap (pogledati nadopunu posta).

Necvenska brina Daljan

Kad smo kod Daljana...Čitajući knjigu Ivana Aralice „Život nastanjen sjenama“, naišao sam na zanimljiv podatak. Prema Aralici, Daljan je riječ turskog porjekla, a zapravo na turskom znači ribogojilište. Navodno su Turci dok su vladali ovim krajevima, ispod kule Nečven, uzvodno od slapa Daljan, uzgajali ribu.


Nadopuna posta pristiglim komentarom:

**************************************************
@ Goran (18.05.2011. 19:56)

po pitanju nazivlja...
ni sam nisam siguran jesam li porijeklom iz Nečvena (kako pišu knjige) ili iz Nečmena (kako govore stari).
Kad idem u ribu, ne znam idem li u Daljan (kako pišu knjige) ili u Daljen (kako govore stari).
Popularni buk nas Nečmenjana počesto se zove i Daljenčić.
Taj buk svojom ljepotom nadmašuje ovaj koji vidimo na slici (Bibin buk), ali zvuk šuma vode kojeg čujemo kada stojimo na mjestu na kojem je slikano je zapravo zvuk Daljena.
On se nalazi oko 500 metara uzvodno od Bibinog buka (i, nažalost, ne vidi se sa Gradine).
A Bibin buk je dobio ime po zaseoku Bibići, podno kojeg se i nalazi.
Toliko ukratko o nečmenskim bukovima... :)
*****************************************************************


Još jednom se zahvaljujem Goranu na ispravku mog netočnog navoda, a čitateljima se ispričavam zbog nenamjerne pogreške.

Oznake: Nečven, Ljubotić

- 20:54 - Komentiraj post (13) - Link posta

subota, 14.05.2011.

Plan nabave roba, radova i usluga u 2011 godini

Nedavno ste imali priliku čitati post na temu Proračuna općine Promina za 2011 godinu.
Link na post: http://promina.blog.hr/2011/05/1629198717/proracun-opcine-promina-za-2011-godinu.html

Obično se u Proračunu „od šume ne vidi stablo“, odnosno, teško je pratiti na što zapravo odlaze novci iz Proračuna.

Često se i na sjednicama Općinskog vijeća postavljaju pitanja tipa –„koliko se novca izdvaja za prijevoz učenika?“, „koliko se novca izdvaja za odvjetnika koji zastupa Općinu“, „Što će se ove godine asfaltirati u Promini?“ i mogao bih tako nabrajati u nedogled.

Uglavnom, kao vijećnik možete „potrošiti“ cijeni niz pitanja na takve stvari.

Prateći rad susjednih općina i gradova, primjetio sa da oni već godinama uz Proračun imaju i „Plan nabave roba, radova i usluga“, koji izrađuju Načelnici ili Gradonačelnici.
Taj dokument je odličan ukoliko se Načelnici i Gradonačelnici žele riješiti velikog broja pitanja na Vijećima, odnosno, ukoliko žele maksimalno transparentno odrađivati svoj posao.

Od svibnja prošle godine (2010 godine), pokušavao sam u nekoliko navrata saznati od Načelnika i Pročelnika što je sa našim „Plan nabave roba, radova i usluga za 2010 godinu“.

Načelnik je obećao odgovoriti u pisanom obliku- što obično čini kad nema namjeru dati odgovor.

Naravno, do dana današnjeg odgovor na moje pitanje nije stigao.
Na jednoj od sjednica sam čak i Pročelnika morao moliti za odgovor na pitanje „Tko je dužan donijeti Plan nabave roba, radova i usluga“. Od njega sam dobio odgovor u pisanom obliku, da je isti dužan Nečelnik izraditi ....ali Plana nabave roba, radova i usluga za 2010 godinu do dana današnjeg nisam vidio, niti je ikada objavljen u službenom listu-koliko je meni poznato.

Da bi shvatili o čemu pričam, evo kako izgleda „Plan nabave roba, radova i usluga za 2011 godinu“ u Općini Ervenik:

Photobucket

Ukoliko Vas zanima kako izgleda „Plan nabave roba, radova i usluga za 2011 godinu“ u Općini Rogoznica, kliknite na sljedeće fotografije:

Photobucket

Photobucket

Na kraju, i Općina Promina konačno ima „Plan nabave roba, radova i usluga za 2011 godinu“, a on izgleda ovako:

Photobucket

Da li je naš Načelnik transparentan u svom radu, kao što je načelnik Ervenika, ili načelnica Rogoznice, na Vama je da ocjenite.

Oznake: općina promina

- 15:30 - Komentiraj post (5) - Link posta

četvrtak, 12.05.2011.

PLIVA donirala sredstva za razminiranje u Promini

Na web stranici Šibensko- kninske županije možete pročitati članak:


*************************************************************************************************************************
PLIVA donirala sredstva za razminiranje puta do škole u Oklaju

Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/index.asp?dID=784
(12.5.2011. 12:42:45)

Danas u Oklaju u Općini Promina potpisan je Ugovor o donaciji za razminiranje područja koje se nalazi uz samu
cestu kojom djeca u naselju Oklaj idu u školu i predstavlja opasnost za sigurnost djece.
Ugovor o donaciji vrijednoj 300.000 kuna potpisali su predsjednik Uprave PLIVA HRVATSKA d.o.o.,
g. Matko Bolanča i upraviteljica Zaklade za humanitarno razminiranje – Hrvatska bez mina, gđa. Đurđa Adlešič.
Potpisivanju Ugovora nazočili su i šibensko-kninski župan Goran Pauk i ravnatelj Hrvatskog centra za
razminiranje Zdravko Modrušan.

Područje na putu do osnovne škole „Antuna Mihanovića Petropoljskog“, predstavlja jedno od posljednjih područja
u Republici Hrvatskoj s minski sumnjivim prostorom u blizini dječjih aktivnosti."Djeca ne mogu imati bezbrižno
djetinjstvo ako se ne mogu slobodno kretati niti bi trebala najljepši dio svog života provoditi u strahu, a upravo su
ona najugroženija kad je riječ o opasnosti od mina. Upravo iz tih razloga odlučili smo usmjeriti donaciju u tom
smjeru.
PLIVA nastavlja podržavati projekte koji su vrijedni za zajednicu i drago nam je što smo dio onih koji pomažu
ostvarenju konačnog cilja - Hrvatske bez mina." - izjavio je predsjednik Uprave PLIVE, Matko Bolanča. "Hrvatska
bez mina do 2019. je cilj koji se teško može ostvariti bez sudjelovanja donatora iz privatnog sektora.
Zahvaljujem se PLIVI na ovoj donaciji za razminiranje spomenutog prioritetnog područja i pozivam druge
gospodarstvenike da se uključe u projekt razminiranja Hrvatske.
Ova donacija je posebno značajna jer je usmjerena prema jednom od prioritetnih ciljeva – a to je razminiranje
područja na kojem su ugrožena djeca." - izjavila je upraviteljica Zaklade za humanitarno razminiranje – Hrvatska
bez mina, gđa. Đurđa Adlešič.

Na području Hrvatske još je preostalo 800 četvornih kilometara za razminiranje što obuhvaća 101 grad i općinu u
12 županija. Od 1998. godine razminirano je 330 kilometara kvadratnih te da je za to trebalo 3,4 milijarde kuna.
U Hrvatskoj su od rata, dakle u posljednjih 16 godina, od mina smrtno stradala 502 građana.Od 1991. godine, u
51 minskom incidentu stradalo je 69 djece, 12 sa smrtnim posljedicama. Treba istaknuti da u Republici Hrvatskoj
od studenog 2004. godine nemamo stradavanje djece što zahvaljujemo aktivnoj edukaciji koju provodi HCR i
prioritetnom razminiranju ovakvih i sličnih lokacija. U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja
RH 2009. – 2019., Hrvatska bi trebala biti u potpunosti razminirana do 2019. godine.



*************************************************************************************************************************


Oznake: razminiranje

- 21:46 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 10.05.2011.

Mraz uništio vinograde na širem drniškom području

Prije nekoliko dana, na web stranici Radio Drniša, pročitao sam članak pod naslovom:

„Mraz uništio vinograde na širem drniškom području“

Link: http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=607:mraz-unitio-vinograde-na-irem-drnikom-podruju&catid=1:novosti
Članak napisala: Matilda Jelčić Stojaković

Izdvojit ću jedan dio iz članka:

**********************************************************************************
„Naime, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk proglasio je elementarnu nepogodu za cijelo područje Općine Ružić povodom velikih šteta nastalih u vinogradarstvu i voćarstvu kao posljedica jakog mraza koji je zadesio općinu u noći između 14. i 15. travnja. Do sada su žitelji Općine Ružić prijavili štetu na oko 80 tisuća trsova vinove loze i više tisuća voćaka raznih vrsta. Prve procjene govore kako će ukupna nastala šteta premašiti milijun kuna.

- Pozivamo sve poljoprivrednike koji su pretrpjeli štetu od mraza, a istu nisu prijavili da to učine u što kraćem roku dolaskom osobno u prostorije Općine Ružić u Gradcu gdje će ispuniti potrebne obrasce, kako bi Općinsko povjerenstvo za procjenu štete moglo izići na teren i dokumentirati nastalu štetu, priopćio je zamjenik načelnika Općine Ružić Dalibor Durdov“.

**********************************************************************************


Slušajući priče Prominskih vinogradara, mraz, ili slana kako se u nas češće kaže….poharala je i prominske vinograde polovicom prošlog mjeseca (oko 14.04). Šteta je bilo u Čitluku, Mratovu, Oklaju…Razvođu…. (barem koliko je meni poznato) i napravila znatne štete.

O kolikoj se šteti zapravo radi, vjerojatno će nam najbolje potvrditi dani berbe, jer za sada još nisam čuo da se vršio popis štete zbog navedene nepogode.


Nadopuna posta:

Naknadno sam saznao od Predsjednika OV Rajka Žulja, da se svi koji imaju štete od slane/mraza trebaju javiti u Općinu kod Pročelnika Žare Sumana. Nakon "ankete" koja će dati odgovore o razmjerima štete, u Općini će se odlučiti koji je sljedeći korak.

Navodno je problem i organiziranje/aktiviranje komisije za procjenu šteta, jer je račun općine blokiran, te ih se ne bi moglo platiti.

Uglavnom...svi koji imaju štete na vinogradima od slane-pravac u Općinu, jer je to svakako prvi korak prema
proglašenju elementarne nepogode- i mogućoj isplati jednog dana naknade/pomoći za nastalu štetu.

Oznake: Prominski vinogradari

- 15:00 - Komentiraj post (3) - Link posta

ponedjeljak, 09.05.2011.

Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju

Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju, tema je o kojoj se priča već nekoliko godina. Još za vrijeme fra Ivanam pa fra Šime govorilo se kako je potrebna što hitnija sanacija zvonika. Kao i obično, problem je kako osigurati sredstva za taj projekt. Oko Božića (2010 godine), fra Krešo je zamolio sve župljane za pomoć kako bi se konačno krenulo u realizaciju sanacije zvonika. Prema nekim izračunima, ispalo bi da svaka obitelj (u Promini) treba uplatiti (ako može), negdje oko 1000 kuna. Dati odjedno 1000 kuna, nije baš lako svakoj obitelji. Ali, vjerojatno postoje i oni koji mogu uplatiti i više od navedenog iznosa. Ili opet...možda se može svaki mjesec izdvajati neki iznos....pa doći do 1000 kn....

Uglavnom....bilo kako bilo....Na web stranici naše Župe možete pročitati sljedeće:

********************************************************************
OBNOVA ZVONIKA

Zvonik župske crkve sv. Mihovila građen je polovicom 18. st. i zasigurno je najvrijedniji objekt u župi.

Zub vremena učinio je svoje, a srbočetnički barbari su, dok su krali zvona, srušili južnu ogradu i tako narušili stabilitet zvonika.

Zvonik se, po procjeni stručnjaka mora, gotovo u potpunosti srušiti i zatim ponovno sazidati mijenjajući kamene dijelove koji su oštećeni.

Za obnovu će nam trebati oko 500 000 kuna. Nakon dugogodišnjih pokušaja da od ministarstva kulture dobijemo sredstva za obnovu još uvijek nismo dobili ništa. Ako i dobijemo nešto, to neće biti dostatno za potpunu obnovu. Zato moramo sami. Već u ovom mjesecu planiramo započeti obnovu. Valjda će se providnost pobrinuti da se zvonik opet sagradi...

Dosada su svoj prilog dali:
Ivan Krivić-Vucić 1000 kn

Svoje priloge možete slati i na žiroračun Župa sv. Mihovila - Promina: 2330003-1100046038; svrha uplate: Za obnovu zvonika; Poziv na broj: 11112011


Ažurirano Nedjelja, 01 Svibanj 2011 07:07


********************************************************************

Sve navedeno možete pročitati pod linkom župe:
http://zupapromina.com/index.php?option=com_content&view=frontpage

Malo sam prolistao/pregledao arhivu svojih fotografija, i pronašao sljedeće fotografije zvonika:

Oklaj * Photobucket * Photobucket * Photobucket * Photobucket * Photobucket * Photobucket * Photobucket

Oznake: Obnova zvonika crkve sv Mihovila

- 16:18 - Komentiraj post (1) - Link posta

subota, 07.05.2011.

Brigadir Budanko ne žele biti počasni građanin Kistanja

Prije nekoliko dana objavio sam post pod naslovom:
„Kistanjci brigadira Budanka žele za počasnog građanina“
Link: http://promina.blog.hr/2011/04/1629183617/kistanjci-brigadira-budanka-zele-za-pocasnog-gradanina.html

Ukratko:

******************************************************************
“Novi list” donosi članak u kojem možete pročitati:

“Brigadir HV-a Tihomir Budanko spasio je 14 seljana Čučeva koji su ostali u selu i nakon što su već počela ubojstva i paljenja. Budanko je postavio svoje vojnike da čuvaju selo. "Da nije bilo njega, ne bi danas bilo ni nas", svjedoče Kistanjci”
******************************************************************

„Slobodna dalmacija“ donosi nam nastavak priče pod naslovom:
„BRIGADIR SPASIO SRBE Budanko: Neću biti počasni građanin Kistanja“
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/136927/Default.aspx

„Brigadir Tihomir Budanko u pismu što ga je poslao kistanjskom načelniku Slobodanu Rončeviću, predsjedniku Općinskog vijeća Marku Sladakoviću i vijećniku Boži Šuši koji je pokrenuo inicijativu, iskreno se zahvaljuje, no drži da nije napravio ništa posebno čime bi zavrijedio takvu čast, osim što je postupao po smjernicama i procedurama po kojima su djelovali i ostali pripadnici oslobodilačke Hrvatske vojske“.

…više pročitajte u članku pod već navedenim linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/136927/Default.aspx

Istom temom se bavi i Radio Drniš na svojoj web stranici (u članku Matilde JS) te se u njihovu članku:
"Brigadir Budanko zahvalio se Kistanjcima na inicijativi da bude počasni građanin Općine Kistanje"
Link: http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=606:brigadir-budanko-zahvalio-se-kistanjcima-na-inicijativi-da-bude-poasni-graanin-opine-kistanje&catid=1:novosti
..... može pročitati:

**********************************************************************************

"Primjereno ponašanje prema ratnim zarobljenicima i civilima, nije bila nikakva iznimka već duboko ukorijenjeno pravilo djelovanja i postupanja pripadnika Hrvatske vojske, kojima se kroz višegodišnju redovitu edukaciju, te posebno crtom vođenja i zapovijedanja, tumačila potreba postupanja u skladu sa međunarodnim ratnim pravom te ženevskim konvencijama i dopunskim protokolima. I u završnim operacijama Hrvatske vojske od nadređenih smo dobivali zapovijedi da posebno vodimo računa o humanom odnosu prema civilima i ratnim zarobljenicima te zaštiti njihove imovine, a što je preneseno i svim podređenim postrojbama", ističe umirovljeni brigadir Budanko i dodaje kako slijedeći te smjernice i zapovijedi iz samog državnog vrha Hrvatska vojska je u blistavim završnim oslobodilačkim operacijama časno i profesionalno izvršila svoju zadaću, o čemu u svojoj inicijativi svjedoče i mještani Čučeva.


"Stoga ja kao i cijeli hrvatski narod nikako ne možemo prihvatiti haašku stigmu "o udruženom zločinačkom poduhvatu" kojom se heroje i osloboditelje pokušava pretvoriti u zločince i okupatore. Svi oni koji su počinili bilo kakav zločin ili prijestup neka se procesuiraju i u skladu sa zakonom osude, jer za njihova nedjela ne mogu odgovarati ponajbolji sinovi hrvatskog naroda. Na koncu, još jedanput se zahvaljujem na Vašoj inicijativi i doprinosu na iznošenju istine o časnom ponašanju HV, koje je bilo uobičajeno u svim postrojbama pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine“, stoji u pismu brigadira Budanka upućenom Općini Kistanje.

**********************************************************************************










- 20:48 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 05.05.2011.

Ivica Džapo u NT o problemima plasmana vina

Obitelj Džapo, točnije braća Ivica i Dražen, često su spominjani u mojim postovima kad su nagrade za vina u pitanju.

Malo sam prolistao arhivu promina bloga, i pronašao sljedeće postove:
http://promina.blog.hr/2007/11/1623581231/prominski-vinari-na-drniskom-martinju.html
http://promina.blog.hr/2007/11/1623514184/prominci-na-sabatini-2007-u-vodicama.html
http://promina.blog.hr/2007/05/1622617988/nove-nagrade-prominskim-vinima-na-vinoviti-2007.html

...da ne nabrajam više….najbolje je da posjetite link posvećen uspješnijim Prominskim vinarima:
http://promina.blog.hr/2006/10/1621617909/vinogradarstvo-i-vinarstvo-u-promini.html

Nakon brojnih nagrada, obitelj Džapo, odlučila je zasaditi nove vinograde. Prije dvije godine (proljeće 2009), napravio sam u Gluvačama sljedeću fotografiju:

Photobucket

Kad bi danas došli na isto mjesto, zatekli bi besprijekorno uređen vinograd, ispred kojeg bi se i najuspješniji hrvatski vinogradari vjerojatno s ponosom fotografirali.
Koliko mi se čini, najbolje godine, u kojima se sadilo i do 50.000 panja vinograda su iza nas, a ove godine ako se i posadilo, možda se radi o brojci od 5.000 do maksimalno 10.000 panja.
Prominski vinogradari (čini mi se) su sada više usmjereni prodaji grožđa ili vina, nego sadnji novih vinograda.
Prije desetak dana, baš na temu plasmana vina na tržište, možete pročitati intervju sa I Džapom u šibenskom Novom tjedniku.


U članku pod:
Naslovom: „Županija bi trebala prepoznati vinarstvo kao važnu granu“
Linkom: http://www.novi-tjednik.hr/gospodarstvo/gospodarstvo/6660-upanija-bi-trebala-prepoznati-vinarstvo-kao-vanu-granu.html
….možete pročitati:

„U Oklaju podno Promine, od '70-ih godina prošlog stoljeća obitelj Džapo ozbiljnije se bavi proizvodnjom vina. Na 4,5 hektara danas imaju 20.000 panjeva i godišnje proizvedu oko vagon i pol vina, oko 12.000 butelja. Ostali su vjerni autohtonim sortama debitu, maraštini, lasinu i plavini, iako posljednjih nekolika godina eksperimentiraju i s merlotom“.

„Još nemam neke količine i još uvijek mi je prodaja isključivo na području naše županije i to u pravilu kroz restorane ali od početka ove godine i u Djelu. U zadnje vrijeme osjeti se veliki pad potrošnje, pogotovo van sezone. Po shopping centrima imate jeftinih stranih vina, a s našim načinom proizvodnje ne možemo ponuditi jeftina vina i mislim da nam je to jedan od velikih problema – reći će Džapo“.

Cijeli tekst…pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.novi-tjednik.hr/gospodarstvo/gospodarstvo/6660-upanija-bi-trebala-prepoznati-vinarstvo-kao-vanu-granu.html



Oznake: Prominski vinogradari, Ivica Džapo

- 16:40 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 02.05.2011.

Proračun općine Promina za 2011 godinu

Proračun općine Promina za 2011 godinu usvojen je 28.12.2010 godine na 15.sjednici Općinskog vijeća.
Nakon tog datuma, primjetio sa da je na blogu često tražen pojam "Proračun za 2011 godinu".
Tko čeka, taj i dočeka....Na web stranici Šibensko kninske županije, u Službenom Vijesniku, u broju 5. (26.04.2011) Objavljen je Proračun općine Promina za 2011 godinu.

Već sam se pobojao kako će biti teško objaviti Proračun na blogu, s obzirom da je isti na Vijeću bio ispisan na 7-8 stranica. Na svu sreću, ovaj Proračun koji je objavljen u Vijesniku, prilično je „skraćen“, tako da cijeli može stati na samo jednu stranicu! Kad malo bolje čovjek razmisli, možda bi bilo bolje da se objave samo tri važne brojke-prihodi-rashodi-ostatak (ili češće manjak)....i to je to.

Zašto netko mora znati koliko mi trošimo novaca? Fraze tipa „to su novci poreznih obveznika“, ionako se koriste samo na izborima.

Evo Proračuna za 2011 godinu:

Photobucket
Photobucket
Nadam se da iz navedenih brojki sve razumijete?
Meni je izmeđuostalog čudno kako smo non-stop u minusu, blikiranog računa, a u novu godinu ulazimo sa podatkom „RAZLIKA-MANJAK 0.00Kn“. Dugovima nema ni spomena....Ali dobro, ja neznam čitati Proračun....
Dobro je da više nema u objavljenom Proračunu podatka o Naknadama za službena putovanja, ili podatka o ukupnom potrošenom gorivu načelnikova Golfa....jer bi mi možda palo napamet usporediti te troškove sa prijašnjom vlašću....pa bi opet završio na sudu....
Čitam nekidan u novinama kako je Predsjednica Vlade Jadranka Kosoru u prva dva mjeseca ove godine prešla preko 6500km na službenim putovanjima.....i svi kažu da je to puno. Onda, isti dan dobijem izvešće o prijeđenim kilometrima za prva dva mjeseca našeg Načelnika, a tamo piše:
01.01.2011 stanje km na Golfu 97085 km
02.03.2011 stanje km na Golfu 103765 km- Razlika 6680km.
Eto, dobro je da i mi u nekim stvarima „pratimo Vladu“....još da nam račun nije blokiran, i da Načelnik na svoja putovanja ne ide biciklom.....gdje bi nam bio kraj!

Prije nekoliko dana, slušam na TV-u zvjezdu (jednog šouva kojeg nitko ne gleda, a svi znaju šta se tamo događa) kako izjavljuje općepoznatu rečenicu (otprilike) „Svaka oporba teži tome da dođe na vlast, a onda da radi isto što i prethodna vlast“.....mi smo imali sreću, da u nas nije tako.
Mi smo dobili skrušenu, tihu, nerastrošnu vlast.....

Evo, vratimo se opet Proračunu. Malo listam Službeni Vijesnik, i naiđem i na Proračun općine Ervenik. Možete misliti, Općina slična kao i naša...i oni toliko neekološki pristupaju Proračunu, da su ga objavili na više od 8 stranica! Zamislite koliko to povećava troškove štampanja Službenog Vijesnika! Oni godišnje potroše 15.000kn za tu namjenu, a mi samo 25.000kn (proracun za 2010 godinu)!

Ma najbolje da sami pogledate njihov proračun:

Photobucket
Photobucket

Photobucket

Photobucket

Ma jeste li vi to vidjeli?

Namjerno nisam objavio cijeli njihov Proračun, jer što je previše, previše je!
Tako se transparentno ponašati, pa to više nije normalno!

Nastavak Proračuna pročitajte pod linkom u Vijeniku Šibensko-kninske županije:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2011/05.pdf

Eto, toliko o Proračunu za 2011 godinu....a o njegovoj realizaciji-izvršenju, čitajte za otprilike godinu dana.

A do tada tko što iz Proračuna dobije-dobije!

Skoro zaboravih....
Evo kako je izgledao Proračun Općine Promina za 2010 godinu (link):
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2010/03.pdf
....primjetit će te da je tada bio puno opširniji.....

Oznake: općina promina

- 22:20 - Komentiraj post (4) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić