Plastično je fantastično

ponedjeljak, 24.03.2014.

Kako iskoristiti plastični otpad

Vijesti iz Europskog parlamenta



Sredinom siječnja 2014. Europski je parlament usvojio Rezoluciju o europskoj strategiji za plastični otpad u okolišu. Parlament pozdravlja Zelenu knjigu Europske komisije te ističe kako se plastični materijali akumuliraju u ogromnim količinama (procjenjuje se da Atlantskim i Tihim oceanom pluta ukupno 80 milijuna tona plastičnog otpada), te da će ostati u okolišu stotinama godina, ubijajući život u morima, izazivajući toksične reakcije i otpuštanje endokrinih disruptora. Europarlamentarci su zamijetili da su loša primjena i provedba zakonodavstva Europske unije o otpadu u državama članicama, izostanak relevantnih ciljeva i cjenovnih mehanizama, nedostatna unutarnja potražnja za recikliranim materijalima, ilegalno odlaganje, ilegalan izvoz i nepropisno odlaganje, na globalnoj razini doveli do značajnog porasta štete po ljudsko zdravlje i okoliš, te do povećanog izvoza otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji.

Dosljednom provedbom zakonodavstva EU u tom području moglo bi se na godinu uštedjeti 72 milijarde eura, povećati godišnje prihode u sektoru upravljanja i recikliranja otpada za 42 milijarde eura, te stvoriti više od 400.000 radnih mjesta do 2020. godine.

S obzirom da oko 40 % plastičnog otpada dolazi iz ambalaže i većinom od proizvoda za jednokratnu uporabu, bilo je nužno revidirati Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, članove Parlamenta zabrinjava činjenica da se trenutačno u Europskoj uniji reciklira samo 25 % plastičnog otpada i 33 % plastičnog ambalažnog otpada.

Vittorio Prodi, talijanski član socijaldemokratske grupacije u Europskom parlamentu, jedan je od zagovornika teorije o preradi otpada u energiju te smatra kako je potrebno razviti tehnologiju koja bi omogućila uspješnije razdvajanje otpada, prije i nakon sakupljanja, čime bi se iskoristila ekonomska korist koju plastični otpad nesumnjivo ima. Parlament naglašava da zakonodavstvo EU-a o plastičnom otpadu prvo treba ciljati na njegovo smanjenje te se stoga treba revidirati kako bi uključilo: posebne obvezujuće ciljeve za prikupljanje i razvrstavanje; usklađivanje kriterija za prikupljanje, razvrstavanje i opće upravljanje otpadom diljem EU-a, u pogledu stvaranja ravnopravnih uvjeta u skladu s hijerarhijom otpada, uključujući uklanjanje tehničkih, regulatornih, administrativnih i financijskih prepreka recikliranju; posebno obilježavanje materijala kako bi potrošači imali informaciju o mogućnosti njihova mehaničkog ili organskog recikliranja i upute kako ojačati razvrstavanje i recikliranje; te kriterije za zamjenu plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i proizvoda kratkog životnog vijeka materijalima koji se mogu ponovno upotrijebiti i trajnijim materijalima.


Napomena autora bloga:

Čitatelji ovog bloga zasigurno su prepoznali u ovom postu nastojanja za koja se zalaže i ovaj blog - iskoristiti plastične predmete višekratno, a potom ih, na kraju njihovog uporabnog vijeka, reciklirati ili energijski oporabiti.

Međutim, ne slažem se s dvije teze napisane u ovoj vijesti iz Europarlamenta:

… te da će (plastični otpad op.a.) ostati u okolišu stotinama godina, ubijajući život u morima, izazivajući toksične reakcije i otpuštanje endokrinih disruptora

Autor bloga se pita kako je moguće da nešto što se ne razgrađuje (kažu ostaje stotinama godina) može izazivati toksične reakcije (koje?) i otpuštanje endokrinih disruptora. Pitanje, kako je utvrđeno da se neće raspasti "stotinama godina" kad je šira primjena plastike započela tek 70.-tih godina prošlog stoljeća - dakle tek kojih četrdesetak godina?

Druga nelogičnost je:

… doveli do značajnog porasta štete po ljudsko zdravlje i okoliš, te do povećanog izvoza otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji.

Koje i kakve štete po ljudsko zdravlje? Na takve paušalne zaključke odgovora naravno nema.

Pažljiviji će čitatelj primijetiti da se jasno iskazuje pravi problem: povećani izvoz otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji. To je problem Europe! U većem broju država članica ne zna se kako s otpadom, kako iskoristiti sekundarne sirovine, pa se taj otpad izvozi u Kinu koja plastični otpad reciklira i ponovno ga prodaje Europi kao jeftinije plastične proizvode, i time sebi priskrbljuje sve prednosti plastike (recikliranjem se značajno štede sirovine i energija), povećava zaposlenost u mnogoljudnoj Kini i konkurira jeftinom proizvodnjom plastičnih proizvoda na europskom tržištu.



Dodatne informacije:

EP News, 14.1.2014. Plastic waste: Parliament sounds the alarm
EP News, 21.2.2014. Plastic garbage: from waste to resource,
Rezolucija Europskog parlamenta od 14.1.2014. o europskoj strategiji za plastični otpad u okolišu

Animated flags

- 16:07 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • Čuj Plastični, već kad smo kod te palstike...
    imaš li ti par kila toga plastičnog, da ovo sve ode vrit, pa da mi počnemo ak nikak drugčije, a ono pošteno???? (alexxl 24.03.2014. 16:42)
  • Bit će da manje znamo nego što mislimo :) (Valcer 24.03.2014. 17:11)
  • ...bilo bi zanimljivo znati tko je autor te njihove stručne euroanalize i koliko je plaćena...:) (sagittariusclassic 24.03.2014. 17:38)
  • Joj @Alexxl, koliko bi trebalo tog plastičnog. Jako puno :-)
    Da @Valcerice, a određene grupe to vrlo vješto zloupotrebljavaju i s našim neznanjem manipuliraju.
    @Sagittariusclassic - jako dobro pitanje, a to znaju oni brojni lobisti i naručitelji. Na žalost, najmanje naši euro predstavnici. (Plastik 24.03.2014. 21:43)
  • i platika ima moć... (Goga i Mario 24.03.2014. 22:41)
  • Ja bum rekel da si mi ti dal , pa bum dobil manje ko pokajnik, hahahaha (alexxl 24.03.2014. 22:44)
  • uvijek se u istraživanja zanemaruje sposobnost samoonavljanja prirode (NF 25.03.2014. 07:43)
  • Živimo u vrijeme kad se svega bojimo. Bojimo se hrane, vode, mora, zraka...
    Plastika je nekako opipljiva i mnoge činjenice većina ne zna, pa se bojimo i nje :)) (mecabg 25.03.2014. 09:53)
  • @Mecabg - Suština straha je neznanje - provjereno kroz tisuće godina ljudske povijesti. Ako nešto ne znaš, toga se bojiš. Žalosno je što naši javni sustavi obrazovanja i informiranja, pa i političkog djelovanja ne pridaju tome potrebnu pozornost već i oni zloupotrebljavaju tu činjenicu. Danas je najlakše reći ili napisati da nešto "može biti opasno", da je nešto "poznato kao opasno", da je taj i taj podatak "negdje objavljen", a ljudi koji u današnjem tempu života nemaju vremena ulaziti u svaku struku zasebno, jednostavno vjeruju. Vjeruju alarmantnim naslovima, a što im drugo preostaje.

    Kako se manipulira nekim najbanalnijim podacima prikazao sam u postu o danas jednom od najopasnijih kemijskih spojeva: dihidrogen moniksidu. Pogledajte post Dihidrogen monoksid ubija stotine tisuća ljudi svake godine!

    Stoga je uloga obrazovnog sustava (prvenstveno), a onda i stručne i znanstvene zajednice da javnosti kaže, ali i uporno ponavlja znanstveno dokazane podatke. No, budimo realni i zapitajmo se jesmo li spremni slušati?

    Evo primjera - u posljednjih nekoliko dana dvije sasvim nepovezane vijesti pojavile su se u javnim medijima: "uhapšen narkodiler Darko Šarić" i "hrvatski znanstvenik dr. Igor Štagljar i njegoiv znanstveni tim pronašli novi biomarker koji je početak otkrića lijeka za rak pluća" - i sad pogledajte, ona prva vijest rasteže se već tjedan dana, prva je ili druga vijest na svim televizijama i novinama, obasipaju nas što je Šarić izjavio, da je pohvalio kuhinju u zatvoru, dok je ona druga vijest o znanstveniku i njegovom otkriću jednom objavljena, ne baš velikim člancima i ne baš duljim prilozima i gotovo. I mi to svakodnevno kupujemo, da ne kažem pušimo. (Plastik 25.03.2014. 12:50)
  • Kakva kampanja, reklama...ma kakva plastika ovdje se o klikerima radi!:) (fra gavun 25.03.2014. 13:23)
  • @fra gavune - slažem se apsolutno, samo je pitanje imaju li ih ili nemaju, znaš već gdje :-) (Plastik 25.03.2014. 14:26)
  • DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraĂ„Ä…Ă„Äľe blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica