_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Narodne igre povodom Velike Gospe u Promini

Prošlo je skoro petnaest dana od fešte, a ja nisam objavio ni' slike niti sam događaj popratio tekstom.
Kad samo pomislim koliko mi vremena treba za postaviti te slike….

Krenimo redom.

Nakon gužve koja je bila na Visovcu, stigao sam na utrku sa desetak minuta zakašnjenja. Mislio sam da će i utrka kasniti makar pola sata kao što je to u nas inače običaj. Nešto se najavi za npr. 21:00 sat, ali računa se da će ljudi doć oko 21:30, i tada krene najavljeni događaj.
Tu sam se malo prevario.Već u 17:05 završila je utrka biciklista, pa ih uopće nisam uspio uslikati.
Nakon biciklista, započela je utrka djece do neki 12-13 godina starosti.
Nakon njih su nastupili «mladići» i oni koji se tako osjećaju. Koliko su truda uložili, dovoljno govori da ih se dvoje srušilo od iscrpljenosti na cilju.
Veterani su također bili zanimljivi, ali mi se čini da su nekad u toj kategoriji prije trčali dosta stariji Prominci.
Sve su ove utrke prošle sa puno manje uzbuđenja i iznenađenja od utrke magaraca. Tu je situacija postala malo dramatičnija. Nakon lažnog starta, već je publika pucala od smjeha. Pajica je po običaju bio prvi, ali on i nije bio toliko zanimljiv koliko ostali sudionici i njihove metode pregovaranja s magarcem.
Najmlađeg sudionika je magarac odmah na startu odbacio kao suvišan teret. Kad je vidio da to nije pošteno prema «gazdi», sam se vratio na liniju starta.
Nakon dosta «pregovaranja» i ostali su se sudionici uspjeli vratiti na liniju za ponovljeni start.
Tu se pojavio mali problem. Magarci koji su sudjelovali u natjecanju nemaju priliku u svom svakodnevnom životu susresti ljepotice suprotnog spola, i nepredvidljive strasti su proradile.
Organizatori natjecanja su ocijenili da za nježnosti u natjecanju nema mjesta te su ih po drugi put postrojili za start.
Pajica opet prvi, a drugi je kroz cilj prošao magarac bez «gazde» kojem je opet bilo lakše trčati bez tereta.
Nakon magaraca, slijedili su konji.
Redari Zele ,Agić i ostali odmah su upozorili sve prisutne da se odmaknu od zaštitne ograde jer se sa konjima nikad ne zna.
Svi su krenuli žestoko. Ali već nakon dvadesetak metara, Zele i Kević su upali u probleme. Njihovim se konjima dalje od toga nije išlo. Pajica je već na konju prolazio i drugi krug, a njih dvojica se nisu ni metra pomakli dalje.
Utrka je već bila završila, dobar dio publike je krenuo kući, ali ova dvojica i dalje nisu nikud mrdala.
Tako je treća nagrada ostala neosvojena.
Od natjecanja je još bilo šijanje, i s tim je natjecateljski dio dana završio.

Sad da sam pravi novinar, ja sam trebao napisati imena pobjednika, snimiti kakav intervju, porazgovarati s pobjednicima o njihovim planovima, kako su trajale pripreme…..
Ali ja Vam nisam novinar, a imena pobjednika će se usmenom predajom prenositi od uha do uha, s koljena na koljeno….uglavnom naći će put do Vas ako Vas baš bude zanimalo.

Navečer na fešti u centru Oklaja, svim pobjednicima su podijeljene nagrade, osim djeci koja su trčala i toliko truda i emocija uložila u tu trku.
Oni su već novac od nagrade potrošili dok su trčali prema cilju, a organizator im ga nije isplatio.
Tko zna jesu li do dan danas djeca dobila svoje nagrade?

Fotografije ću stavit čim uspijem... nešto me server zeza....

05.09.2006.

Evo nekoliko fotografija smještenih pokusno na novom serveru:

Start veterana
Ulazak pobjednika veterana u cilj
Start u trčanju najmlađih
Ulazak u cilj- prvi se skoro i odmorio dok su stigli ostali
Start mladića i onih koji se tako osjećaju
Ulazak najbržeg mladića u cilj
Bacanje kamena s ramena
Ekipa za statistiku bacanja kamena s ramena
Za pobjedu se borilo pravo srčano
Nakon lažnog starta utrke magaraca netko je krenuo na magarcu a netko za magarcom
Da su i magarci osjećajni može potvrditi magarac koji se vraća po svoga gazdu
Nakon ponovnog okupljanja magaraca krenuo je novi start
Opet su neki jahali na magarcu a neki trčali za magarcem
Pajica prvi, a nesavjesni magarac bez jahača drugi
Nakon magaraca krenula je utrka konja
Kević i Zele su se sa svojim konjima ukopali na zavoju i napredovali centimetar po centimetar
A Pajica je za to vrijeme napravio i drugi krug i osvojio prvo mjesto
Nakon utrke, šijalo se do kasno u noć

Ako sve bude uredu sa novim serverom, u sljedećih nekoliko dana objavit ću fotografije sa fešte 15.08.2006.

Znam da kasnim, ali nadao sam se da će se problemi servera drnis.com-a riješiti.

Živili,

Problemi prominskih stočara

Prije više od dva mjeseca objavio sam članak pod naslovom:

"Vukovi rastjerali ovce u Promini?",
a članak je tad objavio i Jutarji List pod naslovom:
"Ovčaru na Promini nestalo 365 ovaca!"
Evo samo isječak tog članka:

"Josip Duić, najveći stočar u Šibesko-kninskoj županiji, od nedjelje ujutro traga po nepristupačnom terenu na Promini (ili u Promini?) za 365 ovaca koje je izgubio u roku dvije-tri minute, a pretpostavlja da je to djelo vukova.
Stočari u Dalmaciji ne pamte takav gubitak". Cijeli članak pogledajte pod linkom.



Nakon toga je slijedio članak:

"Dujić pronašao izgubljeno stado ovaca"

Evo samo isječak tog članka:

Nakon tri dana potrage u Promini je pronađeno stado od 370 ovaca vlasnika Josipa Dujića... Cijeli članak pogledajte pod linkom.

Ali tu nije kraj problema sa vukovima u Promini.

Ovih dana mogli ste u Jutarnjem pročitati članak pod naslovom:

Vukovi u noćnom piru zaklali desetke ovaca

Evo isječaka iz tog članka:

Josipu Duiću, najvećem uzgajivaču ovaca u Šibensko-kninskoj županiji, vukovi su u noći između srijede i četvrtka poklali na desetine ovaca, a stado od gotovo 700 ovaca prepolovili jer se nakon krvavog noćnog pira u tor vratilo samo oko 300 ovaca!

Ovaj put imamo i zaključak Josipa Dujića:

Ja to više ne mogu trpjeti i odustajem od stočarstva - kaže Duić.



Tko zna kakve će nam naslove još donijeti Vukovi u Promini?

Antroponimija i toponimija Promine II dio

Evo jednog jako, jako dugog članka- odnosno izvještaja povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Ankice Čilaš Šimpraga Antroponimija i toponimija Promine, fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu .



Doktorski rad mr. sc. Ankice Čilaš Šimpraga pod naslovom Antroponimija i toponimija Promine obuhvaća ukupno 309 stranica. Rad je podijeljen na jedanaest poglavalja: Uvod (str. 5-8), Povijest Promine (str. 9-27), Govor Promine (str. 28-33), Osobna imena (str. 34-83), Prezimena (str. 84-110), Obiteljski nadimci (str. 111-133), Osobni nadimci (str. 134-156), Toponimija (str. 157-217), Zaključak (str. 218-225), Literatura (str. 226-234), Indeks antroponima i toponima (str. 235-309). Autorica je nastojala obuhvatiti sva bitna pitanja vezana uz prominsku antroponimiju i toponimiju te je stoga svako poglavlje podijelila u više potpoglavlja. Rad je upotpunjen slikama i tablicama.
U Uvodu autorica obrazlaže razloge odabira teme doktorskog rada, definira ciljeve, predmet i metodologiju rada. U opširnom prikazu povijesti Promine osvrće se na njezin smještaj i geografsko-gospodarska obilježja, opisuje prominski kraj do dolaska Hrvata, od dolaska Hrvata do turskih osvajanja, osvrće se na turska osvajanja i prve smjene stanovništva, prikazuje razdoblje turske vladavine, daje sliku prominskoga kraja nakon odlaska Turaka do najnovijih vremena. Poglavalje o povijesti Promine završava potpoglavljem o srpskome stanovništu u Promini.
Slijedi poglavlje naslovljeno Govor promine. Riječ je o govoru koje pripada novoštokavskomu ikavskom ili zapadnom dijelektu štokavskog narječja. Autorica iz onimijske građe iščitava najvažnije fonološke (vokalne, konsonantske, prozodijske) značajke i daje osnovne napomene o nekim morfološkim značajkama prominskoga govora.
O osobnim imenima, najstarijoj kategoriji s obzirom na slijed pojavnosti u antroponimijskome sustavu, mr. sc. Ankica Čilaš govori u idućih pedesetak stranica rada. Nakon kratkog osvrta na indoeuropski, slavenski i hrvatski antroponimijski sustav osobnih imena, autorica pristupa analizi vlastitim arhivskim istraživanjima ekscerpirane građe iz turskih deftera za naziju Nečven, rukopisne knjige Liber baptizatorum , Anagrafa župe Promina, upisnika rođenih, knjige državljana, matica krštenih te podatcima o osobnim imenima u neslužbenoj komunikaciji prikupljenim vlastitim terenskim istraživanjima. Iz potvrđenih osobnih imena muških i ženskih osoba iščitava glavne odlike prominske osobnoimenske antroponimije od 16. stoljeća do naših dana. Osvrće se jezik zapisa, imensku formulu, podrijetlo, frekvenciju narodnih i kršćanskih osobnih imena u promatranome sustavu. Posebno je važno potpoglavlje o životu imena u neslužbenoj uporabi, gdje autorica donosi mnogobrojne varijante nastale kraćenjem ili izvođenjem od temeljnih osobnih imena. Uočene odlike analiziranoga osobnoimenskog sustava donose se u potpoglavlju naslovljenom Zaključno o osobnim imenima.
U sljedećem poglavlju svojega doktorskog rada mr. sc. Ankica Čilaš bavi se prezimenima ekscerpiranim iz nekoliko izvora (Liber baptizatorum, povijesni radovi Karla Kosora, katastarski popisi, sudski spisi, matične knjige, Leksik prezimena SR Hrvatske). Popisu i jezičnoj analizi prominskih prezimena prethode napomene o terminu, definicija te kratak pregled pojavnosti i ustaljivanja prezimena izvan Hrvatske i na njezinu području. Formiranje prezimenskog fonda u Promini može se pratiti tek od početka 18. st. Najstarije potvrde sadrže katastarski popisi. Brojni primjeri iz matičnih knjiga svjedoče o prezimenskoj neustaljenosti. U ovom se poglavlju autorica, uz ostalo, osvrće i na fonološka i morfološka svojstva prominskih prezimena te njihovo podrijetlo. Motivacijsko-tvorbena analiza pokazala je da prevladavaju prezimena motivirana muškim osobnim imenima i nadimcima te da je uglavnom riječ o strukturama s prepoznatljivim prezimenskim sufiksom -ić. Zbog depopulacije prominskoga kraja nekih prezimena više nema, a mnogima prijeti utrnuće.
O nadimcima je riječ o dvama poglavljima. Sva je građa koja se u njima obrađuje prikupljena terenskim istraživanjem. U šestome poglavlju obrađuju se obiteljski, a u sedmome osobni nadimci. Govoreći o obiteljskim nadimcima, autorica se kritički osvrće na postojeću literaturu i predlaže vlastitu definiciju te antroponimijske potkategorije («imena kojima se u neslužbenoj komunikaciji identificiraju i diferenciraju obitelji, a čija se fonološka postava posve razlikuje od fonološke postave prezimena»). Obiteljski su nadimci u Promini sastavnica jedne od triju postojećih imenskih formula. Pojedine obitelji imaju više od jednog nadimka. Obiteljski se nadimci (kao i prezimena) najčešće temelje na osobnom imenu ili nadimku muške osobe. Zanimljivi su podatci o neslužbenim imenskim formulama kojim se imenuju ženske osobe. Vrlo detaljna motivacijsko-tvorbena analiza pokazuje da se obiteljski nadimci u Promini najčešće tvore od osobnog imena sufiksom -ovi.
Osobni se nadimak u Promini naziva nadime. Autorica u poglavlje o osobnim nadimcima uvrštava i tzv. zamjenska imena (neslužbena osobna imena koja se upotrebljavaju umjesto službenih) držeći da su ona funkcionalno bliža nadimcima, iako su strukturno prava osobna imena. Osobne nadimke promatra s obzirom na jezično podrijetlo, donosi napomene o njihovim morfološkim odlikama te konstatira da su mnogi nadimci motivacijski i tvorbeno nejasne riječi. Najviše pozornosti u ovome poglavlju posvećeno je klasifikaciji nadimaka, posebno se klasificiraju muški, a posebno ženski. U onomastičkoj literaturi postojeću podjelu nadimaka autorica proširuje novim skupinama.
Za razliku od antroponimije, kojoj su posvećena četiri poglavlja (124 stranice), o toponimiji se govori u jednom poglavlju, koje obaseže šezdesetak stranica. Nakon vrlo kratkog uvodnog dijela u kojem se, uz ostalo, upozorava na iščezavanje mnogih mikrotoponima i potrebu njihova zapisivanja, slijedi prikaz slojevitosti hrvatske toponimije, definiranje toponima, toponimije i mikrotoponima. Kako među toponimima u prominskome kraju dominiraju mikrotoponimi, njihova analizi zauzima najveći dio ovoga poglavlja. U zasebnim potpoglavaljima autorica analizira oronim Promina te imena prominskih naselja. Provodeći minucioznu semantičku i strukturnu analizu (u dvama zasebnim potpoglavljima), autorica, uz ostalo, pokušava odgovoriti na pitanja: koje su semantičke skupine toponima najzastupljenije, koji tvorbeni modeli dominiraju, koliko su stari prominski toponimi, pokazuju li toponimi novoštokavske crte, može li nam toponimija dati odgovor na pitanje o prednovoštokavskome čakavskom idiomu u Promini.
Doktorski rad mr. sc. Ankice Čilaš završava zaključnim poglavljem. U njemu autorica sumira rezultate svojeg istraživanja sagledavajući ih u kontekstu dosadašnjih spoznaja o hrvatskoj antroponimijskoj i toponimijskoj onimiji. Opsežan popis literature pokazuje da je doktorandica konzultirala svu važniju domaću i inozemnu, ponajprije onomastičku, literaturu.
U Indeksu antroponima i toponima popisana je svekolika prikupljena građa. Uz obiteljske nadimke stoji podatak o prezimenu dotične obitelji te o naselju u kojem je zabilježen. Osobna imena popisana su po izvorima iz kojih su ekscerpirana a popisi su dopunjeni podatcima o podrijetlu i strukturi osobnog imena te spolu imenovane osobe. Prezimena se nižu abecednim redom. Uz pojedino se prezime donose podatci o godini potvrde, izvorima u kojima je zabilježeno tvorbenoj strukturi i etimologiji. Ponegdje je podatak o broju nositelja, a kod izumrlih prezimena stoji posebna napomena o njihovu nepostojanju u suvremenome antroponimijskom fondu. Popis toponima sadrži osim toponima samog i kraticu sela u čijoj se katastarskoj općini nalazi te oznaku katastarskoga plana na kojem je ubilježen.

Doktorski rad mr. sc. Ankice Čilaš Šimpraga cjelovita je monografija o prominskoj povijesnoj i suvremenoj antroponimiji i toponimiji. Postavljeni cilj da zabilježi i s onomastičkog stajališta prouči antroponime i toponime kao jezične spomenike u kojima se odražava materijalna i duhovna kultura prominskoga kraja autorica je ostvarila. Uočene odlike prominske onimije usporedila je s dostupnim joj podacima za ostalo hrvatsko područje te tako odredila specifičosti onimije istraživanoga kraja.
Pokazala je dobro poznavanje relevantne onomastičke i druge literature važne za prikupljanje, raščlambu i tumačenje antroponimijske i toponimijske građe. Građu je akcentirala i uzorno obradila a zaključke potkrijepila argumentima. U jasno i pregledno napisanom radu autorica pokazuje da vlada terminologijom struke i metodologijom znanstvenog rada. Kadšto se kritički odnosi prema, po njezinu mišljenju, neutemeljenim postavkama te predlaže njihovu korekciju.
Prikupljena i istražena onimijska građa vrlo je važna zbog toga što je riječ o području velike depopulacije. Autoričinim terenskim istraživanjem u posljednji je tren od zaborava spašen velik broj još samo u sjećanjima najstarijih stanovnika živućih antroponimijskih i toponimijskih potvrda. Nesumnjivo je da je doktorandica svojim radom znatno pridonijela osvjetljavanju onimije s onomastičkoga stajališta dosad neistraženoga kraja

Svaka čast mr. sc. Ankici Čilaš Šimpraga na uloženom trudu, a ja se nadam da će ovaj doktorski rad biti objavljen kao knjiga na radost mnogih Prominaca.

Prominci na Visovcu za Veliku Gospu

Sad kad nakon nekoliko dana razmislim o odlasku na Visovac prvo čega se sjetim je velika gužva.
Po nekim procjenama, bilo je preko deset tisuća hodočasnika.
Ova godina je posebna jer se naš župnik fra Šime Nimac uspio dogovoriti da mladi Prominci i Prominke nose sliku Gospe Visovačke u prominskoj narodnoj nošnji.
Zanimljivu propovijed je održao i fra Mate Gverić.
Bila je to propovijed razumljiva i starom i mladom.
Pričana jezikom razumljivim svima, bez spominjanja politike, ali sa posebnim osvrtom na moral, odnose u obitelji, zajednici općenito.

Čega se još sjetim?

Sjetim se da su prijašnjih godina Prominci ostajali još dugo iza mise na otoku i družili se uz jelo i piće sa obitelji, rodbinom, prijateljima.
Čak se i na nekim propovijedima prijašnjih godina moglo čuti da se «Ovdje ne dolazi na piknik….»
Tako je ove godine odmah nakon mise krenuo «stampedo» prema miljevačkoj obali.
Guralo se u brod, u autobuse….
Ljudima je dolazilo slabo.
Tako su obitelji ostajale podijeljene na one na otoku i one na brodu…. One u autobusu i one «na čekanju» autobusa.


Sad kad čovjek malo razmisli, kad su ljudi tako spremni gurati se u hodočašću, što su sve spremni napraviti u svakodnevnom životu?

Pa di je to nama priša?
Poštujemo li mi starije?
Poštujemo li djecu?
Poštujemo li trudnice?
Dali nam ispovijed na Visovcu «resetira» grijehe na nulu, pa sad možemo žestoko griješit do sljedećeg ispovijedi?

Evo nekoliko fotografija koje svi rado vole pogledati pod linkom.

KUU Promina u Drnišu 14.08.2006.

Nekoliko dana nisam stigao pisati «Prominski blog», pa sad pokušavam pomalo nadoknađivati propušteno.

Od organizatora Roko fešte u Drnišu, dobili smo još prije skoro mjesec dana poziv za nastup.
Rado smo se odazvali pozivu i pokazali Drnišanima pjesmom i plesom bogatu folklornu prošlost Promine.
Mi smo Drnišu uspjeli prikazati samo dio kola koje su nas naučili naši stari, a pred nama je još dosta zaboravljenih kola koje trebamo oživjeti.
Uglavnom, reakcija publike u Drnišu je bila odlična i mi im se zahvaljujemo na pljesku s kojim su nas ispratili.

Nakon nastupa, Gradsko poglavarstvo nas je pozvalo na domjenak kojem smo se rado odazvali, i zajedno sa folklorom iz Miljevaca zapjevali još koju pjesmu.

Evo još nekoliko fotografija tog događaja:

Fotografija 1

Fotografija 2

Fotografija 3

Voda u Promini

Tko je zadnjih dana čitao Večernji list mogao je pročitati i ovaj biser:

"Nije točno, kazat će nam mještanin iz Matasa, sela iza Oklaja kraj Drniša, da misu bolje čuje onaj tko je bliže oltaru i da se bolje grije onaj tko je bliže vatri.
Kako...?
Pa lijepo objasnit će on od svih sela uz rijeku Krku, naše selo najbliže je njojzi. No i pored toga mi smo zadnji dobili vodu u cijelome kraju. Zapravo, tek ćemo je dobiti. A do kanjona rijeke nema ni dvadeset metara"...

Posebne pohvale upućujem Promincu koji je dao ovako pametnu izjavu, ali ni novinar nije podbacio u informiranosti.

Pa zar još postoje ljudi u Promini koji misle da mi dobivamo vodi iz rijeke Krke?

Za one koji neznaju gdje je izvor iz kojeg se Promina napaja vodom evo link na fotografiju izvora.
Na fotografiji sa lijeve strane nalazi se stara zgrada vodovoda za Prominu, a mali slap također sa liijeve strane je višak vode iz izvora.
Izvor sa kojeg Promina dobiva vodu je povezan sa podzemnim vodama rijeke Zrmenje, što je odavno već dokazano.

Promina sada dobiva vodu s istog izvora, ali pomoći kistanjskog pumpnog postrojenja kojeg možete pogledati na sljedećoj fotografiji


Da, zaboravio sam staviti link na Večernji list gdje možete pročitati cijeli članak.

NP Krka traži četvrtog stražara za Prominu?

Prema nekim neslužbenim informacijama NP Krka za bivšu Vojarnu Manojlovac koju uređuje za svoje potrebe traži još dovjicu čuvara!
Dvojica već rade, treći se kako stvari stoje zna tko će biti, ali četvrti ako se ne pronađe u Promini dolazi iz Miljevaca!

Ajmo ljudi!

Znate li nekoga da bi radio kao stražar u NP Krka kod Miljacke?
Traži li netko iz Promine takav posao?

Zločini u Promini II dio

Evo jednog članka koji je objavljen u Vijesniku još 6. svibnja 2004, a ima itekako veze sa zločinima počinjenim u Domovinskog ratu:

Izdvajam samo dio:

"Slučaj obitelji Zec otvara tako i problem hrvatskih žrtava iz Domovinskog rata. Poticaj je to i obiteljima ubijenih, nestalih, kao i bivšim logorašima da se trgnu i da, tužbama protiv države Srbije i Crne Gore, zatraže odštetu. Zasad su to učinili samo bivši logoraši srpskih koncentracijskih logora. Oni su tužbu protiv bivše Jugoslavije već podigli, odvjetnici se s obiju strana granica tim optužbama već bave, a i odšteta poprima konkretne iznose. Najveći je, primjerice, 400.000 eura kao naknada za smrt pobijenih u logoru ili umrlih od posljedica logorskog mučenja od Begejaca, preko Mitrovice i Stajićeva do Niša".

Cijeli tekst možete pogleadti pod linkom.

Stradali Prominci u Domovinskom ratu

Ovaj popis odnosi se samo na stradavanje Prominjaca od 16. rujna 1991 do siječnja 1994. na području Promine.
Sastavili su ga članovi prominskog zavičajnog kluba "Petar Svačić", a na Blogu ga je ostavio komentator "WYXCV 18.08.2006. 15:55".

Popis ne obuhvaća Promince poginule u raznim postrojbama HV-a za vrijeme Domovinskog rata.


I. GENOCIDE
001 CROATIA - DRNIS - 1991
DESCRIPTION OF REPORTED CRIME: Forcible displacement and killing of civilians.
TIME AND LOCATION: September 1991; northwest section of Drnis district (the area called Promina).

SUMMARY OF REPORTED CRIME:
Until the beginning of the war, 2,574 residents lived in the northwest section of Drnis district, better known under the name of Promina(including Oklaj, Razvodje, Mratovo, Marase, Puljane, Ljubotic, Citluk, Bogatic,
Suknovci, Lukar): 85 per cent Croatians and 14 per cent Serbs.
Members of Serb irregular units and irregular "SAO Krajina Militia" or "Martic's Unit", along with the soldiers of the "YPA
9th Corps" from Knin occupied Promina, and forcibly displaced cca 2,000 Croatian civilians. The remaining population of Croatian nationality was terrorized: roads were blocked, and civilians were not allowed to move more than 100 metres away from their houses. Members of the occupying self-proclaimed authorities placed explosive devices (mines, hand grenades...) at places where they expected the passage of Croatian civilians (in front of houses and barns, in gardens, in hay-stacks...). Croatian owned family houses were ransacked daily, Croatian owned property looted. Croatian male civilians were groundlessly taken to Knin and imprisoned. After months of imprisonment, they were released, and then they were arrested again and returned to the Knin prison.
Most of the Croatian owned family houses were looted, and then blown up or burnt down. Five Catholic churches were set on fire and destroyed in Promina, one church was devastated. 36 Croatian civilians were killed in the period between September 1991 and December 1993:

a) the village of BogatiĆ:
1. Mara Džepina, killed by an explosive device placed in a hay-
stack.

b) the town of Čitluk:
1. Ana Vucić, thrown into a well and drowned;
2. Kaja Vucić, thrown into a well and drowned;
3. Mate Vucić nicknamed "Bili", thrown into a well and drowned;
4. Mate Vucić nicknamed "Predic", thrown into a well and drowned.

c) the town of Lukar:
1. Mara Sarić, thrown into a well and drowned.

d) the village of Ljubotic:
1. Ante Karaga nicknamed "Malac", killed by fire arms.

e) the village of Matase:
1. Josip Zelić, killed by fire arms.

f) the village of Mratovo:
1. Ante Džaja, killed by a shell;
2. Ivica Džaja, killed by fire arms;
3. Milan Džaja nicknamed "Mija", killed by a shell;
4. Petar Džaja, killed by knife;
5. Ante Perica, killed by fire arms in his village.

g) the town of Oklaj
1. Ivan Džapo, killed by fire arms.

h) the village of Puljane:
1. Zdravko Bibic's son, killed by a shell;
2. Ana Braćić (Ivan's wife), killed by knife in Ivan Bračić-
Becaric's house;
3. Ivan Bračić-Bećarić, killed by knife in Bračić family house;
4. Krste Bračić, killed by fire arms;
5. Marija Bračić, killed by knife in Ivan Bracic-Becaric's house;
6. Mate Burnać, killed by a shell;
7. Ana Parać (Pavle's wife), killed by knife in Ivan Bračić-
Bećarić's house;
8. Kaja Parać (a disabled person), killed by knife in her family
house;
9. Josip Parać nicknamed "Miran", killed by fire arms;
10. Pavao Parać, killed by knife in Ivan Bracic-Becaric's house;
11. Mile Perica nicknamed "Paškin", killed by an explosive
device;
12. Kajica Pokrovac, killed by a shell;
13. Marija Pokrovac, killed by a shell;
14. Marko Pokrovac (Ante's son), mutilated;
15. Marija Verović, killed by a shell.

i) the town of Razvodje:
1. Ante Pejo Dujić, killed by fire arms;
2. Ana Duvančić, killed by an explosive device;
3. Ivan Duvančić, killed by fire arms at the entrance to his family house;
4. Jeka Lacić, thrown into a well and drowned.

j) the village of Suknovci:
1. Marko Agic, killed by fire arms.
2. Roko Agic, taken to Knin and killed there;
3. Marko Dujic (Ivan's son), hanged.

PERPETRATORS: Members of Serb irregular units; members of the irregular "SAO Krajina Militia" or "Martic's Unit", members of the "YPA 9th Corps" from Knin.

SOURCE OF INFORMATION: "Petar Svacic" Association of Citizens of Promina public proclamation from January 15, 1994. Document currently kept in the archives of the Centre.

Vijest za dioničare Metal-Sinta Oklaj

Ovu informaciju sam već objavio prije mjesec dana, ali ne škodi ponoviti je.


Pronašao sam ovu vijest pretražujuć google, pa koga zanima može pročitati:

Na temelju odredbe članka 277. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima i članka 22. Statuta Društva, Uprava METAL-SINT OKLAJ d.d., Oklaj, Put Sintala 4, saziva

GLAVNU SKUPŠTINU
METAL-SINT OKLAJ d.d. koja će se održati 18. 8. 2006. u 18 sati u Oklaju, u prostorijama osnovne škole.
Dnevni red:
1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Glavne skupštine
2. Sastavljanje popisa nazočnih i zastupanih dioničara i utvrđivanje kvoruma
3. Izvješće Uprave o poslovanju Društva u 2005. god.
4. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva u 2005. god.
5. Revizijsko izvješće za 2005. god.
6. Utvrdenje godišnjih financijskih izvješća za poslovnu 2005. god.
7. Donošenje odluke o pokriću gubitka iskazanog za 2005. god.
8. Donošenje odluke kojom se daje razrješnica (odobrenje za rad) Upravi za vođenje poslo­va Društva u 2005. god.
9. Donošenje odluke kojom se daje razrješnica (odobrenje za rad) Nadzornom odboru za 2005. god.
10. Donošenje odluke o imenovanju revizora Društva za 2006. god.
11. Donošenje odluke o nagradi za rad članovima Nadzornog odbora.
Sukladno odredbi članka 280. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima Uprava i Nadzorni odbor Društva, a za točku 10. Nadzorni odbor, Glavnoj skupštini Društva predlažu donošenje
ODLUKA
Ad 1. Za predsjednika Glavne skupštine bira se gosp. Zdenko Dizdar, a za zamjenika opuno­moćenik HBOR-a.
Ad 3. Prihvaća se izvješće Uprave o poslovanju Društva u 2005. god.
Ad 4. Prihvaća se izvješće Nadzornog odbora o izvršenom nadzoru vođenja poslova Društva u 2005. god.
Ad 5. Prihvaća se revizijsko izvješće za 2005. god.
Ad 6. Utvrđuju se godišnja financijska izvješća za 2005. god.
Ad 7. Gubitak iskazan u poslovanju 2005. god. od 679.479,27 kn prenosi se u sljedeću financij­sku godinu i pokrit će iz budućeg poslovanja Društva.
Ad 8. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) Upravi Društva za vođenje poslova Društva u 2005. god.
Ad 9. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) Nadzornom odboru za izvršeni nadzor vođenja poslova Društva u 2005. god.
Ad 10. Za revizora Društva za 2006. god. imenuje se revizorska tvrtka Imer d.o.o. iz Zagreba.
Ad 11. Donosi se odluka o jednokratnoj nagra­di članovima Nadzornog odbora u neto iznosu od 2.000,00 kn za svakog člana.
Pravo sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva i korištenja prava glasa imaju fizičke i pravne osobe koje su upisane u depozitorij Središnje depozitarne agencije kao dioničari trgovačkog društva Metal-Sint Oklaj d.d., odnosno njihovi opunomoćenici koji najkas­nije 7 dana prije održavanja Skupštine Upravi Društva dostave pisanu prijavu o namjeri sudjelovanja na Skupštini.
Materijale za Skupštinu koji služe kao podloga za donošenje objavljenih prijedloga odluka dioničari mogu dobiti na uvid u prostorijama Društva, Oklaj, Put Sintala 4, radnim danom od 8 do 14 sati, sve do održavanja Skupštine.
Ako na Glavnoj skupštini ne bude kvoruma utvrđenog člankom 33. Statuta Društva, Skupština u drugom sazivu održat će se 25. 8. 2006. na istom mjestu i u isto vrijeme.

METAL-SINT OKLAJ d.d. Oklaj

Orginal tekst možete pročitati pod linkom.

Država plaća odštetu za ratne zločine u Promini?

Općinski sud u Drnišu donio je nepravomoćnu presudu koja jedan zločin srpskih paravojnih postrojbi u Čitluku pokraj Drniša 1993. tretira kao teroristički napad.
Tako je zbog ubojstva Mate i Marije Vucić država Hrvatska dužna njihovim nasljednicima isplatiti 2 i pol milijuna kuna.

Cijeli članak pogledajte na web stranici HTV-a pod linkom.
Članak sa istom temom objavio je i Večernji list pod linkom.

"Podrum band" u Makelje

Već nekoliko godina mi u bendu raspravljamo dali nastupiti u Oklaju ili ne.
Uvijek je problem gdje nastupiti. Teško je pronaći prostor-kafić u Oklaju u kojem se okuplja ekipa koja to sluša.
Ipak, mi smo ove godine odličili da i mi na neki način pokušamo "probuditi" život u Promini. Ovo je vrijeme kad je Promina puna naše rodbine i prijatelja, kad je većina ljudi na godišnjem odmoru... kad se broj stanovništva skoro poduplava...
Otišli smo do Makelje, i bacili dogovor da nam on da struju (ovo je najskuplje naplaćen nastup do sada... ha ha ha).
Ovaj nastup je bio poseban jer je to bio ujedno oproštajni koncert našeg bubnjara Marinka Moćana koji se seli iz Promine u Pulu.
Atmosfera je stvarno bila odlična. Naša vjerna publika je opet bila uz nas, a mi smo svirali s posebnim guštom što se i osjetilo.
Gosti su nam bili naša Prominka Kata Radas koja je skoro pa naš stalni član i Ante Skelin iz Miljevaca sa svojim autorskim pjesmama.
Kad na radiju čujete pjesmu "Kad zapuše sa Promine bura....." sad znate da je to njegova pjesma.

Možda bi bilo lipo da smo i sinoć nastupili sa Tenenom, ali Moćan je već u Puli, a Krešo u Zagrebu.....

Prostor u Makelje se pokazao odličan za svirku, i tko zna... možda još koji put tamo "zatamburamo".

Kad smo kod ovog "zatamburamo"...

Dok smo unosili instrumente u Makelje, speleolozi koji istražuju špilje na rijeci Krki navratili su na piće.
Namjeravali su popiti piće i odmah negdje pobjeći.
Usput su nas upitali. "Dali vi svirate ili tamburate?".
Kad smo odsvirali nekoliko žestokih stvari iz našeg repertoara, ostali su oduševljeni.
Nisu vjerovali da netko u ovako malom mjestu svira takvu vrstu muzike. Na kraju su nas zamolili: Dajte još koju od Hendrixa....
što smo mi rado ispunili....
Sutradana mi je jedan od njih rekao: "Mislili smo popiti piće i pobjeći.... na kraju smo toliko uživali da nam je pet tura pića bilo malo..."


Eto kako i jedan mali nastup benda može zadržati ljude u Oklaju....


Na kraju sam skoro zaboravio na fotografije... Ja nisam ponio aparat, a Krešin rođak je obećao poslati koju fotografiju koju je napravio svojim aparatom.... Kad dođu, stavit ću koju na blog.

Postovi na čekanju

Već nekoliko dana namjeravam objaviti nove postove, ali nikako nemogu uhvatiti vremena.
Kad dan počme u 6 sati, a završi sutradan u 4 sata, teško je pisati blog.

Prošlih dana stvarno dosta toga događalo u Promini.
Ja ću sada samo kratko napisati šta se sve događalo, a kroz sljedeće dane ću nastojati svaki događaj popratiti jednim dužim postom.

Pa krenimo redom:

Još 12. kolovoza (subota), "Podrum band" je imao nastup u Makelje. Nastup je trebao biti na otvorenom ispred pošte, ali zbog kišovitog vremena, održan je u Makelje. Meni je kao jednom od članova "Podrum benda", ali i svim ostalim članovima bio poseban gušt svirati u Oklaju, ali o tome u sljedećem postu........

U nedjelju 13. kolovoza, dan je bio rezerviran za odlazak u crkvu na misu i upoznavanje fra Šime Nimca, našeg novog župnika. Fra Šime ima 28 godina, i koliko mi se čini, ima dosta pozitivne energije i optimizma da učini život u Promini ljepšim........

Ponedjeljak je Folkorna skupina Promina (kako smo se do sada predstavljali), odnosno po novom statutu Kulturno Umjetnička Udruga (KUU) kako ovo kulturno zvuči..... nastupila u Drnišu na danima obilježavanja blagdana Sv. Roka, zaštitnika grada Drniša. Nastup je prošao odlično...

Utorak rano ujutro u jedan sat, KUU Promina je nakon domjenka u Drnišu u punom sastavu došla u Oklaj na otvaranje kafića Dade Džepine. Nakon nekoliko pića, zapjevala se pjesma i da nije bilo ić' na Visovac, kako je počelo dočekali bi zoru......

Utorak-Već dugi niz godina Prominci u velikom broju za Veliku Gospu odlaze u hodočašće na Visovac (Franjevački samostan Gospe od Milosti na otočiću Visovcu). Ove godine je fra Šime dogovorio sa Gvardijanom da mlade Prominke iz KUU Promina i mladi Prominci, svi u narodnim nošnjama nose sliku Gospe Visovačke......


Utorak popodne-Proslava Velike Gospe u Promini. Nakon nekoliko godina stanke, ove godine su u Promini održane narodne igre. Utrke konja, magaraca, bicikla, djece, veterena, bacanje kamena s ramena, šijanje ..... Navečer je brojne goste zabavljala KUU-a Promina, KUD Miljevci i kninska grupa Tenen. Neznam kad je zadnji put u Promini bilo ovoliko svita.... Odličan događaj za Prominu......

Sinoć je većina Prominaca bila u Drnišu na fešti povodom sv. Roka, i noć je opet bila kratka, a jutro brzo došlo.....



To bi bili svi važniji događaji u zadnjih nekoliko dana.

Detaljniji opisi ovih događaja bit će kroz sljedeće dan, a nastojat ću tekstove popratiti i sa nekoliko fotografija....

Živili,

Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?

Još prije četiri mjeseca na mom blogu je postavljeno pitanje:
«Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»

Odgovor nažalost nije stizao. Ja sam se cijelo ovo vrijeme raspitivao za to prezime, i konačno sam jučer dobio odgovor.

A odgovor glasi:

U Lukaru je bila samo jedna kuća Mandarića.
Prema nekim informacijama ta kuća je bila jedna od najstarijih kuća u Lukaru.
Iz te kuće su u Knin, Oklaj-Drniš i Zagreb krenula trojica sinova prije pretpostavljam više od četrdesetak godina.
Navodno je jedan od sinova bio vojno lice, jedan je bio zastupnik u Saboru RH, a za trećeg neznam s čim se bavio.
Jedan od braće napravio je kuću u Oklaju (gdje je kasnije stanovao pekar Kolđeraj s obitelji), a zatim se preselio u Drniš gdje je napravio kuću.
Nije imao djece i odavno je već umro.
Šta se dešavalo s ostalom braćom, i gdje su danas nemam informacija.

Njihovim odlaskom iz Promine, nestalo je i njihovo prezime Mandarić.






(Objavljeno 10.04.2006.)

Zanimljivo je kako svatko bar jednom u životu postavi sebi pitanje o porijeklu svog prezimena.
Kad se gleda malo u prošlost Promine, može se primjetiti kako na neka prezimena podsjećaju samo natpisi na nadgrobnim spomenicima, fratarske knjige, razni povijesni dokumenti…
Tako su s vremenom nestala mnoga prezimena, a svjedoci smo da i dan danas nestaju.
Danas mi je jedan posjetitelj postavio pitanje «Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»
Iskreno rečeno ne znam. Ali ovim putem molim sve posjetitelje bloga ako znaju nekoga s tim prezimenom, ili bilo što zanimljivo uvezi prezimena ,da to napišu kao komentar.

Čitajući knjigu «Hrvati Dinare» pronašao sam nešto zanimljivo u vezi prezimena u Promini i to ću vam citirati:

Napisao Marko Sarić (Dio teksta:»Povijest života u selima oko Grahovskog polja i sudbonosna 1941»).

Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.

Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:

-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj

Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..

Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.

Za danas toliko….

Oznake: Prominsko prezime, Lukar

Iznajmljivanje kuća u Oklaju?

Možda se čini da nema zainteresiranih ljudi za noćenje u Oklaju.
Ali situacija nije baš tako crna.
Već nekoliko puta do sada, ljudi iz raznih firmi koje rade u Oklaju pitali su me za mogućnost smještaja svojih radnika u Oklaju, i organizirane prehrane za njih.
Baš prije dva-tri dana, vlasnik jedne velike firme koja uskoro počima radove u Oklaju, tražio je smještaj za 20 ljudi, i organiziranje prehrane od dva obroka dnevno.
Kako nije mogao pronaći smještaj za njih u Oklaju, odlučio ih je smjestiti u Drnišu.

Vlasnik te firme bio je samo jedan od mnogih vlasnika firmi koje kao vanjski izvođači radova rade u HE Miljacka, kamenolomu Bila stina, Metal-Sintu, sada i Slatkom Domu, uskoro Nacionalnom parku Krka, koji nam ukazuju na to da jedna dobra investicija u smještajne kapacitete nebi bila uzaludna.

Oznake: Oklaj

Drvene kuće iz Oklaja izvoze se u Europu

Već sam prije nekoliko dana objavio da je firma "Slatki dom" započela sa proizvodnjom montažnih kuća u Oklaju.

Ako ste kojim slučajem danas čitali "Jutarnji list", mogli ste pročitati sljedeće:

Slatki dom-Hrvatska tvrtka koja proizvodi montažne kuće za europsko tržište, pretstavila je u Oklaju gradnju prve drvene obiteljske kuće za izvoz u austrijsku tvrtku Eurofertighaus.
Slatki dom će tako godišnje za tu tvrtku proizvoditi 50 modula montažnih kuća, a cijena kvadratnog metra montažnih kuća trebala bi biti niža od tisuću eura.
Pogon zapošljava 11 djelatnika, a njihov broj mogao bi se i povećavati, rekao je novinaru "JL" Zvonimir Štimac, vlasnik tvrtke.


Baš mi je drago što je konačno i ovaj pogon započeo s radom.
Drago mi je radi svih tih momaka koji su strpljivo čekali posao, i nisu napuštali Prominu.

Danas (12.08.06.) sam i u Večernjem listu pronašao članak o otvaranju "Slatkog doma" u Oklaju.
Članak pogledajte pod linkom.

Oznake: Slatki dom, Oklaj

Kačićeva pjesma o Promincima

Evo samo dijela Kačićeve pjesme koji se odnosi na Prominu:

Promina je visoka planina,
blizu grada bijeloga Knina:
na njoj stoje i liti oblaci,
pod njom, pobre, na glasu junaci.

Jedan biše Đepinović Marko,
ljuti zmaje od četiri glave
kano vitez Sibinjanin Janko,
i zato ga svi junaci slave.

Biše Marko krilo Jankovića,
silni konjik srca Kraljevića:
ili Turke srita, ili stiza,
on svakoga napoli prisica.

Pedeset je posika Turaka,
sedamnaest samo Glamočana;
desnica mu biše od mejdana!


Još ti kažem dva zmaja ognjena
od Promine dva mila brajena,
dva brajena, dva Valičijića:
Marka jedno, mlada Juru drugo.

Pošteno su oba vojevali,
Turke sikli, roblje dovodili,
al' pogibe Valičiću Marko
pod Glamočem s Turcim bojak bijuć,

Lipo ga je Jure osvetio:
tri je turske glave odsikao
nasrid Livna, polja širokoga,
tri junaka i sva tri konjika.

On posiče Turudića bega
od Glamoča, grada bijeloga:
osvoji mu konja i odoru,
mur-dolamu, ćurak od skerleta,

svitle toke, puca pozlaćena.
Sve se ovo i danas nahodi
u bijelu dvoru Jurišinu
pod Prominom, visokom planinom

Deliju ti kažem od mejdana,
po imenu Mirković Grgura:
krajinu je tursku porobio,
sedam rusih glava odsikao.

I pogubi silnoga Gavrana,
od Glamoča mlada barjaktara,
blizu ravna polja Bilajskoga
od Morije rata velikoga.

I sad mu se odora nahodi
u bijelu dvoru Mirkovića:
svitla sablja, dževerdan srebrni,
duga puška i buzdovan perni.

Junak biše Bilušiću Petre,
i on Turkom zadavaše rane:
pošteno je Petar vojevao,
britku sablju krvce napojio.



Cijelu pjesmu pročitajte pod linkom.

Oznake: povijest

Općina Promina ima svoj mail?

Jesde li znali da Općina Promina ima svoj mail?
Mail glasi: opcina-promina@si.htnet.hr.
Ako imate kakvo pitanje za Načelnika, sad znate adresu.
Za još koji podatak više, posjetite link.

Oznake: općina promina

Jedna lasta ne čini jesen

Svima je poznata izreka «Jedna lasta ne čini proljeće».

Jeste li se ikad zapitali koja je lasta otišla prva iz naših krajeva?
Možda već sad jedna lasta putuje u tople krajeve, jer zna da se bliži zima.
Premda mi ne primjećujemo da je nema.
Ali ona je ipak otišla….

Sad se već većina Vas pita o čemu ja uopće to pišem….

Prije nekoliko mjeseci naš je bubnjar (Podrum benda) došao sa informacijom da napušta Prominu. Svi smo ostali zatečeni.
Dugi niz godina je pokušavao dobiti obnovu u Promini i nije uspio….
Dugi niz godina je putovao svaki dan na posao u Split budeći se u tri sata ujutro… ali se nije predavao.
Dugi niz godina njegova supruga je pokušavala pronaći posao… nadala se otvaranju staračkog doma u Oklaju…ali nije išlo…
Bili su spremni poduprijeti i svaku akciju kojom bi se poboljšao život u Promini, budućnost njihove djece….

Napustio je Prominu.
Dobio je bolji posao.
Supruzi je obećan zapošljavanje.
Stambeno je zbrinut.

Da se vratim na početak priče….

Jedna je lasta sa svojim jatom napustila Prominu.
Ja joj želim sretan put i mirno more…..

Mnogi će primjetiti da jedna lasta sa svojim jatom ipak nedostaje u Promini.

Oznake: iseljavanje promine

Obnova ratom oštećenih objekata u Promini

Pronašao sam na internetu:

HRVATSKI SABOR Odbor za predstavke i pritužbe

"IZVJEŠĆE O RADU ODBORA ZA PREDSTAVKE I PRITUŽBE ZA 2005. GODINU Zagreb, svibanj 2006".

Opis slučaja:
Sa područja od posebne državne skrbi (Općina Promin – Oklaj, Drniš) obratilo se predstavkom 15 građana. Ova kategorija građana žali se na rad Komisije za procjenu ratne štete i nezadovoljna je utvrđenom (niskom) kategorijom ratom oštećenih objekata zbog sporosti u obnovi i problema glede opremanja stana ili kuće i dr. Također se ukazuje naproblematiku povrata uloženih sredstava. Na neriješene probleme posebno je ukazala grupa građana Općine Promina – Oklaj, Drniš i druge općine Šibensko-kninske županije, te Zadarske županije – područje Grada Benkovca i drugih područja Republike Hrvatske. Građani općine Promina ističu da su bili na prvoj crti bojišnice; da im je od domova ostala ruševina sa potpuno opustošenim prostorom, a polja su puna mina. U vrijeme procjene šteta građani se nisu snašli dijelom zbog neznanja, (neukosti), a dijelom zbog površnog rada Komisije za procjenu ratnih šteta i uvida u stvarno stanje šteta, čime jedna grupa građana nije obeštećena. Vezano za istaknute probleme ovom Odboru obratilo se pismeno i usmeno 15 građana sa predstavkom te više od 50 građana telefonom se obratilo a najviše s primorskog područja tražeći upute i savjete za brže rješenje navedenih problema.

Poduzete mjere:

Predstavke koje su zaprimljene u Odboru proslijeđene su Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Upravi za obnovu, uz naznaku da temeljem članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostave svoja očitovanja.

Ishod rješenja:

Ministarstvo, je uputilo dopis uz popratnu dokumentaciju Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice radi utvrđivanja relevantnih činjenica za donošenje rješenja o osnovanosti predmetnih žalbi. Također je zatraženo izvođenje slijedećih dokaza: saslušanje stranaka, saslušanje svjedoka, dostava dokaza o vlasništvu predmetnog objekta obnove, kao i kategorizacija ratne štete na objektu. Po dopuni postupka navedenim dokazima, rješenja po pojedinačnim predmetima i žalbama Ministarstvo je dostavilo žalitelju putem navedenog ureda. Oba tijela su u zakonskom roku svoj dio posla korektno obavila, međutim, žalitelji su i dalje nezadovoljni zbog kašnjenja isplate odobrenih sredstava za obnovu.Zakonom o obnovi smatraju se i oštećeni vlasnici obrtničkih radnji i poduzeća, te vlasnici vikendica za što Zakon o obnovi, u ovoj fazi, nije obuhvatio i njihovo obeštećenje (obnovu objekta, naknada štete za strojeve i opremu). Radi bržeg i efikasnijeg rješavanja, inicijativom građani traže da se u programu obnove uključe i objekti u vlasništvu građana koji trenutno ne žive na tom području, a u perspektivi se žele vratiti i stalno boraviti te svojim radom (stočarstvom i vinogradarstvom) doprinijeti bolje blagostanju.

Oznake: obnova promine

Nekoliko ćakula

Evo nekoliko kratkih informacija iz Oklaja.

Firma "Slatki dom" koja se bavi proizvodnjom montažnih kuća, konačno je započela proizvodnju u Oklaju.
Promina je sada bogatija za jednu firmu i desetak novih radnih mijesta.

Prije točno godinu dana objavio sam vijest o otvaranju "Slatkog doma" u Oklaj, pa pod ovim linkom, možete saznati nešto više o planovime te firme u Oklaju.

Prije nekoliko dana, započelo je i uređenje krovišta OŠ Oklaj.
Zbog dotrajalosti krovišta zgrade, prilikom svake malo jače kiše, došlo bi do procurivanja vode u hodnike i razrede škole.
Prema nekim neslužbenim informacijama, na krovište će se postaviti nova hidroizolacija, ali se neće stavljati nikakav kosi krov.

Pronašao sam u Vjesniku članak u vezi obnove škole iz kojeg prenosim samo dio:

"Iz županijskog proračuna Šibensko-kninske županije izdvoijeno je 5,1 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za za obnovu više školskih zgrada. Župan Duje Stančić već je potpisao ugovore s izvođačima radova pa će obnova početi prvih dana rujna. Najviše novca dobila je šiibenska Gimnazija Antuna Vrančića (1,7 milijuna kuna), Osnovnoj školi u Oklaju pripalo je 1,1 milijun kuna."

Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin

Malo sam pretraživao internet i pronašao ovaj članak, ovjavljen u Večernjem listu prije skoro mjesec dana (07.07.2006).

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, najavio je proboj tunela kroz brdo Trtar, koji je dio buduće ceste od Šibenika do Tromilje.
Gradnja tunela dugog 350 metara i ceste do Tromilje koštat će 115 milijuna kuna, a bit će dovršena do sljedećeg ljeta.
Usput je obećana i rekonstrukcija ceste od Pakova Sela do Drniša te gradnja nove trase ceste Šibenik-Drniš-Knin ispod planine Promine i novog mosta preko Čikole.

Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin

Fešta u Promini 15.08.2006.

Prema za sada neslužbenim informacijama, 15.08. u popodnevnim satima, u Oklaju bi se trebale održati «Narodne igre».
Nekoliko posjetitelja bloga često je u svojim komentarima spominjalo i pitalo zašto se u Promini ne bi ponovno održale igre i takmičenja koja su se nekad održavala za prvi svibnja-praznik rada.
Tako bi se tog dana trebale održati utrke konja, magaraca, bicikla, turnir u nogometu….. sve ostale igre i nadmetanja koja su se i prije održavala.
Nakon takmičarskog dijela, navečer bi u samom centru Oklaja na trgu ispred zgrade općine trebala biti fešta koja se prošlih godina održavala na bunarima u Čitluku.

Ako sve bude po planu prominski «Podrum bend» će u petak 04.08.2006. s početkom u 21:30 održati koncert u Drniškom kafiću Woodstock.
Planovi su nam održati i koncert 12.08.2006. (subota) u samom centru Oklaja ispred pošte i Makelje. Dugo nismo svirali u Oklaju, a naš repertoar nije baš pogodan za fešte- više je za gitarijade pa se nekako ne uklapamo u feštu 15.08.2006.


Ja se nadam da Vas ove informacije raduju, ali se nadam i vašim komentarima na ove najave.

Oznake: Oklaj, Podrum band, Prominske igre