Marketing
Kako iskoristiti plastični otpad
Vijesti iz Europskog parlamenta
Sredinom siječnja 2014. Europski je parlament usvojio Rezoluciju o europskoj strategiji za plastični otpad u okolišu. Parlament pozdravlja Zelenu knjigu Europske komisije te ističe kako se plastični materijali akumuliraju u ogromnim količinama (procjenjuje se da Atlantskim i Tihim oceanom pluta ukupno 80 milijuna tona plastičnog otpada), te da će ostati u okolišu stotinama godina, ubijajući život u morima, izazivajući toksične reakcije i otpuštanje endokrinih disruptora. Europarlamentarci su zamijetili da su loša primjena i provedba zakonodavstva Europske unije o otpadu u državama članicama, izostanak relevantnih ciljeva i cjenovnih mehanizama, nedostatna unutarnja potražnja za recikliranim materijalima, ilegalno odlaganje, ilegalan izvoz i nepropisno odlaganje, na globalnoj razini doveli do značajnog porasta štete po ljudsko zdravlje i okoliš, te do povećanog izvoza otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji.Dosljednom provedbom zakonodavstva EU u tom području moglo bi se na godinu uštedjeti 72 milijarde eura, povećati godišnje prihode u sektoru upravljanja i recikliranja otpada za 42 milijarde eura, te stvoriti više od 400.000 radnih mjesta do 2020. godine.
S obzirom da oko 40 % plastičnog otpada dolazi iz ambalaže i većinom od proizvoda za jednokratnu uporabu, bilo je nužno revidirati Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, članove Parlamenta zabrinjava činjenica da se trenutačno u Europskoj uniji reciklira samo 25 % plastičnog otpada i 33 % plastičnog ambalažnog otpada.
Vittorio Prodi, talijanski član socijaldemokratske grupacije u Europskom parlamentu, jedan je od zagovornika teorije o preradi otpada u energiju te smatra kako je potrebno razviti tehnologiju koja bi omogućila uspješnije razdvajanje otpada, prije i nakon sakupljanja, čime bi se iskoristila ekonomska korist koju plastični otpad nesumnjivo ima. Parlament naglašava da zakonodavstvo EU-a o plastičnom otpadu prvo treba ciljati na njegovo smanjenje te se stoga treba revidirati kako bi uključilo: posebne obvezujuće ciljeve za prikupljanje i razvrstavanje; usklađivanje kriterija za prikupljanje, razvrstavanje i opće upravljanje otpadom diljem EU-a, u pogledu stvaranja ravnopravnih uvjeta u skladu s hijerarhijom otpada, uključujući uklanjanje tehničkih, regulatornih, administrativnih i financijskih prepreka recikliranju; posebno obilježavanje materijala kako bi potrošači imali informaciju o mogućnosti njihova mehaničkog ili organskog recikliranja i upute kako ojačati razvrstavanje i recikliranje; te kriterije za zamjenu plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i proizvoda kratkog životnog vijeka materijalima koji se mogu ponovno upotrijebiti i trajnijim materijalima.
Napomena autora bloga:
Čitatelji ovog bloga zasigurno su prepoznali u ovom postu nastojanja za koja se zalaže i ovaj blog - iskoristiti plastične predmete višekratno, a potom ih, na kraju njihovog uporabnog vijeka, reciklirati ili energijski oporabiti.
Međutim, ne slažem se s dvije teze napisane u ovoj vijesti iz Europarlamenta:
… te da će (plastični otpad op.a.) ostati u okolišu stotinama godina, ubijajući život u morima, izazivajući toksične reakcije i otpuštanje endokrinih disruptora
Autor bloga se pita kako je moguće da nešto što se ne razgrađuje (kažu ostaje stotinama godina) može izazivati toksične reakcije (koje?) i otpuštanje endokrinih disruptora. Pitanje, kako je utvrđeno da se neće raspasti "stotinama godina" kad je šira primjena plastike započela tek 70.-tih godina prošlog stoljeća - dakle tek kojih četrdesetak godina?
Druga nelogičnost je:
… doveli do značajnog porasta štete po ljudsko zdravlje i okoliš, te do povećanog izvoza otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji.
Koje i kakve štete po ljudsko zdravlje? Na takve paušalne zaključke odgovora naravno nema.
Pažljiviji će čitatelj primijetiti da se jasno iskazuje pravi problem: povećani izvoz otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji. To je problem Europe! U većem broju država članica ne zna se kako s otpadom, kako iskoristiti sekundarne sirovine, pa se taj otpad izvozi u Kinu koja plastični otpad reciklira i ponovno ga prodaje Europi kao jeftinije plastične proizvode, i time sebi priskrbljuje sve prednosti plastike (recikliranjem se značajno štede sirovine i energija), povećava zaposlenost u mnogoljudnoj Kini i konkurira jeftinom proizvodnjom plastičnih proizvoda na europskom tržištu.
Čitatelji ovog bloga zasigurno su prepoznali u ovom postu nastojanja za koja se zalaže i ovaj blog - iskoristiti plastične predmete višekratno, a potom ih, na kraju njihovog uporabnog vijeka, reciklirati ili energijski oporabiti.
Međutim, ne slažem se s dvije teze napisane u ovoj vijesti iz Europarlamenta:
… te da će (plastični otpad op.a.) ostati u okolišu stotinama godina, ubijajući život u morima, izazivajući toksične reakcije i otpuštanje endokrinih disruptora
Autor bloga se pita kako je moguće da nešto što se ne razgrađuje (kažu ostaje stotinama godina) može izazivati toksične reakcije (koje?) i otpuštanje endokrinih disruptora. Pitanje, kako je utvrđeno da se neće raspasti "stotinama godina" kad je šira primjena plastike započela tek 70.-tih godina prošlog stoljeća - dakle tek kojih četrdesetak godina?
Druga nelogičnost je:
… doveli do značajnog porasta štete po ljudsko zdravlje i okoliš, te do povećanog izvoza otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji.
Koje i kakve štete po ljudsko zdravlje? Na takve paušalne zaključke odgovora naravno nema.
Pažljiviji će čitatelj primijetiti da se jasno iskazuje pravi problem: povećani izvoz otpada, što je pak prouzročilo gubitak sirovina i radnih mjesta u Europskoj uniji. To je problem Europe! U većem broju država članica ne zna se kako s otpadom, kako iskoristiti sekundarne sirovine, pa se taj otpad izvozi u Kinu koja plastični otpad reciklira i ponovno ga prodaje Europi kao jeftinije plastične proizvode, i time sebi priskrbljuje sve prednosti plastike (recikliranjem se značajno štede sirovine i energija), povećava zaposlenost u mnogoljudnoj Kini i konkurira jeftinom proizvodnjom plastičnih proizvoda na europskom tržištu.
Dodatne informacije:
EP News, 14.1.2014. Plastic waste: Parliament sounds the alarm
EP News, 21.2.2014. Plastic garbage: from waste to resource,
Rezolucija Europskog parlamenta od 14.1.2014. o europskoj strategiji za plastični otpad u okolišu
Animated flags
Post je objavljen 24.03.2014. u 16:07 sati.